Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
lagi i ugodni užitak. Voda rijeke je bistra,<br />
čista i do izgradnje hidrocentrala,<br />
bila bogata pastrmkom. Iz zamućene<br />
Neretve ribe su težile čistoj izvorskoj<br />
vodi i putovale uz Bijelu. Sistem brana<br />
na ovoj i sličnim rječicama, a koje su<br />
zadržavale talog da ne ide u jezero, nije<br />
dao šansu pastrmkama da uplovljavaju<br />
u čistu vodu njihovog hiljadugodišnjeg<br />
mrijestilišta. Danas, mještani i čuvaju i<br />
ne čuvaju rijeku. Jedni, posebno mladi,<br />
poribljavaju je, a drugi joj štetu nanose.<br />
Zamislite doktora, koji izlazi iz<br />
mercedesa, nosi improvizovane osti –<br />
viljušku fiksiranu na štap i sa staklom<br />
gazi rijeku u potrazi za ribom. Nije se<br />
rodio pored rijeke, nego u bezvodnom<br />
kraju i kao dječak je tako lovio ribu.<br />
Kako tom ljekaru objasniti da to ne valja,<br />
jer riba nema šansi protiv viljuške.<br />
Da vidimo lijepe strane doline Bijele.<br />
Virovi tirkizno zelene boje, kao što ga<br />
svake godine zagradi kamenjem i napravi<br />
kupalište Salem Letuka, ili Šefikov vir,<br />
na ulasku u kanjon, ili desetine takvih<br />
virova, u koje se na glavu može skakati,<br />
a čini ti se da tu rijeku možeš popiti, svi<br />
oni su mjesta na kojima se i djeca i odrasli<br />
ugodno osjećaju. Posebno Jablaničani, za<br />
Prvi maj, gotovo opsjedaju rijeku.<br />
U gornjem toku, bar jedan kilometar<br />
dužine je minijaturni kanjon sa slapovima,<br />
vodopadima, čudesno bistrom i čistom vodom,<br />
ponekom pastrmkom, hladovinom u<br />
MEMORISANJE KRAJOLIKA<br />
sred augusta, i u vrhu vodopadom preko<br />
kojeg ne može čovjek preći.<br />
Upravo taj tajanstveni vodopad bio je<br />
izazov mojim prijateljima da ga pokušamo<br />
proći. A da bi se došlo na izvorište Bijele,<br />
treba se uputiti trasom nekadašnje šumske<br />
željeznice, kuda danas vode putevi za<br />
Vidrine grude, Letukin grad, Cetinu. U rijeku<br />
smo tada zagazili ne znajući da ćemo<br />
morati skakati u virove, jer nazad nismo<br />
mogli. Ili je bar bilo podjednako teško.<br />
Tri vira su nam bila prepreke koja smo<br />
odvažno savladali, a niz vodopad, visok<br />
nepunih desetak metara, spustili smo se<br />
užetom. Mak i Mirza, tinejdžeri, Ozren i<br />
ja, kao iskusni istraživači, osjećali smo se<br />
kao pioniri, istraživači velike rijeke.<br />
A svako ko želi takav ili sličan izazov<br />
može da doživi ushićenje susreta sa tako<br />
divljim i lijepim kutkom prirode.<br />
Iznad rijeke su obronci Prenja, stijena<br />
Cetine, visoke 199 m i mogućnost planinarenja,<br />
alpinizma, branja ljekovitog bilja,<br />
gljiva...<br />
Dolina rijeke Bijela je jedinstvena, ali<br />
je u isto vrijeme dokaz da, pored nekoliko<br />
takvih ispod Prenj planine, umnoženo sa<br />
našim <strong>broj</strong>nim drugim, ništa manje lijepim<br />
planinama, i dolinama, jeste dokaz<br />
da je Bosna i Hercegovina lijepo mjesto<br />
za život svim onim koji su u potrazi za<br />
rajem, a koji je osjećaju kao svoju domovinu.<br />
n<br />
Pogled ka stijeni Fotosi: M. Gafić<br />
ČOVJEK I OKOLIŠ<br />
OTPAD NA ObrAzu<br />
Putujemo svi – netko više, a netko manje;<br />
netko što mora, a netko radi zabave i zadovoljstva.<br />
Mnogi nisu ni svjesni da ono što vidimo<br />
putujući govori o nama, o našem prirodnom<br />
i kulturnom nasljeđu, ali još više o nama,<br />
našem odgoju, gledanju na svijet i život,<br />
našoj društveno-političkoj organizaciji.<br />
Zar nikomu nije stalo do zdravlja , ljepote,<br />
ugodnog življenja i osjećaja zajedništva<br />
i pripadnosti ovom podneblju, ovoj prirodi,<br />
ovim rijekama, jezerima, livadama i<br />
šumama, brdima i planinama, pticama i ribama?!<br />
Zar mi ljudi koji ovdje živimo danas<br />
ne koristimo i najbeskrupuloznije ne<br />
iskorištavamo sve ono što nam je Bog podario<br />
i preci ostavili?<br />
Žalosno je vidjeti hrpe smeća i raznolikog<br />
kućnog i drugog otpada uz i u svim našim rijekama<br />
i potocima. Nađe se tu i onog zaraznog,<br />
od uginulih malih životinja do cijelih<br />
kostura većih životinja, igala i šprica... Kako<br />
nitko ne nadzire naš okoliš, naše ceste, prostor<br />
uz njih pored naših rijeka i potoka, naša<br />
izletišta? Tolika administracija i inspekcije<br />
u svim našim županijama, ali nema nikoga<br />
da to počisti i uredi, kontinuirano održava.<br />
U našim ministarstvima zaštite okoliša i turizma<br />
misle da je dovoljno postaviti natpise<br />
uz cestu i da su sve napravili.<br />
Na moje upozoravanje da se nešto<br />
napravi još prošlog ljeta uz magistralni<br />
put M 17 kroz Hercegovačko-neretvansku<br />
županiju, bageri su u jednom navratu poravnali<br />
smeće i gurnuli ga bliže Neretvi.<br />
Niti jednog uređenog odmorišta uz cestu za<br />
vozače i putnike, kontejnera za otpatke, a u<br />
blizini naših turističkih bisera hrpe vrećica<br />
sa razbacanim smećem. To je naše ogledalo,<br />
to su naša ministarstva, naše škole, naše<br />
ekološke udruge, naši ljudi, to je svatko od<br />
nas pojedinačno.<br />
Nije istina da se ništa ne može napraviti.<br />
Samo treba mnogo raditi i educirati ljude da<br />
razmišljaju pozitivno svatko pojedinačno<br />
i svi zajedno, tražiti da svi svoj posao rade<br />
kvalitetno i da za to odgovaraju. Ta nemamo<br />
li mnogo onih koji bi rado radili?<br />
Kada bismo svi u sebi pronašli i njegovali<br />
ono pozitivno, ono dobro, ono što nas vuče<br />
naprijed, makar uz više napora i truda, bilo<br />
bi nam svima bolje i ljepše. Bila bi to slika o<br />
nama koju zaslužuje ovaj prirodni i kulturni<br />
prostor, ova zemlja Bosna i Hercegovina, koje<br />
se ne bismo morali sramiti. Sebe kroz ove slike<br />
šaljemo svojim mladim generacijama, našim<br />
prijateljima, gostima i cijelom svijetu. Zar se<br />
moramo sramiti, mi koji još imamo obraz?<br />
Prof. dr. Vesna Kodra-Vidić<br />
FONDEKO SVIJET, 25/<strong>2008</strong>.<br />
45
Change language