Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

ZNANSTVENI PUTOPIS Nastavak sa 43 strane Za razliku od prethodnih staza koje su vodile preko dolomitnih stijena, ova staza je na planini silikatnog sastava. Surećemo biljne vrste karakteristične za kisela tla na silikatnoj podlozi kao što su: zelena joha (Alnus viridis), zlatni petoprst (Potentilla aurea), planinski blaženak (Geum montanum), moravka (Arnica montana) i niz drugih. Nakon uspona od nekih 500 metara, preko prevoja stižemo do prilično plitkog i nevelikog jezera, koje nas ljepotom nije oduševilo. Imali smo prilike vidjeti mnogo ljepša jezera od ovog. Silazeći, pratimo potok koji ističe iz jezera. Prilično brzo se kružno spuštamo do početne tačke uspona gdje se nalazi aktivna farma krava, tzv. malga (Malga verde). Usput nigdje nismo vidjeli nijednu gljivu, iako je na tabli u blizini farme bilo upozerenje da je gljive zabranjeno sabirati. Očito da nismo imali sreću da se ovdje nađemo u vrijeme kada gljive prispijevaju. Preostali dio vremena našeg boravka u Dolomitima odlučili smo provesti u području Marmolade i smjestiti se u kampu «Malga Ciapela Marmolada» koji se nalazi na visini od 1.450 m. I u ovom kampu boravimo po treći put i zaključujemo da je to jedan od najljepših i najbolje opremljenih i organiziranih kampova uopće. Imamo sreće s vremenom, jer je sljedećeg jutra nebo bilo potpuno plavo, bez ijednog oblaka. Odlučujemo da dan provedemo uspinjući se do Malge Ombretta (1.904 m) i naviše do planinarskog doma Rifugio Falier na visini od 2.150 m. Put nastavlja u pravcu Passo Ombretta (2.740 m), najvišeg pješačkog prevoja na Dolomitima, ali je to previše za jednodnevni izlet. Staza je odlično uređena i obilježena, te nedavno dodatno osigurana čeličnom ogradom na najstrmoglavijim usjecima u skoro vertikalnu stijenu. Inače, na sve strane se mogu vidjeti stara i zapuštena utvrđenja i fortifikacijski te komunikacijski objekti iz tzv. Velikog rata (Prvi svjetski rat). Ova Alpska dolina iz koje se vidi Marmolada (3.343 m) područja nekadašnjeg ratnog sučeljavanja sada obnavljaju i obilježavaju, kroz EU programe, zajednički Italija i Austrija. Veći dio uspona odvija se kroz smrčevu i ariševu šumu, a na rubu šumskog pojasa javlja se i planinski bor. Iznad ovog pojasa su prostrane rudine, kamenjare i sipari. Od svih biljnih vrsta koje su bile u punom cvatu najviše je oduševljenja izazvao susret sa sukosicom (Physoplexis comosa) iz porodice zvončića. Biljka se napadno ističe na bijelim dolomitnim stijenama. Ne manje oduševljenja izazvao je i lukovičavi ljiljan (Lilium bulbiferum) koji se mogao vidjeti iz oveće daljine pošto su njegovi cvjetovi krupni (oko 6 cm dugi), jarko žutocrveni, a visina biljke je oko jednog metra. Povratak u kamp i osjećaj zadovoljstva zbog osvojenih visina, prekrasnih pogleda i činjenice da smo imali još jedan lijep dan planinarenja na Dolomitima, donekle kvari saznanje da se približio kraj ovogodišnjeg posjeta, za nas, najljepšeg dijela Alpa. Razlog više da dogodine ili neke druge godine pos- Sukosica (Physotaxis comosa (L.) Schur) jetimo ovaj raj u Alpama. n Vrh Tofana (3.244 m) na koji se može doći žičnicom 50 FONDEKO SVIJET, 26/2008.
SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl.ecc. SAmO JE VODA SuVENIr O vodopadu Skakavac, Vrelu Bosne i Velebitu viđenim sa planinarske "osmatračnice" Posigurno smo se svi obradovali kada je odlukom Ministarstva za okoliš i prostorno planiranje Kantona Sarajevo vodopad Skakavac kraj Sarajeva (98 m) proglašen SPOMENIKOM PRIRODE. Mnogi su također bili iznenađeni kada je taj zaista vrijedan spomenik dodijeljen na upravu preduzeću «Sarajevo šume». Po nekima, to je na izvjestan način sukob interesa. Kanton je za realiziranje tog projekta «Sarajevo šumama» u samom početku odobrio i značajna novčana sredstva. «Sarajevo šume» su postavile orijentacijske panoe, korpe za otpatke, izgradilo nekoliko nadstrešnica, osiguralo tzv. «vidikovac» sa kojeg se vidi samo manji dio gornjeg dijela vodopada, prilično uredilo stazu – relativno siguran silazak pod sam vodopad i mostić za prijelaz na drugu stranu skakavačkog potoka. Tijekom proteklog vremena Kantonalni zavod za prostorno planiranje i zaštitu okoliša vjerovatno izradio prostorni plan za područje Spomenika prirode «Skakavac». Međutim, ne bi se smjelo zaboraviti da je još prije više godina, nekadašnja Turistička zajednica Općine Centar izradila cijeli projekat za Skakavac, koji je dobio dobre ocjene od stručnjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. U tom projektu bilo je u osnovi sadržano nekoliko bitnih elemenata kao što su maksimalan stepen zaštite, rad na atraktivnosti samog vodopada koji bi se odozgo, sa pravog «vidikovca-platforme», mogao posmatrati u cijeloj svojoj visini; pristup invalidnih osoba do platforme-vidikovca, uređenja alpinetuma edukativnog karaktera, neposredna zaštita samog izvorišta sa podacima o kvaliteti i kapacitetu, da se ne spominju detalji o samom dolasku do parkirališta koje bi bilo od jezgra spomenika udaljenog 800 metara. A cijeli projekat je trabao da bude prvi pravi model tzv ODRŽIVOG RAZVOJA u koji bi bilo prvenstveno uključeno naselje Nahoreva (razne usluge, naplata parkirališta, ulaznica i dr.). Nadati se da će se poslije dosta