Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Recommendations

Info

PLODOVI ZEMLJE vrijednosti tla, koliko je tlo uništeno hemijskim sredstvima i samoj kvaliteti kultura koje hoćemo za usjeve. Drugi cilj je uzgajnje glista zbog “mesa”. Ta glista je također rod crvenoj kalifornijskoj glisti, i zove se Dendrobena veneta. Kod Dendrobene venete nije konačni produkt humus, već glista za ishranu ribe, tov peradi i živine i ribolov. Dendrobena veneta je veoma velika glista. Ima modroljubičastu, smeđkastocrvenu i smeđkastobjelu boju, dužine je između 10 i 20 cm i vrlo je mesnata. Znatno je duža i veća nego crvena kalifornijska glista. Temperatura tijela joj je 120C i diše putem kože, a cijelom dužinom tijela prostiru se probavni organi. Reproduktivna stopa je Vlaga uslov opstanka samo dva mlada crva tjedno u idealnim uvjetima. Prosječan broj mladih po larvi je približno 1. Vrijeme za nastanak iz larve je oko 40-125 dana. Vrijeme seksualne zrelosti je oko 55-85 dana. Osnovni uslovi za uspješno uzgajnje ove vrste gliste sačinjavaju: postavljanje podloge, njena specifična ishrana (povrće i voće u svježem stanju organskog porijekla), ishrana koja u sebi sadrži skrob (hljeb, tjesteninu, rižu, krompir – sve u proporcionalno i umjerenim kolicinama), stajsko đubrivo u povecćavanju njihove tjelesne mase i u proizvodnji gliste radi mesa, isjeckani raspadnuti, korišteni papir za ruke, karton u proporcijama. Ljuske od jaja koje su jako dobre kao njihova podloga u staništu koje naseljavaju. Sve vrste trava 32 FONDEKO SVIJET, 26/2008. sa livada, sjeno i slama. Kod ove gliste se ne treba praviti kompostna masa od organskih tvari kao u slučaju crvene kalifornijske gliste. Ishrana se vrši direktno uz određenu temperaturu i pH vrijednost za postizanje visoko kvalitetnih standarda humusa. (pH vrijednost humusa 6-6,5 pH) i dobivanje mesa gliste, temperature. Specifični temperaturni zahtjev i tolerancija se razlikuju od njihove primjene tj. njihovog proizvodnog procesa namjene. Dendrobena veneta ima sposobnost da podnosi temperature i izvan idealnih uslova i jako je ovisna o stupnju vlage u sustavu, s vrućim i suhim uvijetima kao najvećim smrtnim kombinacijama.Vlaga je još jedan od bitnih faktora u uzgoju glista. Gliste nemaju pluća pa dišu preko kože. Optimalna vlažnost za ovu glistu je oko 85-90% (bez hrane i njene podloge). Zalivanjem se održava vlažnost u leglima. Ucestalost zalivanja je u zavisnosti od klime i pH vrijednost koja se kreće između 4 i 9 pH. Ono što ne treba davati prilikom ishrane su ljudske i fekalije kućnih ljubimaca, meso, ulje, mast, hemikalije, mliječne proizvode, novinski papir, odjeću i sve što u sebi sadrži teške metale. Uzgajanje Dendrobene venete je podijeljeno na dva glavna područja komercijalne aktivnosti: - Namijenjena je kao mamac – crv za ribolov, te radi uzgajanja “mesa” tj. proizvodnje većih količina mesa glista koje predstavljaju pogodnu visokoproteinsku hranu ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET za tov živine, ribe i peradi. Gliste se mogu upotrijebiti žive ili u vidu mesne kaše, kao poseban obrok ili u kombinaciji sa drugim hranjivima. Posebnim procesnim tehnologijama Dendrobena veneta se upotrebljava za ishranu ribe, peradi i tov živine. Jedan od metoda je da se glista ostavi bez hrane dan-dva, da