Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

IZMEđU POLITIKE I RAZVOJA 2 PrEPOzNAVANJE muDrOSTI Novi pristup okolini čovjeku može dati korisnu osnovu za individualni životni izbor, ali i kolektivnu političku akciju i odlučivanje Još od najranijeg perioda svoje istorije čovjek je uvijek bio zainteresiran za ekologiju. Još u primitivnom društvu, svaka osoba da bi preživjela trebala je imati neko znanje o svojoj okolini, to jest o snagama prirode, biljkama i životinjama. Danas je potrebno više nego ikada prije imati inteligentno znanje ekologije da bi kompleksna čovjekova civilizacija preživjela, obzirom da prirodni zakoni nisu ukinuti a humana populacija se drastično povećala, kao i čovjekova moć da mijenja okolinu. Ekologija kao nauka je imala veoma dug i usporen period razvitka, tako da je prema pisanim dokumentima Hipokrata, Aristotela i drugih iz drevnih vremena, bilo jasno materijala ekološkog značenja, ali nije postojala riječ ekologija. Riječ ekologija je kovanica skorašnjeg perioda, tj. njemačkog biologa Ernesta Haeckel, 1896. Međutim, kao prepoznata određena nauka biologija datira od 1900. Prema pisanju određenih autoriteta, ekologija je imala usporeni razvitak i ograničenu upotrebu (E. Odum). Isti autor opisuje kako je ekologija bila česta tema burnih i pomamnih rasprava o pripadnosti ekologije, sadržaju, klasifikacijama, pitanjima šta je ekologija i šta bi trebala biti. Napokon, 1960. godine došlo je do saglasnosti između geografa, sociologa i biologa šta je ekologija i što bi trebalo biti. Potom su uslijedili brojni simpoziji nacionalni i internacionalni, te pridruživanje drugih disciplina i specijalnosti. Na kraju je pripremljen zvanični Izvještaj interdisciplinarnog komiteta (1967.). Od tada pa nadalje primijenjena ekologija se razvija, posebno u pravcu utvrđivanja negativnih ekoloških posljedica. U spektar monitoringa se uvode, pored standardnih indikatora, i drugi (ekonomski, kulturni, i socijalni) kako bi se utvrdio multidimenzionalni karakter društvenih zajednica, regiona, nacionalnih i globalnih, o stanju održivosti. FONDEKO SVIJET, 26/2008. U istoriji ekologije značajan datum predstavlja prepoznavanje eko-sistema koji je otkrio i opisao botaničar Arthur Tenesly. Od 1935. prihvaćen je termin EKO-SISTEM za biotične i abiotične komponente smatrajući ih cjelinom. Arthur Tenesly je također osnovao prvo ekološko društvo na svijetu. Sredinom zadnje decenije prošlog stoljeća došlo se do spoznaje da ekologija proističe iz biologije te da predstavlja posebnu disciplinu (E. Odum). Ekologija se danas smatra bazičnom naukom životne sredine. Ekologija posjeduje jedinstvene odlike. To je nauka sinteze, sposobna da integrira razne naučne discipline. Danas se u svijetu sve više pažnja poklanja pitanju edukacije na planu ekologije na svim nivoima širom svijeta. Otvaraju se instituti, koledži, uvodi nastava iz ekologije na svim nivoima. Treba napomenuti da je edukacija još u krizi, zbog problema osavremenjivanja nastavnih programa kao i zbog nedostatka adekvatne literature iz ekologije. Također, vrlo značajno pitanje je edukacija stanovništva zašto su naročito pogodni javni mediji (radio, televizija, štampa i dr.). OSVJEŠTENOST I PREPOZNAVANJE ZNAČAJA EKOLOgIJE Prvi put u istoriji tek 70-ih godina čovjek je došao do spoznaje da depoi i rezerva snabdijevanja vitalno važnim potrebama kao što su voda, vazduh, hrana, i životni prostor funkcionišu zajedno, da su međuovisni i ograničenog kapaciteta. Napokon, došlo se do shvatanja da tehnologija sama ne može riješiti ekološke probleme životne sredine i da su za to potrebne moralne vrijednosti, ekonomske, a i legalne obaveze koje proističu iz javne spoznaje da su čovjek i prostor oko njega jedna cjelina i da moraju funkcionisati efikasno i zajedno. Radi toga, ekologija je dijelom prirodna znanost, a dijelom socijalna Prof.dr. Fadil Čerkez znanost i obuhvata sve sfere čovjeka i okoline. Radi toga uspjesi ili neuspjesi ne ovise samo od primjene tehnologije i ekološke nauke, nego i od ekonomije, zakona, etike, socijalne odgovornosti, humanizma, a koji su do sada imali malo značenje u odnosima čovjeka i prirodne okoline. ZAGAĐENJA OKOLINE I RAĐANJE EKOLOŠKIH POKrETA Moderno shvatanje okoline je počelo 1960. godine. Može se reći da se tada dogodila svojevrsna revolucija u mnogim zemljama svijeta, a naročito u velikim industrijskim zemljama i velikim