Musolinijev mikrofon - Radio propaganda fašističke Italije
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti. Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku. Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti.
Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku.
Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
20<br />
Tanja Tatomirović<br />
• radio je sredstvo javnog obaveštavanja<br />
• radio talasi su bili podložni smetnjama<br />
• radio emisije lako mogu da se emituju i van državnih granica<br />
• za prosečnog slušaoca određivanje lokacije i izvora radio signala bilo<br />
je veoma teško<br />
• troškovi radio emitovanja su vremenom bili sve manji<br />
Kao sredstvo javnog obaveštavanja, radio omogućava samo malom broju<br />
ljudi da kontroliše slanje poruka upućenih javnosti. Stoga, sasvim je prirodno<br />
da država i velika korporacijska udruženja shvataju potrebu kontrolisanja<br />
ovog medija - tehnologija je ta koja je pogodna za serviranje propagande,<br />
a, istovremeno, problem radio smetnji pruža dobar izgovor vladama da<br />
kontrolišu radio mrežu, dodeljujući frekvencije odabranom krugu radio<br />
emitera.<br />
S obzirom na to da emisije dopiru i van granica zemlje, radio je pogodno<br />
oruđe i u međunacionalnim konfliktima, ali i u propagiranju domaćih ideja<br />
van granica. Ova činjenica objašnjava povećan broj emisija na stranim<br />
jezicima koje su preplavile Evropu, a od 1930. godine i šire.<br />
S obzirom na to da je radio podložan ometanjima, razvila se i praksa<br />
blokiranja radio stanica. Pojava radio stanica koje su imale ulogu zavaravanja,<br />
tzv. „sivih“ i „crnih“ radio stanica, pokazuje da je bilo veoma teško za slušaoca<br />
da odredi lokaciju emitovanja.<br />
Da je radio bio ili ostao u rangu veoma skupe tehnologije, možda bi potpao<br />
pod potpuni uticaj vlada i korporacijskih udruženja. Međutim, s obzirom<br />
na to da je trošak slanja radio signala opao, postalo je izvodljivo i za druge<br />
grupacije da primaju signale, ali i da ih emituju.<br />
Tokom prvih decenija ovog veka, radio amateri su bili glavni podstrek za<br />
razvoj radija, ali su i predstavljali glavnu pretnju državi i korporacijskim<br />
udruženjima koja su pokušavala da ga kontrolišu. Relativno nizak trošak<br />
emitovanja je, takođe, razlog zbog kojeg su buntovnički pokreti i pokreti<br />
otpora bili u stanju da osnuju svoje sopstvene stanice. Sveobuhvatna<br />
kontrola radio emitovanja od strane države uvek je bila labilna baš zbog te<br />
lakoće kojom su radio stanice bivale opremljene.