Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
RECEPT ZA DUGOVJEćNOST<br />
HRANA ZDRAVIH LJUDI<br />
Osnova pravilne ishrane je hrana bogata žitaricama, voćem i povrćem,<br />
ribom te uzimanje veće količine vode, čak do dva litra u toku 24 sata<br />
Preventivna medicina jedna je od<br />
najvažnijih grana medicine, jer<br />
u osnovi svake nauke stoji da<br />
je bolje spriječiti nego liječiti. Zdrava<br />
ishrana i zdrav način života najvažnija<br />
je stavka u čovjekovoj brizi za zdravlje,<br />
a ta briga zasniva se na spoznaji da se<br />
mnoge bolesti mogu spriječiti.<br />
Prvo i osnovno je vlastita briga za<br />
zdravlje. Podizanje nivoa svijesti o<br />
zdravom načinu života i boljoj kvaliteti<br />
života kroz zdravstveno prosvjećivanje<br />
i edukaciju stanovništva kao preduslovu<br />
u prevenciji je glavni zadatak preventivne<br />
medicine.<br />
Pravilnom ishranom postiže se zdrava<br />
tjelesna težina, a optimalna vrijednost<br />
dobije se kad se kilogrami tjelesne težine<br />
podijele sa visinom čovjeka izraženom<br />
u kvadratnim metrima. Vrijednosti ovog<br />
indeksa tjelesne mase, tj. BMI test (Body<br />
Mass Index) za zdravu tjelesnu težinu iznosi<br />
18,5-25, za umjereno prekomjernu težinu<br />
od 25,1-30, a za gojaznost više od 30,1.<br />
Osnova pravilne ishrane je hrana<br />
bogata žitaricama, voćem i povrćem, ribom<br />
te uzimanje veće količine vode, čak<br />
do 2,0 l u toku 24 sata. Čovjek je sastavljen<br />
od 65-70% vode, te je tečnost neophodna<br />
za održavanje bubrežne funkcije<br />
i čišćenje organizma. Najbolje je uzimati<br />
običnu negaziranu vodu, prirodne<br />
voćne sokove, prirodne voćne čajeve,<br />
bez filter vrećica, a potrebno je izbjegavati<br />
gotove proizvode koje sadrže veliku<br />
količinu šećera i kalija što rezultira<br />
povećanjem šećera u krvi i disbalansom<br />
minerala te se posljedično može javiti<br />
gojaznost, šećerna bolest i oboljenje<br />
štitne i paraštitne žlijezde. Samo se mali<br />
dio šećera utroši kao energija, dok preostali<br />
opterećuje organizam. Čovjek se tad<br />
osjeća iscrpljeno, adinamično, bezvoljno,<br />
sa poremećajem spavanja i odmora<br />
i sa osjećajem stalne neutaljene žeđi.<br />
Zato je neophodno uzimati šećer kao<br />
najvažniji izvor energije u namiricama<br />
kao što su žitarice, krompir, tjestenina,<br />
voćni i grožđani šećer koje postepeno<br />
povećavaju koncentraciju šećera u krvi,<br />
a ne visokozasićene sokove koje dovode<br />
do naglog povećanja čime se opterećuje<br />
gušterača koja forsirano izlučuje inzulin<br />
i glukagon. Takozvana brza hrana ili<br />
fast-food je strogo zabranjena u zdravom<br />
načinu ishrane jer je jednostrana<br />
i prerađena, te u pravilu sadrži veće<br />
količine zasićenih masnoća, sladila i ostalih<br />
nutritiensa u prekomjernom obimu<br />
jer je glavni cilj fast-fooda osjećaj sitosti.<br />
Hrana na policama koja se nudi sa<br />
oznakom bez šećera i bez holesterola<br />
te sa drugim komercijalnim ponudama,<br />
često se odnosi na sadržaj bijelog šećera<br />
i holesterola, a ne isključuje prisutnost<br />
drugih oblika šećera i drugih zasićenih<br />
masnih kiselina.<br />
Zdrava ishrana podrazumijeva česte,<br />
a manje obroke, međuobroke sa jogurtom,<br />
žitaricama, voćem, te lagano konzumiranje<br />
hrane u malim zalogajima dobro<br />
sažvakanim. Jela sa manje masnoća<br />
su takođe osnov zdrave prehrane.<br />