gradovima. Poznate su epizode masovnih obolijevanja građana zbog pretjeranog zagađenja zraka, vode, zemljišta, što je izazvalo brigu za zaštitu životne okoline. Briga za zaštitu životne okoline je počela paralelno sa civilnim pravima, zaštitom potrošača, sigurnosti i pitanja zdravlja te neka druga socijalna pitanja. Socijalni razlozi i briga za životnu sredinu u tom periodu su bili motiv da se unaprijedi kvalitet života i zaštiti čovjekovo zdravlje. U to vrijeme riječ polucije zagađenja i ekologija bila su termin rijetko prisutni u leksikonima. Ekološki problemi su postali stalna tema zaštite životne okoline, što je rezultiralo donošenjem zakonskih propisa. U ovom periodu strategija i koncept zaštite okoline su bili usredsređeni samo na zaštitu zdravlja čovjeka. Današnje savremeno shvatanje zaštite životne okoline je fokusirano na globalne probleme – klimatske promjene, erozije ozona u njegovom omotaču i na pitanje kvaliteta života, manje na pitanja preživljavanja naše planete i njenih stanovnika, a što će se postići prihvatanjem koncepta održivog razvoja koji je usvojio novi ekopokret Zeleni čije ciljeve ćemo u nastavku prikazati.
Značaj sadašnjeg ekopokreta je svjetskih razmjera. On tretira ekološke probleme u globalnom značaju i smislu, a ne kao lokalne i regionalne. Svi ekološki problemi su u međuodnosima i reflektiraju se na prirodu kao takvu. Kao što je poznato, globalni problemi su erozija ozona i globalno zagrijavanje. To su prijetnje cijeloj planeti i zahtijevaju globalnu saradnju u cilju njihovog rješenja. Ekološki problemi su globalni i nisu lokalne prirode. Tako, naprimjer, teško je govoriti da su aerozagađenja problem jedne zemlje, kao što je isti slučaj sa zagađenjem voda, rijeka i vodenih površina, jer ovi problemi ne respektuju granice neke nacije. Stoga su fundamentalno globalne prirode i zahtijevaju globalna rješenja. EKOPOKrET ZELENIH I ODRŽIVI rAzVOJ - EKOLOgIJA KAO IDEOLOgIJA PRIRODNE LJEPOTE BOSNE I HERCEGOVI NE Današnji ekopokret je prevazišao staru ideologiju i postao je skoro nova ideologija. Prevazilazeći liberalno-konzervativne linije, djeluje kako na socijalistički tako i na kapitalistički sistem. Ljudi raznih političkih ubjeđenja širom svijeta uspjeli su da se ujedine u pokušaju rješavanja ekoloških problema. Umjesto vjekovnih starih borbi između kapitalizma i socijalizma, konzervativizma i liberalnih ideologija, ovaj pokret je pokrenuo nove izazove. On zahtijeva da se prevaziđe stari način razmišljanja, da se fokusira i na to da se ljudi tretiraju kao dio prirode, a da ekoefekti moraju biti dio svih naših aktivnosti. Neki vjeruju da ekologizam ima potencijale da postane prvoklasna ideološka perspektiva i da zaustavi ili uspori ekspanziju sadržanu kako u kapitalističkim tako i u socijalističkim sistemima. U odnosu na današnji ekokoncept, ekopokret Zelenih je potpuno drugačiji od prethodnih eko-modela (konzervacija, prezervacija i zaštita). Sveukupni pristup u odnosu na ekološke probleme je model koji počiva na konceptu održivog razvoja. Model održivog razvoja prema eko-problemima prepoznaje ograničenje resursa i ističe pitanje mudrosti kada je u pitanju stalno isticanje ekonomskog rasta. n Iznad Šujice Foto: Ivo Rajić FONDEKO SVIJET, 26/2008. 3
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13 and 14: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 15 and 16: DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dip
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21 and 22: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 23 and 24: NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK z
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33 and 34: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 35 and 36: RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAV
Page 37 and 38: način na koji se minimizira uticaj
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51 and 52: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 53 and 54: SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl
Page 55 and 56:
UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58:
HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60:
Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62:
DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64:
VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE
show all

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?