utrošenog novca za razne studije i projekte, ipak u budućnosti ostvariti načelo ODRŽIVOG RAZVOJA. U međuvremenu je proglašen i drugi spomenik prirode u Sarajevu na području Općine Ilidža – VRELO BOSNE. Realiziranju se prišlo veoma ozbiljno, uglavnom opet uz sredstva Kantona Sarajevo. Aktivnosti su započele nizom «radionica» na kojima su učešće uzele odgovarajuće vladine organizacije i uporedo nekoliko nevladinih organizacija koje su registrirane kao subjekti koji se bave zaštitom okoliša sa stručnim respektabilnim kadrom. Značajan doprinos dala je i jedna organizacija iz Slovenije, koja je svoja iskustva nastojala uklopiti u naš projekat. Prošle godine su prestale radionice. Doneseni su zaključci i nikli su projekti i studije putem kojih se trebalo, odnosno već krenulo u realiziranje. Voda pojam od davnina «Vrelo Bosne» – pojam još od davnina. Sarajlije su rijetko propuštale priliku da svoje goste ne odvedu do Vrela Bosne. Pokazivali su tu prirodnu vrijednost sa ponosom. Nerijetko su svoje improvizirane vodičke retorike završavali sa rečenicom. «Ne zna se točno da li je rijeka dobila ime po teritoriji Bosne ili Bosna po rijeci.» Starije Sarajlije i posjetitelji dobro se sjećaju kako je to nekada bilo. Da to ne spominjemo, jer je jasno da se to ne može vratiti. Kao što rekoh, postoje projekti, mudri stručnjaci, vlast, i stari zapisi. Želimo vjerovati da će se vratiti barem dio «stare slave». Malo smo skeptici. Još uvijek ništa značajno. Tko je proteklih dana doveo svog gosta na Vrelo Bosne, osjećao se neugodno. Parkiralište, koje prema minimalnim suvremenim uvjetima, to nije. Već na samom početku, na tzv. «ulazu» bez velikih informativnih panoa, informativnog punkta, kada krećete ka vrelu, dočekuju vas prodavači, teško je reći čega. Svega, od one najprimitivnije bižuterije do plastičnog oružja. Nekog prigodnog autohtonog suvenira ni za lijeka. Tu su u nepriličnim kantama osvježavajuća pića raznih problematičnih proizvođača. Šteta je da se posjetitelju iz ruke djevojke u narodnoj nošnji ne može ponuditi čaša zdrave vode iz samog vrela. No, zato je tu veliki pult sa svim mogućim CD i DVD-ima «proslavljenih» folk-pjevačica, ali nigdje ni jedog CD-a sa prigodnim video i audio zapisom o Vrelu Bosne. A putokazi teško da, dizajnom i tekstom ili piktogramom mogu oduševiti posjetitelja. Pravog animirajućeg piktograma – «vodiča» nema. Možda bi bio prigodan modificirani piktogram endema čistih voda «triton» – kojeg je svojevre- meno nastojala plasirati ukinuta Turistička zajednica Općine Centar. Brošure, informativnog centra, vodiča-razglednica, (jer svatko od posjetitelja nema digitalni fotoaparat) – nema. Možda će biti. Istina, fijakeri su tu. O njima se mnogo priča i čini. Dobro je, barem to zasada i jedino. I da završim sa ovom ne kritizerskom, već dobronamjernom pričom. U nacionalnom parku Velebita postoji poznata dolina Velike Paklenice, do koje se dolazi iz Starigrada. Već niz godina, ne samo za vrijeme prvomajskih praznika, kada tu dolaze alpinisti iz Evrope i svijeta, već tijekom cijele godine, posebice u ljetnoj sezoni, u tu dolinu, koja je stiješnjena visokim stijenama, dolaze na tisuće posjetitelja, ne samo planinara i alpinista već i drugih. Ulaznica i boravak se plaćaju. Organizacija na zavidnoj visini. Model održivog razvoja koji služi za primjer. I na kraju da spomenem našu Divu Grabovicu – dolinu koja se smjestila u njedra Čvrsnice planine. Dolinu nadvisuje Mezića stijene i stijena Velikog kuka, čija relativna visina prelazi 1.200 metara. Zar ta dolina ne bi mogla da primijeni model Velike Paklenice. I dok neumorni doajen bosanskohercegovačkog alpinizma Faruk Zahirović sa svojim pomoćnicima izgrađuje osigurane alpinističke smjerove u tim stijenama, kako se to čini u Alpima, dotle se vlast i privatni kapital natežu oko šljunkare na kraju te doline. Prirodni ambijent se narušava, a pravo vrednovanje te jedinstvene doline, kojoj bi bolje odgovaralo ime DIVNA GRABOVICA, i konačno toliko najavljivanog proglašenje Čvrsnice, Prenja i Čabulje Nacionalnim Parkom, tko zna kada ćemo dočekati. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. 51
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3 and 4: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 5 and 6: Značaj sadašnjeg ekopokreta je sv
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13 and 14: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 15 and 16: DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dip
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21 and 22: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 23 and 24: NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK z
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33 and 34: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 35 and 36: RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAV
Page 37 and 38: način na koji se minimizira uticaj
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 55 and 56: UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58: HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60: Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62: DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64: VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?