izbaci sadržaj iz crijeva, a zatim se duboko smrzavaju i melju. Dobivena masa se zatim suši da bi se smanjio procenat vlažnosti tj. vode. To je najjednostavniji metod dolaska do proteinskog brašna, koji se dodaje svim životinjama i peradi pri intezivnom uzgoju. - Druga komercijalna aktivnost je kompostiranje zelenog otpada (vermicompost). Oba procesa su vrlo slična. Razlika je u kvaliteti hrane koja je davana glistama, Vermicomposting je korištenje selekcije glista pomoću truljenja organskog otpada u kompost. U ovom procesu se koristi kao najbolji prerađivač u organskoj proizvodnji za dobivanje najkvalitetnijeg humusa. Temperatura koja je potrebna za pravljenje humusa podrazumijeva temperature substrata ili naslagu stelje koja služi kao podloga. Kod truljenja organske materije je veoma važna za procese u metabolizmu mikroorganizama. Sistem odnosa vrijednosti kod humusa temperature je uobičajna temperatura 150C-250C. Optimalna temperature za Dendrobenu venetu je 160C-210C. U unutrašnjem uzgajanju humusa preporučuje se 200C-300C. Vlaga koja je potrebna je 85- 90%. pH vrijednost koja se može tolerisati je od 4-5 do 9 pH humus koji se pravi sa substratnom masom najbolje će se napraviti sa pH vrijednošću 5,9 pH. Najbolja vrijednost koju glista daje je na pH vrijednosti 6-6,5 pH. Proizvodni proces same gliste je veoma brz jer gliste koje se gaje za dobivanje proteinskog dodatka u ishrani, kaše ili se koriste u friškom stanju ne trebaju da budu polno zrele za njihovu upotrebu. Na određenim temperaturama se uzgajaju i uz adekvatne mješavine organskih otpadaka i stajnjaka postiže se određena mesna masa i dužina. Glista koja se proizvodi za meso dostiže veličinu do 20 cm i može izdržati temeperaturu i do 400C u unutrašnjim uslovima na otvorenom može isdržati vanjsku temperaturu do 350C kada se gaji i radi humusa i radi mesa. - Treći cilj uzgajnja gliste jeste rješavanje nekih od problema zagađenja čovjekove sredine. Sposobnost gliste da konzumira sve vrste organskih otpadaka koristi se danas u razgrađivanju otpadaka velikih stočarskih farmi, mnogih industrijskih postrojenja i kanalizocionih mreža uz posebne pripremne tehnologije procesa razgrađivanja. n
RECEPT ZA DUGOVJEćNOST HRANA ZDRAVIH LJUDI Osnova pravilne ishrane je hrana bogata žitaricama, voćem i povrćem, ribom te uzimanje veće količine vode, čak do dva litra u toku 24 sata Preventivna medicina jedna je od najvažnijih grana medicine, jer u osnovi svake nauke stoji da je bolje spriječiti nego liječiti. Zdrava ishrana i zdrav način života najvažnija je stavka u čovjekovoj brizi za zdravlje, a ta briga zasniva se na spoznaji da se mnoge bolesti mogu spriječiti. Prvo i osnovno je vlastita briga za zdravlje. Podizanje nivoa svijesti o zdravom načinu života i boljoj kvaliteti života kroz zdravstveno prosvjećivanje i edukaciju stanovništva kao preduslovu u prevenciji je glavni zadatak preventivne medicine. Pravilnom ishranom postiže se zdrava tjelesna težina, a optimalna vrijednost dobije se kad se kilogrami tjelesne težine podijele sa visinom čovjeka izraženom u kvadratnim metrima. Vrijednosti ovog indeksa tjelesne mase, tj. BMI test (Body Mass Index) za zdravu tjelesnu težinu iznosi 18,5-25, za umjereno prekomjernu težinu od 25,1-30, a za gojaznost više od 30,1. Osnova pravilne