Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ALTERNATIVNI POKRET<br />
U<br />
savremenom dobu koje je, pored bez<strong>broj</strong> zagađenja, donijelo<br />
sve veću pojavu malignih oboljenja, došlo je do pojave <strong>broj</strong>nih<br />
alternativnih pokreta u ishrani.<br />
Jedan takav pokret je i makrobiotika koja je okrenuta biljnoj hrani,<br />
posebno žitaricama, te svježem i sušenom voću i povrću.<br />
U BiH svijest o ovom pokretu još uvijek nije dovoljno razvijena<br />
kao u svijetu, ali potencijali naše zemlje vezani za uzgoj makrobiotičke<br />
hrane su veoma povoljni.<br />
Ovo potvrđuje asistent predmeta Pedologija na Poljoprivrednom<br />
fakultetu u Sarajevu Mirza Tvica i navodi dva razloga za to:<br />
- Prvi razlog je sama struktura poljoprivrednih parcela u BiH, koja<br />
je vrlo rasparčana na veliki <strong>broj</strong> malih parcela, do dva hektara, koje se<br />
nalaze u vlasništvu pojedinaca, farmera, gdje se uglavnom proizvodi<br />
pšenica i kukuruz.<br />
- Drugi razlog je što su te male parcele đubrene stajskim đubrivom<br />
koje je dozvoljeno u oblasti alternativne proizvodnje, a ne vještačkim.<br />
Ovo je upravo jedan od najvažnijih indikatora kvalitete tla, pa je<br />
kod nas mnogo povoljnije stanje nego u Evropi i svijetu.<br />
Asistent Tvica tvrdi da je ova vrsta proizvodnje i ishrane u BiH sve<br />
popularnija kako društveni standard raste i dosta ljudi se opredjeljuje<br />
na alternativnu ishranu.<br />
52<br />
sVJEŽE, sUŠENO I - sIGURNO<br />
Sa rastom društvenog standarda i kod nas sve više ljudi koristi makrobiotiku<br />
FONDEKO SVIJET, <strong>26</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
Anida Džanko<br />
Hrana pod nadzorom<br />
Međutim, ona nije dovoljna da sama prehrani svu populaciju, ni kod<br />
nas ni u svijetu, jer je zastupljena na svjetskom tržištu sa oko 5%. On<br />
dalje navodi:<br />
Alternativne hrane ima na tržištu onoliko koliko je tržište spremno<br />
da je kupi. To je skup proizvod, jer treba dosta ljudske snage, bez<br />
korištenja mašina. Ne može doći do preorijentacije čitave poljoprivredne<br />
proizvodnje na alternativnu, jer bi ljudi bili gladni zbog nemogućnosti<br />
da plate tako skup proizvod.<br />
Makrobiotičari veliku pažnju ne posvećuju samo vrsti namirnica,<br />
već i tome kako su gajene, načinu njihove pripreme i konzumiranja.<br />
Oštro zabranjuju hranu zagađenu pesticidima (hemijskim sredstvima za<br />
zaštitu biljaka) i preporučuju samo potpuno prirodnu hranu.<br />
Međutim, postavlja se pitanje da li je makrobiotička „zdrava hrana“<br />
zaista zdravstveno bezbjedna i da li kod nas postoje zakoni koji regulišu<br />
tu bezbjednost. Poznato je da prilikom branja voća i povrća, njihove<br />
prerade i skladištenja, može doći do mikrobiološkog zagađenja, odnosno<br />
pojave bakterija u prehrambenim proizvodima.<br />
U bivšoj Jugoslaviji postojali su zakoni koji su se odnosili na regulisanje<br />
zdravstvene bezbjednosti životnih namirnica. O postojanju ove<br />
vrste zakona u BiH asistent Tvica kaže:<br />
Mnogi zakoni su prepisani iz stare Jugoslavije... Postoji kontrola<br />
hrane, postoje zavodi koji to rade, međutim da li se doslovce pridržavaju<br />
propisanih standarda, to ne bih znao reći.<br />
Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu Muhamed Smajlović,<br />
magistar veterinarskih nauka i specijalista za higijenu namirnica, kaže<br />
da u BiH postoji Zakon o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica<br />
koji je preuzet iz bivše Jugoslavije, pored kojeg postoji i Zakon o hrani<br />
na državnom nivou.<br />
O inspekcijama koje nadgledaju sprovedbu tih Zakona u BiH, on<br />
kaže: Postoje inspekcije, počevši od općinskog pa do državnog nivoa.<br />
Veterinarske službe vrše inspekciju i kontrolu hrane organskog i anorganskog<br />
porijekla, zatim sanitarnu higijenu skladišta, čistoću ruku radnika...<br />
Postoji pravilnik o uzimanju uzoraka hrane, a te uzorke uzimaju<br />
inspektori i dostavljaju ih laboratorijama koje onda vrše kontrolu hrane.<br />
Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu postoji Zavod za kontrolu i higijenu<br />
hrane gdje se vrše laboratorijske analize.<br />
Ovo je najjači laboratorij u državi BiH, kako po opremi, tako i po<br />
stručnosti kadra – dodaje magistar Smajlović.<br />
Makrobiotičari posvećuju veliku pažnju ne samo ishrani već i disanju<br />
i gimnastici. Oni poručuju da ne treba mijenjati ono što je priroda<br />
stvorila, ali ako već moramo nešto da mijenjamo, onda da mijenjamo<br />
što je moguće manje! A da li će BiH iskoristiti velike potencijale za<br />
uzgoj ove alternativne ishrane, ostaje da se vidi! n
Change language