Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

PLODOVI ZEMLJE EKOLOŠKO BLAGO Prije više od godinu dana veliku senzaciju je izazvala mala farma „Harley Farms“ nadomak gradića Pescadero u Kaliforniji. Vlasnica farme, Dee Harley je otvorila vrata svoje farme, prilagodivši je posjetiocima koji žele da vide kako ona uzgaja koze i kako teče detaljan proces proizvodnje kozjeg sira. U roku od devet godina, njena farma je narasla sa 15 na 200 koza, jaraca i kozlića. Iako se dio uspjeha može pripisati stalnoj potražnji sireva u specijaliziranim prodavnicama, sama vlasnica tvrdi da je za njen uspjeh zaslužan koncept „eko-turizam“, tj. propagiranje agri ili seoskog turizma. Turističke posjete, koje su organizirane tri puta sedmično za po 20 dolara po osobi, počinju obilaskom livade, gdje koze slobodno šetaju, potom „petting Eko - hrana za eko - turizam 34 sA sELA JE, DOMAĆE JE Razvoj seoskog i eko - turizma kao potpora plasiranju zdrave hrane FONDEKO SVIJET, 26/2008. zoo“ zonom, gdje posjetioci mogu da priđu, dotaknu i pomiluju životinje. Zatim, slijedi posjeta dijelu farme gdje se vrši muža i prerada mlijeka u sir i gdje posjetioci imaju priliku da sami oblikuju sireve u kalupe po izboru, i na kraju obilazak prodavnice sa više vrsta sira za prodaju i degustaciju. Svjetsku popularnost ova farma je stekla 2007. godine nakon posjete grupe poslovnih ljudi iz Ritz Carlton hotela koji su htjeli da vide i iskuse kako i gdje se pravi sir koji oni služe kao ekskluzivni specijalitet. Na drugom kraju planete zemlje, u Australiji, razvijaju jednostavnije načine za privlačenje gostiju u ruralne dijelove. Jedan od primjera je postojanje malih, porodičnih „bed and breakfast“ pansiona. Gostima se nudi relaksacija i odmor u prirodnom ambijentu, Mr. Esma Kreso dok u pojedinim slučajevima vlasnici pansiona, sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji i plasiranju certificirane organske hrane, nude organske (zdrave) obroke, masaže i kupke na bazi ljekovitog i aromatičnog bilja, ili prosto odmor u njihovoj „organskoj bašti“. Interesantne primjere razvoja ekoturizma i seoskog turizma koji se oslanja na proizvodnju zdrave hrane možemo vidjeti i u našem susjedstvu. Ekološka imanja, npr. u Zagorju ili Čakovcu, nude boravke od dvije do četiri sedmice za poboljšanje zdravstvenog stanja putem ciljane prehrane, a po potrebi i predavanja o zdravom uzgoju hrane za sopstvene potrebe. Dobrih primjera ima i u Bosni i Hercegovini, ali su sporadični i nedovoljno poznati svim zainteresiranima. Recimo, u turističkom selu Strica nadomak Vareša možete posjetiti lokalnu stanicu za otkup mlijeka i pravljenje sira, gdje će vas ljubazni domaćini počastiti sirom, suhim mesom ili rakijom – domaćim proizvodima koji se prave na tradicionalni način. U blagovaonici Franjevačkog samostana u Fojnici možete probati sok od žare, rakiju od raznih vrsta voća, fojnički krompir, tradicionalne supe, jela i kolače. U selima po Bjelašnici, kod ljubaznih domaćina možete probati domaću pavlaku, domaće pite, sireve, bestilj, jaja... Dakle, ideja seoskog turizma spontano nastaje na raznim lokalitetima Bosne i Hercegovine, ali o njima saznajete najčešće putem privatnih preporuka, uz objašnjenja kako se do tamo stiže, kome se treba obratiti, obaveznim najavljivanjem posjete ljubaznim domaćinima i sl. Pored izostajanja adekvatne promocije ovog, sve popularnijeg vida turizma, nedostatka marketinga, kao i organizacije na nivou lokalne zajednice za prihvat, animiranje i privlačenje turista, nedostaju i podrška i subvencije od strane odgovornih institucija, kao i certificiranje i zaštita tradicionalnih (i zdravih) specijaliteta iz određenih područja Bosne i Hercegovine. U cilju sagledavanja načina razvoja eko-turizma i ruralnog turizma, bitno je prvo istražiti potencijalne lokalitete, a zatim definirati sve neophodne korake, procedure i razvojne pravce ove dvije bitne grane savremenog turizma. Prije svega, čini se da je neophodno definirati pojmove «eko-turizam» i «ruralni ili seoski turizam». Za «eko-turizam» ne postoji jedinstvena i jasno određena definicija, ali se pod ovim pojmom najčešće podrazumijeva «posjeta prirodnim staništima na
način na koji se minimizira uticaj na okoliš». To znači da je eko-turizam usko povezan sa povećanjem broja zaštićenih područja, kao i njihovim uređenjem, u cilju omogućavanja posjeta i ostvarivanja dobiti na nivou lokalne zajednice. «Ruralni turizam», koji se pak bazira na posjetama selima i ruralnim područjima, upoznavanju kulturnog naslijeđa, starih običaja i tradicija, također se usko povezuje i oslanja na prirodne ljepote zemlje i njihovo očuvanje. Za adekvatan održivi razvoj kako ruralnog tako i eko-turizma bitno je vršiti planske pripreme i definirati strategije, prije svega uključivanjem lokalne zajednice i jačanjem dodatne ponude turistima i posjetiocima. To podrazumijeva uključivanje najrazličitijih sadržaja i aktivnosti koji mogu zadržati turiste dan duže na određenoj lokaciji, a samim tim postupno povećavati prihod od turizma. Uređenjem pješačkih i biciklističkih staza, uljepšavanjem izletišta i njihovim uvezivanjem sa objektima kulturno-historijskog naslijeđa, prirodnim ljepotama i ruralnim područjima, uz ponude suvenira i lokalnih rukotvorina, može se napraviti snažan iskorak u daljem podsticanju eko i ruralnog