ishrane je hrana bogata žitaricama, voćem i povrćem, ribom te uzimanje veće količine vode, čak do 2,0 l u toku 24 sata. Čovjek je sastavljen od 65-70% vode, te je tečnost neophodna za održavanje bubrežne funkcije i čišćenje organizma. Najbolje je uzimati običnu negaziranu vodu, prirodne voćne sokove, prirodne voćne čajeve, bez filter vrećica, a potrebno je izbjegavati gotove proizvode koje sadrže veliku količinu šećera i kalija što rezultira povećanjem šećera u krvi i disbalansom minerala te se posljedično može javiti gojaznost, šećerna bolest i oboljenje štitne i paraštitne žlijezde. Samo se mali dio šećera utroši kao energija, dok preostali opterećuje organizam. Čovjek se tad osjeća iscrpljeno, adinamično, bezvoljno, sa poremećajem spavanja i odmora i sa osjećajem stalne neutaljene žeđi. Zato je neophodno uzimati šećer kao najvažniji izvor energije u namiricama kao što su žitarice, krompir, tjestenina, voćni i grožđani šećer koje postepeno povećavaju koncentraciju šećera u krvi, a ne visokozasićene sokove koje dovode do naglog povećanja čime se opterećuje gušterača koja forsirano izlučuje inzulin i glukagon. Takozvana brza hrana ili fast-food je strogo zabranjena u zdravom načinu ishrane jer je jednostrana i prerađena, te u pravilu sadrži veće količine zasićenih masnoća, sladila i ostalih nutritiensa u prekomjernom obimu jer je glavni cilj fast-fooda osjećaj sitosti. Hrana na policama koja se nudi sa oznakom bez šećera i bez holesterola te sa drugim komercijalnim ponudama, često se odnosi na sadržaj bijelog šećera i holesterola, a ne isključuje prisutnost drugih oblika šećera i drugih zasićenih masnih kiselina. Zdrava ishrana podrazumijeva česte, a manje obroke, međuobroke sa jogurtom, žitaricama, voćem, te lagano konzumiranje hrane u malim zalogajima dobro sažvakanim. Jela sa manje masnoća su takođe osnov zdrave prehrane. Nezasićene masne kiseline su izbor u odabiru masnoća, i najviše ih ima u maslinovom ulju, lanu, crnom kimu itd. Holesterol, kao i zasičene masne kiseline, nepovoljno djeluju na metabolizam masti i dovode do pojave rane ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Holesterol se inače sav sintetizira u jetri koji je neophodan za zdravo funkcionisanje organizma, i sav onaj koji se unese hranom je višak. Pravilo zdrave ishrane je uzimati hranu bogatu vlaknima i vitaminima koje su neophodne u regulaciji probave te održavanju normalne koncentracije šećera i zdravih masti u krvi i na distribuciju holesterola te dovode i do regulacije apetita. Neljuštene žitarice i riža, voće, povrće, mahunarke, tjestenina iz tvrde pšenice su najbogatije vlaknima. Što se vitamina tiče, prioritetno ih je koristiti samo u prirodnom obliku, dok je svaki drugi oblik neadekvatan. Vitamini se gube prilikom dužeg čuvanja voća i prilikom kuhanja. Voće i povrće koje se gaji u staklenicima, gnojeno umjetnim gnojivom te prskano različitim kemijskim sredstvima, može više štetiti nego koristiti. PLODOVI ZEMLJE Dr.sc. Šekib Sokolović Neekološka proizvodnja hrane, razni konzervansi i dodaci u proizvodnji hrane imaju i kancerogen efekat na organizam što dovodi do porasta malignih bolesti. Meso treba pripremiti natur i to najbolje na vlastitoj mesnoj masnoći, ne dodavati druge masnoće, a nikako kuhati na ulju, jer je kombinacija animalnih i