Nezasićene masne kiseline su izbor u<br />
odabiru masnoća, i najviše ih ima u<br />
maslinovom ulju, lanu, crnom kimu itd.<br />
Holesterol, kao i zasičene masne kiseline,<br />
nepovoljno djeluju na metabolizam<br />
masti i dovode do pojave rane ateroskleroze<br />
i kardiovaskularnih bolesti. Holesterol<br />
se inače sav sintetizira u jetri koji<br />
je neophodan za zdravo funkcionisanje<br />
organizma, i sav onaj koji se unese hranom<br />
je višak.<br />
Pravilo zdrave ishrane je uzimati<br />
hranu bogatu vlaknima i vitaminima<br />
koje su neophodne u regulaciji probave<br />
te održavanju normalne koncentracije<br />
šećera i zdravih masti u krvi i na distribuciju<br />
holesterola te dovode i do regulacije<br />
apetita. Neljuštene žitarice i riža,<br />
voće, povrće, mahunarke, tjestenina iz<br />
tvrde pšenice su najbogatije vlaknima.<br />
Što se vitamina tiče, prioritetno ih je koristiti<br />
samo u prirodnom obliku, dok je<br />
svaki drugi oblik neadekvatan. Vitamini<br />
se gube prilikom dužeg čuvanja voća i<br />
prilikom kuhanja. Voće i povrće koje se<br />
gaji u staklenicima, gnojeno umjetnim<br />
gnojivom te prskano različitim kemijskim<br />
sredstvima, može više štetiti nego<br />
koristiti.<br />
PLODOVI ZEMLJE<br />
Dr.sc. Šekib Sokolović<br />
Neekološka proizvodnja hrane, razni<br />
konzervansi i dodaci u proizvodnji hrane<br />
imaju i kancerogen efekat na organizam<br />
što dovodi do porasta malignih bolesti.<br />
Meso treba pripremiti natur i to<br />
najbolje na vlastitoj mesnoj masnoći, ne<br />
dodavati druge masnoće, a nikako kuhati<br />
na ulju, jer je kombinacija animalnih<br />
i biljnih masnoća nezdrava. Inače, meso<br />
je poželjno jesti jednom u sedam dana,<br />
dakle što manje.<br />
Salate začiniti limunom, prirodnim<br />
jabukovim sirćetom te maslinovim<br />
uljem, a nikako majonezom i drugim<br />
zasićenim prelivima. Voće osobito crveno,<br />
purpurno i plavo bogatije je antioksidansima<br />
koji su neophodni u zaštiti<br />
oštećenja ćelija.<br />
Treba izbjegavati proizvode koje nose<br />
oznaku dietetska hrana. Takvi proizvodi<br />
imaju smanjenu koncentraciju osnovnih<br />
sastojaka, a sadrže dosta zaslađivača i<br />
nisu uvijek sa smanjenom energetskom<br />
vrijednošću. Za zdravu ishranu nisu<br />
potrebni dietetski proizvodi, već pravilna<br />
i umjerena raznovrsna ishrana. Razne<br />
dijete, osim što prouzrokuju teškoće u<br />
sporovođenju, dovode i do disbalansa<br />
nutritiensa organizma, sa smanjenjem<br />
jedne supstance povećava se količina<br />
druge, a sve ima za posljedicu nepovoljan<br />
učinak na osnovni metabolizam<br />
organizma i poremećaj žlijezda sa unutarnjim<br />
lučenjem.<br />
Alkohol u zdravoj ishrani nema<br />
mjesta jer, pored ostalih štetnih dejstava,<br />
smanjuje resorpciju hranjivih tvari te<br />
aktivira mnoge enzime koje ubrzavaju<br />
njihovu razgradnju.<br />
Pušenje, alkohol i jaka kafa su<br />
nesumnjivo dosta štetni i pogoduju nastanku<br />
mnogih bolesti.<br />
Recept za zdrav i dug život je jednostavan.<br />
Prirodna nezagađena hrana,<br />
izbjegavati prerađenu hranu kao i alkohol,<br />
pušenje i neumjerene količine<br />
crne kafe, te konzumirati što više ribe,<br />
žitarica, voća i povrća.<br />
Briga o zdravlju treba biti na prvom<br />
mjestu u našem životu i najvažnija je stvar<br />
u koju treba ulagati. n<br />
FONDEKO SVIJET, <strong>26</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
33
Change language