Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

NEOBIČNI SVIJET BILJAKA NOVOSTI Iz NAuKE 20 MEsOŽDERI HVATAJU I PLIJEN U biljke mesoždere spada oko 400 međusobno različitih vrsta koje, osim specifičnog načina pribavljanja određenih hranljivih materija, uglavnom imaju malo zajedničkog. Svojim načinom ishrane ova grupa biljaka se najviše približava životinjama mesožderima. Nedostatak minerala i azota ove biljke nadoknađuju hvatanjem i rastvaranjem insekata i drugih sitnih životinja. Za hvatanje im služe specijalizirani nervni sistem, listovi, žlijezde, cvjetovi… koji im omogućavaju da hvataju žrtvu munjevitom reakcijom. Sve one «vare» svoj plijen procesom hemijskog razlaganja koji odgovara varenju kod životinja. Razlaganje vrše enzimi koje biljka izlučuje, bakterije koje biljka «gaji» na sebi ili i jedni i drugi. Na ovaj način biljke mesožderi apsorbuju azotna jedinjenja i minerale do kojih ne mogu doći na uobičajen način, putem korijena, zbog specifičnih uvjeta sredine. Neke od ovih biljaka žive kao epifite, rastu na drugim biljkama, ali ne kao paraziti već same proizvode svoju hranu. Biljke mesožderi pripadaju dikotiledonim biljkama, najveći broj pripada redu NOVA SrEDSTVA zA POPrAVAK zEmLJIŠTA I OKOLINE Nauka o materijalima stalno ljudima daje nove korisne supstance. Jedna od takvih je poliakrilamid ili, skraćeno, PAM. PAM je perspektivno sredstvo za zaštitu i popravak zemljišta i za zaštitu vode. I do sada su postojala sredstva za popravak strukture zemljišta, tzv. zemljišni kondicioneri ili vještački strukturatori, kojih ima sintetičkih i organskih. Međutim, njihov nedostatak leži u činjenici da ih treba velika količina po hektaru i što su skupi, pa se govoto i nisu upotrebljavali. Novo sredstvo PAM iz grupe polimera popravlja strukturu tla i štiti ga od erozije, a treba ga samo par kilograma po hektaru po cijeni od 50 do 100 maraka godišnje. PAM je 10 puta efikasniji od dosadašnjih zemljišnih kondicionera, a 99% je jeftiniji od njih. Sredstvo je potpuno neškodljivo po okolinu, a njegova primjena ne remeti ostale agrotehničke operacije FONDEKO SVIJET, 26/2008. Nepenthes vrsta sa «ćupovima» Nepenthales. Od svih biljaka mesoždera posebno svojim izgledom privlače pogled vrste iz roda Nepenthes sa specifičnim tvorevinama, koje podsjećaju na zemljane ćupove. Ova asocijacija sadržana je i u nazivima ovog roda na engleskom jeziku: Pitcher plant i njemačkom jeziku: Kannenstrauch. Rod obuhvata oko 70 vrsta, porijeklom većinom iz Indonezije i tropskih regiona Azije, gdje su vezane za močvarna područja. Vrste ovog roda su uvijek zelene biljke, insektivorne, Voda za navodnjavanje se često gubi u zemlji, u brazdama i kanalima kojima se dovodi. PAM može spriječiti ove gubitke vode. On također sprečava eroziju zemljišta na nagibima i smanjuje zagađivanje voda erodiranim (nanesenim) muljem sa parcela. PAM sprečava i odnošenje zemlje (prašine) i zagađivanje njome okoline – vode u rijekama, jezerima itd., kao i ljudskih naselja. Smanjuje i prenošenje vjetrom štetnih mikroba sa površine tla, iz štala, sa đubrišta, pašnjaka (iz stočnnog izmeta i mokraće), iz rasturenog stajnjaka po njivama i livadama itd.. PAM smanjuje ispiranje mineralnih i stajskih đubriva u pjeskovitim i šljunkovitim tlima i zagđ|ivanje podzemnih voda. Ako se PAM-u dodaju aluminijev sulfat ili kalcijev oksid, tada smanjuje ispiranje i površinsko spiranje patogenih bakterija iz stajnjaka za 99%. Šta to znači u sprečavanju zagađivanja površinskih Prof. dr. Vladimir Beus Biljke mesožderi pripadaju dikotiledonim biljkama, najveći broj pripada redu Nepenthales većinom epifitske trajnice, koje žive adaptirane na viseći oblik. Imaju neupadljive ljubičaste ili smeđaste cvjetove na klasovima između gornjih listova. Sa vrhova listova na dugim stapkama vise brojni «ćupovi», dužine 20 do 30 cm, sa poklopcima, koji predstavljaju klopke i mjesta za probavu insekata. Oni mame insekte koji u tečnosti u «ćupu» se utope, a zatim uz dejstvo enzima, koje biljke izlučuju, bivaju razloženi i daju potrebnu hranu biljkama. n Prof.dr. T. Šarić i podzemnih voda od stajnjaka kao najvećeg zagađivača ruralnih područja, ne treba posebno naglašavati. PAM ima sposobnost da veže bakterije i druge mikrobe i sprečava njihovo odnošenje vodom i vjetrom. Ovaj proizvod nastao je kao rezultat rada američkih naučnika. Oni očekuju da će dodavanje PAM-a u vodu za navodnjavanje smanjiti eroziju sa navodnjavanih polja za 80-99%. Jedna unca (30 grama) PAM-a veže 1000 funti (450 kg) zemlje i sačuva je od erozije vjetrom i vodom.To znači da ova materija veže i štiti 15.000 puta veću količinu zemlje. Zato se PAM smatra do sada najboljim konzervatorom zemlje. PAM se proizvodi iz prirodnog gasa, koji je jeftin i ima ga u izobilju. Može se proizvoditi i iz biljnih ulja, biljnih ostataka u polju i od otpadaka pri proizvodnji hrane. Tako se rješava i pitanje odlaganja organskog otpada. n
NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK zA bILJKE Salicilna kiselina stimuliše otpornost biljaka protiv bolesti i štetočina Pesticidi su odigrali epohalnu ulogu u poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane. Međutim, u novije vrijeme njihova primjena se nastoji smanjiti zbog ekonomskih i ekoloških razloga. To se postiže primjenom raznih preventivnih, fizičkih, mehaničkih i bioloških metoda koje smanjuju potrebu za pesticidima. Među tim metodama posebno mjesto zauzima korištenje biljaka otpornih prema bolestima i štetočinama. Rijetko se ko upita zašto su neke biljke ili sorte, odnosno hibridi, otporne prema nekim bolestima i štetočinama a neke nisu. Sada se nastoji koristiti prirodna otpornost biljaka, ili im se Hiljade prirodnih hemikalija ulaze u naše tijelo nastoji ona izazvati ili povećati raznim načinima, od klasične selekcije bilja, zatim novog genetičkog inženjeringa transferom gena, do izazivanja proizvodnje materija u biljci koje će je činiti otpornom. Profesor Ames sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju podvlači da biljke, uključujući i one koje koristimo za hranu, mogu da proizvode vlastite prirodne pesticide koji ih štite od insekata i gljivica. Koncentracija prirodnih pesticida je mnogo veća nego vještačkih i mjeri se hiljadama dijelova na milion, dok se koncentracija većine sintetičkih pesticida mjeri u ppm ili ppb (milionitih ili milijarditih dijelova). Po ocjeni tog autora, Amerikanci jedu dnevno oko 1500 mg prirodnih pesticida ili 10.000 puta više nego vještačkih. On smatra da je polovina tih prirodnih pesticida kancerogena. Rodricks proširuje ovu misao i navodi da hrana značajno doprinosi pojavi raka čovjeka, da mi ne znamo mnogo zašto je to tako, ali je to sigurno mnogo kompleksnije nego količina i oblik masnoće i vlakana koje uzimamo u hrani. Možda industrijski proizvodi nisu glavni čovjekovi kancerogeni, mis- li on, nego to mogu biti prirodni proizvodi. Neki prirodni sastojci hrane mogu zaštititi čovjeka od nekih vrsta raka, a povećati rizik od drugih karcinoma. I neki industrijski proizvodi imaju ista takva svojstva. Hiljade prirodnih hemikalija ulaze u naše tijelo i one na različit način stupaju u interakcije sa sastojcima tjelesnih ćelija i njihovih hemikalija, pa neke od interakcija iniciraju ili pojačavaju procese koji vode u različite bolesti. Mi smo daleko od razumijevanja velikog dijela tih procesa, ali vrijedi Prof.dr. T. Šarić pokušati, zaključuje autor. Američki naučnici u državi Vašingtonu nedavno su ustanovili da salicilna kiselina (aspirin) može da proizvede prirodnu otpornost biljaka prema štetnim gljivicama, bakterijama i virusima. O tome piše časopis Agricultural Research. Istraživači su otkrili osobinu stečene sistemske otpornosti (SAR – systemic aquired resistance). Biljke proizvode salicilnu kiselinu, naročito kada ih napadne patogen. Međutim, odnedavno se industrijski proizvodi salicilna kiselina (koja je izvorno pronađena u unutrašnjoj kori vrbe) za prskanje biljaka, čime se izaziva otpornost tih biljaka prema patogenima. Ovo naročito važi da paradajz, špinat, salatu i duhan, ali može i za druge biljke. Sada se ova tehnika najviše ispituje na krompiru. Ako ova ispitivanja dadnu očekivane rezultate, to će uveliko smanjiti potrebu prskanja krompira sintetičkim pesticidima protiv bolesti i insekata. Istraživač Navarre navodi da inficirane biljke obolijevaju zato što na vrijeme ne aktiviraju vlastite odbrambene mehanizme. Salicilna kiselina im može pomoći da te mehanizme aktiviraju čim jedna spora gljivice padne na list biljke. Biljka tada sintetiše antimikrobne supstance koje je štite od prisutnog patogena. Sada se naročito ispituje mogućnost stvaranja odbrane krompira na ovaj način protiv viroza. Proučava se kojim dozama salicilne kiseline može se postići najbolji efekat. Ispituje se koji gen reguliše ovaj vid stvaranja otpornosti biljaka kako bi se oplemenjivanjem bilja stvorile sorte prirodno otporne prema nekim bolestima ili štetočinama. Kao što vidimo, aspirin bi, nakon što već 105 godina služi ljudima protiv raznih bolesti, uskoro mogao biti i sredstvo u zaštiti bilja, odnosno stimulator njihove otpornosti protiv bolesti i štetočina, što bi značajno smanjilo potrebu za pesticidima. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. 21
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3 and 4: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 5 and 6: Značaj sadašnjeg ekopokreta je sv
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13 and 14: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 15 and 16: DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dip
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33 and 34: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 35 and 36: RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAV
Page 37 and 38: način na koji se minimizira uticaj
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51 and 52: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 53 and 54: SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl
Page 55 and 56: UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58: HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60: Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62: DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64: VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?