biljnih masnoća nezdrava. Inače, meso je poželjno jesti jednom u sedam dana, dakle što manje. Salate začiniti limunom, prirodnim jabukovim sirćetom te maslinovim uljem, a nikako majonezom i drugim zasićenim prelivima. Voće osobito crveno, purpurno i plavo bogatije je antioksidansima koji su neophodni u zaštiti oštećenja ćelija. Treba izbjegavati proizvode koje nose oznaku dietetska hrana. Takvi proizvodi imaju smanjenu koncentraciju osnovnih sastojaka, a sadrže dosta zaslađivača i nisu uvijek sa smanjenom energetskom vrijednošću. Za zdravu ishranu nisu potrebni dietetski proizvodi, već pravilna i umjerena raznovrsna ishrana. Razne dijete, osim što prouzrokuju teškoće u sporovođenju, dovode i do disbalansa nutritiensa organizma, sa smanjenjem jedne supstance povećava se količina druge, a sve ima za posljedicu nepovoljan učinak na osnovni metabolizam organizma i poremećaj žlijezda sa unutarnjim lučenjem. Alkohol u zdravoj ishrani nema mjesta jer, pored ostalih štetnih dejstava, smanjuje resorpciju hranjivih tvari te aktivira mnoge enzime koje ubrzavaju njihovu razgradnju. Pušenje, alkohol i jaka kafa su nesumnjivo dosta štetni i pogoduju nastanku mnogih bolesti. Recept za zdrav i dug život je jednostavan. Prirodna nezagađena hrana, izbjegavati prerađenu hranu kao i alkohol, pušenje i neumjerene količine crne kafe, te konzumirati što više ribe, žitarica, voća i povrća. Briga o zdravlju treba biti na prvom mjestu u našem životu i najvažnija je stvar u koju treba ulagati. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. 33
Page 1 and 2: Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godi
Page 3 and 4: Izdavač: Udruženje za podsticanje
Page 5 and 6: Značaj sadašnjeg ekopokreta je sv
Page 7 and 8: EKONOMIJA I EKOLOGIJA zELENILO I KO
Page 9 and 10: ČOVJEK I PROSTOR Vrtimo se u krug
Page 11 and 12: mu, jer ga sunce oslobađa u prolje
Page 13 and 14: NJEGOVO VELIČANSTVO DRVO mOJA KrO
Page 15 and 16: DIVLJA FAUNA Sead Hadžiabdić, dip
Page 17 and 18: VODE NIKAD DOSTA Bosna i Hercegovin
Page 19 and 20: sušenja šuma u tom području u na
Page 21 and 22: TRAGOM JEDNE IDEJE zASADI - PA zAgA
Page 23 and 24: NAUKA U PRAKSI ASPIrIN JE I LIJEK z
Page 25 and 26: inskih snježanika, na mjestima gdj
Page 27 and 28: PLODOVI ZEMLJE Prof. dr. Esma Velag
Page 29 and 30: POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAđUJE Dan
Page 31 and 32: HRANA I POLJOPRIVREDA TEŠKO zEmLJI
Page 33: ZANIMLJIVI ŽIVI SVIJET PLODOVI ZEM
Page 37 and 38: način na koji se minimizira uticaj
Page 39 and 40: Nastavak sa 24 strane U etici opće
Page 41 and 42: ENERGIJA I EKOLOGIJA (II) Prof. dr.
Page 43 and 44: NOVE KNJIGE Prof.dr. Vladimir Beus
Page 45 and 46: ogroman broj turista, ali i penjač
Page 47 and 48: lagi i ugodni užitak. Voda rijeke
Page 49 and 50: PJESME O JESENI BOJE JESENI KuKuruz
Page 51 and 52: PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIK
Page 53 and 54: SPOMENICI PRIRODE Drago Bozja, dipl
Page 55 and 56: UGROŽENA FAUNA - POTOČNA PASTRMKA
Page 57 and 58: HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLI
Page 59 and 60: Nekoliko rijeći o karakteristikama
Page 61 and 62: DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO Organsk
Page 63 and 64: VIJESTI, AKCIJE I DOGAĐAJI POHVALE

Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?