Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

PRIRODNI FENOMEN Zmije spadaju u grupu životinja koje nitko ne voli, te je i to razlog što o njima vrlo malo znamo, a posebice o njihovim životnim navikama. Iz kontakta sa kolegama koji rade širom Bosne i Hercegovine sam saznao da je ova godina prenamnoženja zmija, a djelomično sam se i sam uvjerio u to. O ovome problemu se moglo dosta saznati iz svih dnevnih medija, koji javljaju o napadima zmija (!?) na čovjeka. Ipak, ostaje dvojbeno da li je zmija napala čovjeka jer je to željela ili u samoobrani, kad ju je čovjek na neki način izazvao, obično nekim pokretom u njenom pravcu te se osjetila ugroženom. Koliko god se bojimo zmija i bježimo od njih treba da znamo da su to jako korisne životinje, posebno blavori (liče na zmiju, a u stvari su gušteri bez nogu), smukovi, te vodene zmije. Zmije su presudne za normalno funkcioniranje biološkog lanca u prirodi. Razlog tome je što se zmije hrane insektima, posebice štetnim, te sitnim glodavcima, prenosiocima mnogih zaraznih bolesti za čovjeka. U prirodi imamo daleko više neotrovnih zmija nego otrovnih, što je često nepoznanica za mnoge. Kada običan čovjek vidi zmiju obično je u panici, te ne primjećuje razlike između otrovnih i neotrovnih, jer i neotrovne zmije lažno napadaju siktanjem i podizanjem glave, sličnih su boja i šara itd. Moramo znati da zmije neće prve napasti čovjeka, nego samo ako su u opasnosti, odnosno ako ih iznenadimo 12 FONDEKO SVIJET, 26/2008. prilikom njihovog kretanja ili odmaranja. Samo u rano proljeće, u periodu neposredno nakon zimskog sna, zmije pokazuju jedan vid agresivnosti, jer su u tom periodu izgladnjele nakon zimskog sna i u potrazi su za hranom, te se spremaju za parenje. Vratimo se jednom fenomenu vezanom za zmije. Taj fenomen se odnosi na godišnje migracije zmija, odnosno kad migriraju iz planine Dinare u Livanjsko polje tijekom proljeća, te migraciju u suprotnom smjeru. O ovom veoma interesantnom fenomenu se zna vrlo malo i vrlo vjerojatno da još nije istražen. Za pretpostaviti je da je ova migracija povezana sa oscilacijama površinskih voda u ovom dijelu Livanjskog polja, odnosno da sa smanjivanjem vodenih površina ostaje obilje hrane za zmije te one migriraju ka izvoru hrane, a u jesen sa nadolaskom vode one napuštaju polje. O ovom se možemo uvjeriti i vožnjom automobilom u proljeće (kraj travanja-svibanj) i jesen (rujan i prva polovica listopada) cestom kroz Livanjsko polje od sela Ka- Doc.dr. Dalibor Ballian SEObA zmIJA Za pretpostaviti je da je ova migracija povezana sa oscilacijama površinskih voda u zapadnom dijelu livanjskog polja Jedna od brojnih stradalih zmija na cesti u selu Pržine (Livanjsko polje), kraj travnja 2008. Jedna od brojnih stradalih zmija na cesti u selu Pržine (Livanjsko polje), kraj travnja 2008. zanci do sela Pržine. U tom periodu na desetine zmija stalno prelaze preko ceste, a mnoge od njih stradavaju prilikom tih prelazaka, o čemu svjedoče brojni ostatci zgaženih zmija (što se može vidjeti na slikama). Prema pričanju lokalnih stanovnika, tijekom ljeta se može slobodno kretati Dinarom, a da se ne naiđe na zmiju jer su sve migrirale u polje gdje ostaju do rane jeseni. Tako je lokalno stanovništvo koje je sada raseljeno, a mnoge kuće su prazne, stoljećima živjelo sa zmijama. Što učiniti i kako pomoći ovim korisnim životinjama, spriječiti njihova stradavanja na lokalnoj cesti? Možda bi trebalo napraviti jedno sveobuhvatno istraživanje koje će dati odgovor na ovo pitanje koliko zmija migrira i zašto, koliko je učešće otrovnih i neotrovnih u ovim migracijama i sl. Također, na temelju tog istraživanja bi se moglo i dati tehničko rješenje da se spriječi stradavanje zmija. Kako postoje planovi za izgradnju hidrocentrale Orlovac 2 koja bi koristila vodu iz ovog dijela Livanjskog polja, te je usmjeravala u Perućko jezero u Hrvatskoj, bojati se da će i ovaj fenomen veoma brzo biti izgubljen zauvijek. Zato bi trebalo što prije početi sa istraživanjem ovog fenomena, kao i pozitivnom kampanjom protiv izgradnje ovog i sličnih objekata. n
DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dipl.ing. šumarstva JEŽA NE VOLE NI MEDVJED NI VUK Novi neprijatelj mu je automobil pod čijim točkovima masovno strada Rijetko ko od nas, koji se krećemo po prirodi, nije vidio ovog malog simpatičnog i dosta misterioznog sisavca iz reda bubojeda i porodice ježeva (Erinaceidae) koji je veoma koristan, ali, nažalost i veoma ugrožen. Prije je imao dva osnovna prirodna neprijatelja od kojih se nije mogao odbraniti: lisicu i sovu ušaru. Kada osjeti da mu prijeti opasnost, jež se sklupča i isturi svoje oštre bodlje i tako zaštiti glavu i trbuh na kojima nema bodlji. Mudra lisica zna da je nemoćna pred njegovim ubojitim bodljama, a zna i to da je on osjetljiv na vodu, pa ga oprezno otkoluta do najbliže bare ili potočića jer joj je poznato da će se u dodiru sa vodom klupko odmotati i da će ga moći zgrabiti za glavu ili stomak. Ako nema u blizini vode, lija ga pomokri vlastitim urinom i on se razmota. Sova ušara se služi svojim oštrim, snažnim i dugim kljunom kojim ga ukljuca između bodlji dok ga ne usmrti. Novi civilizacijski neprijatelj mu je automobil pod čijim točkovima masovno strada. Jež nije naučio kako da se brani od ovoga novog neprijatelja, pa se i pred njim sklupča, uperi prema njemu oštre bodlje i nepomično čeka, umjesto da hitro pobjegne sa asfalta. Za vrijeme kiša, kada se tlo natopi vodom, kišne gliste, zbog manjka kisika u tlu, izlaze na površinu zemlje i ako je u blizini asfaltna cesta iz, meni neobjašnjivih razloga, masovno se kreću po asfaltu gdje ih ježevi slijede u potrazi Jež - imun na otrov “Priroda je čudake svake vrste sazdala“ Šekspir za hranom i tako stradaju pod točkovima automobila. Na zapadu Evrope ježevi imaju prsa smeđe boje, a u istočnom dijeli prsa su im bijela kao i kod nas u Bosni. Odrastao jež ima oko 5.000 bodlji koje su jednako oštre i kod ženke pa pri ljubavnom činu predusretljiva dama priljubi svoje bodlje uz tijelo, podigne repić, tako da kavalir bezbolno obavi ljubavni akt. Ježica okoti do 7 mladih koji prvih 14 dana dok su slijepi imaju mehke bodlje, a kada progledaju, one im očvrsnu. U kasnu jesen, kada jež osjeti da je temperatura zraka spala ispod 15 stepeni Celzija, počinje da se priprema za zimski san koji traje oko 3 mjeseca. Gnijezdo oblaže suhim lišćem koje sakuplja tako što se na leđima povalja, lišće se nabode na bodlje i tako ga nosi do legla. Tada počinje više jesti i piti pa za 21 dan udvostruči svoju težinu, potom se zakopa u listinac i humus i kada mu tjelesna temperatura spadne na lo stepeni počinje sa zimskim snom. Ako mu za vrijeme hibernacije temperatura spadne na 6 stepeni, uključuje vlastite termostate i počinje sa unutrašnjim sagorijevanjem masnoća kako mu temperatura ne bi spala do tačke smrzavanja jer bi to značilo smrt. Jež veoma dobro razlikuje zmije otrovnice od neotrovnih, pa otrovnicama svojim relativno snažnim čeljustima prvo smrska glavu, pa ih tek onda jede. Jež je prilično imun na zmijski otrov, pa letalna doza riđovke, koja je za čovjeka smrtonosna, ježu, koji je preko 100 puta lakši od čovjeka, praktično je neškodljiva. Svima nam je poznato da psi ne podnose mačke i da ih progone. Manje je poznato da oni još i više ne podnose ježeve, ali nemaju stečeno (ili naslijeđeno) iskustvo lisice, pa ih pokušavaju ugristi i rezultat je okrvavljena njuška i bolno, žalosno skičanje. Medvjed ježa dostojanstveno ignorira, a i vuk se indiferentno odnosi prema njemu. Često sam se kao mladi šumarski inženjer znao u šumi zabavljati sa ježom. Naime, ako sklupčanog ježa želite odmotati, dovoljno je da mu puhnete dim od cigarete i on će se razmotati. Zanimljivo je kako reaguje na neke zvukove. Ako mu zvonom zazvonite sa lijeve strane, sa te strane će spustiti bodlje i obratno. Razumije se da ovo saznanje ne treba zloupotrebljavati i mučiti životinju. U Dalmaciji ježeve jedu, a meso je slično pilećem. Pri susretu sa ježom imajmo na umu njegovu korisnost i ugroženost, pa ga zaštitimo. Budimo sretni ako ga imamo blizu kuće, vikendice ili planinarskog doma jer ćemo biti sigurniji od zmija otrovnica. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. 13
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3 and 4: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 5 and 6: Značaj sadašnjeg ekopokreta je sv
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21 and 22: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 23 and 24: NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK z
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33 and 34: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 35 and 36: RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAV
Page 37 and 38: način na koji se minimizira uticaj
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51 and 52: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 53 and 54: SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl
Page 55 and 56: UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58: HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60: Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62: DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64: VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?