turistički procvat zelene istre - DalCasa

Helena Knifiæ-Schaps:
Komora uvodi red u poslovanje
arhitekata
Helena Knifić-Schaps, ovlaštena arhitektica, obnaša dužnost predsjednice Razreda
arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, autorica je
brojnih nagrađivanih projekata, a uz redoviti posao te obveze u Komori, bavi se i
znanstvenoistraživačkim radom
Razgovarao: Ivan Mladina
Helena Knifić-Schaps, ovlaštena arhitektica, obnaša
dužnost predsjednice Razreda arhitekata
Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu
u Zagrebu 1977. u klasi profesora Begovića. Prva
profesionalna iskustva i veliko stručno znanje stječe u projektnom
uredu AGI-46, pod vodstvom arhitekta Slavka
Jelineka. Svoj vlastiti ured otvara 1988. godine, u kojem
do danas radi s arhitektom Mariom Volovićem. Autorica
je brojnih nagrađivanih projekata te izvedenih objekata,
kao, primjerice, stambene zgrade POS-a u Zagrebu
i Senju, rezidencije španjolskog veleposlanika u Zagrebu,
Centra za kulturu Maksimir, interijera kultnog BP Cluba u
Zagrebu itd. Uz redoviti posao te obveze u Komori, bavi
se i znanstvenoistraživačkim radom na temu pučke gradnje
na sjevernom Velebitu.
Kao predsjednica Razreda arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu, možete li objasniti
ulogu Komore?
Javnost često miješa Komoru s društvima i Udruženjem hrvatskih
arhitekata. Komora je osnovana odlukom Hrvatskog
sabora 1998. godine s nekoliko važnih ciljeva, ponajprije
zaštite javnog prostora i okoliša, zaštite interesa
ovlaštenih arhitekata te trećih osoba – investitora i građana.
Nadalje, njezina je svrha uvođenje reda u poslovanje
arhitekata poštovanjem obveza iz akata Komore
– njezina Statuta, Kodeksa strukovne etike i cjenika usluga,
te zastupanje interesa arhitekata pred državom i međunarodnim
institucijama, i to suradnjom s ministarstvima,
Hrvatskim zavodom za norme i drugima.
34
Helena Knifić-Schaps
Ostvaruju li se postavljeni ciljevi?
U proteklih osam godina puno smo radili i dosta napravili.
Među najvažnijim postignućima je osiguranje za sve ovlaštene
arhitekte, tako da, primjerice, u slučaju projektantske
pogreške financijski teret ne pada jedino na investitora.
Provoditelji smo Stalnog stručnog usavršavanja (SSU),
prema obvezi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva (MZOPUG), po kojoj se svi arhitekti
trebaju stručno usavršavati. Sustavno smanjujemo količinu
neovlaštenog projektiranja iz područja arhitekture,
kojim se bave neki pripadnici drugih struka, u prvom redu
inženjeri građevinarstva. Usvojen je i Pravilnik o natječajima
iz područja arhitekture i urbanizma, koji uvodi red i na
tom području i koji postaje obveza svih investicija iz državnog
proračuna. Uporno se zauzimamo da se iz Zakona
o javnoj nabavi izbaci intelektualna usluga projektiranja,
po uzoru na liječnike i odvjetnike. Liječnika i odvjetnika ne
odabiremo zato što je najjeftiniji, nego zato jer je za nas
najpovoljniji. Odabir arhitekta jedino po jeftinoći, sigurno
je najlošiji i najnesigurniji odabir za naručitelja i investitora.
Naročito se protivimo obvezi prilaganja “potvrde o nekažnjavanju
u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji,
korupciji, prijevari ili pranju novca”, koja je uvredljiva
za svakog čovjeka, a pogotovo za nekoga tko pruža
intelektualnu uslugu. Provodimo i edukaciju arhitekata i
javnosti na temu autorskih prava. Opća svijest naše javnosti
i medija o tome da svako djelo ima svoga autora
je potpuno nerazvijena. Brošurom o autorskim pravima
koju smo izdali, nastojimo educirati investitore da postanu
svjesni vrijednosti objekta kao autorskog djela jer samim
tim povećavaju i vrijednost takve nekretnine na tržištu.
U suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata, radimo na
tome da promocijom vrijednih djela suvremene arhitekture
i hrvatska javnost počne cijeniti “robu s potpisom”.