turizma. Svakako da je jedan od najvećih potencijala u ovom razvojnom pravcu upravo proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, kako je to, prema navedenim primjerima, već popularno širom svijeta. Pod zdravom hranom, pri tome, ne bi trebalo podrazumi- U više zemalja Afrike i Latinske Amerike, gdje je kukuruz važna hrana za ljude, česta je pojava endemske anemije zbog nedostatka željeza. Ova bolest pogađa naprimjer u Nigeriji više od polovine djece i 61% trudnica, a u Burkini Faso 70% djece ispod pet godina i 40% trudnica. Željezo je neophodno za formiranje hemoglobina koji je bitan sadržaj crvenih krvnih zrnaca za prenošenje kisika. Nedostatak željeza otežava i fizički i mentalni razvoj djece i često uzrokuje anemiju koja smanjuje otpornost prema bolestima, umanjuuje sposobnost fizičkog rada i komplikuje trudnoću. Da bi se otklonile ove opasnosti, američki, nigerijski i drugi naučnici pristupili su takozvanoj biofortifikaciji ili obogaćivanju kukuruza pristupačnim željezom putem klasičnog oplemenjivanja. Osim ovog nedostatka, kukuruz u sebi ima fitičnu kiselinu koja sprečava apsorpciju željeza u crijevima, što također izaziva anemiju. Te kiseline ima i u mekinjama žita. Fitična kiselina također sprečava apsorpciju i kalcija u crijevima, što izaziva rahitis. Time se objašnjava da su djeca koja su jela veliku količinu crnog hljeba (grahama) obolijevala od rahitisa. Po zdravlje na selo jevati isključivo organski način uzgajanja voća, povrća i stoke, nego tu treba uključiti i hranu pripremljenu na tradicionalni način, specifičnu upravo za pojedini kraj i koju je teško naći negdje drugo. Razvoj eko-turizma i ruralnog turizma, dakle, bazira se na nekoliko bitnih faktora. Kao prvo, ključne su organizacije na lokalnom nivou, kojima upravljaju ljudi sa tog područja. Time se osigurava da ostvareni prihod ostaje u lokalnoj zajednici i da pripada onim pojedincima koji aktivno rade i prilagođavaju svoje usluge određenim grupama gostiju. Drugo, bitan faktor je proizvodnja i plasiranje lokalnih vrijednosti kao što su rukotvorine, zdrava hrana, ili proizvodi od prirodnih resursa NOVOSTI Iz NAuKE zA PrAKSu LJEKOVITI KuKuruz Sve više će se proizvoditi funkcionalna hrana PLODOVI ZEMLJE EKOLOŠKO BLAGO koji postoje u odgovarajućoj zajednici. Razvojem eko-turizma može se osigurati i očuvanje lokalnih priča, legendi i mitova, kao i zaštita okoliša na lokalnom nivou, jer je pripadnicima lokalne zajednice važno da njihov okoliš, a samim tim i njihov opstanak na datom području budu zaštićeni. Treći, i najbitniji faktor se zasniva na osiguranju kvalitetne turističke ponude koja omogućava da se veća zajednica adekvatnim marketingom i promocijom za turiste, unutar i van granica Bosne i Hercegovine, oslanja na zanimljive i privlačne turističke ponude, koje pružaju lokalne zajednice svojim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim vrijednostima i autentičnim proizvodima. n Stvoren je hibrid kukuruza koji ima 95% manje fitične kiseline nego običan kukuruz. Na taj način je značajno smanjena opasnost od anemije i rahitisa. Sada se radi na dobijanju sorata i hibrida pšenice, riže, kukuruza i graha koji će biti bogatiji željezom, cinkom i provitaminom A, koji često nedostaju u hrani. Nauka nastoji što više proizvesti vrste hrane koje će sprečavati i liječiti bolesti. Ta funkcionalna hrana je ustvari prava zdrava hrana. Sadašnji običaj nazivanja “zdravom” onu hranu koja je proizvedena uz upotrebu stajskog đubriva, umjesto mineralnog, nema nikakvu naučnu osnovu. U više ispitivanja je dokazano da je hemijski sastav i hranljiva vrijednost hrane proizvedene uz upotrebu stajskog ili mineralnih đubriva ista jer biljke iz obje vrste đubriva uzimaju iste materije. Dakle, hrana iz tzv. organske poljoprivrede nije ni po čemu superiornija nad onom iz konvencionalne ili savremene. Biljni proizvodi dobijeni uz pomoć stajskog đubreta mogu biti mnogo zagađeniji nego uz pomoć mineralnih, pogotovo patogenim mikrobima, uzročnicima mnogih bolesti kojih u mineralnim đubrivima nema. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. Prof.dr. T. Šarić 35
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3 and 4: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 5 and 6: Značaj sadašnjeg ekopokreta je sv
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13 and 14: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 15 and 16: DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dip
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21 and 22: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 23 and 24: NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK z
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33 and 34: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 35: RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAV
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51 and 52: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 53 and 54: SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl
Page 55 and 56: UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58: HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60: Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62: DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64: VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?