Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NAUČNA I POLITIČKA SLOBODA<br />
KOrIFEJI Su POSEbNI DAr PrIrODE<br />
Gilberto Corbelini je profesor istorije medicine i bioetike na rimskom univerzitetu «La Sapienza». Odlomci<br />
iz referata «Scientific and political freedom: the scienti’s ethos and the evolution of individual human<br />
rights in Western societes», održanog na svjetskom kongresu o slobodi naučnih istraživanja (Rim, 2006.)<br />
Uznemirujuća zabluda širi se<br />
čitavim zapadnim svijetom<br />
– to je ideja da nauka predstavlja<br />
prijetnju demokratiji i ličnoj<br />
slobodi. To utire put nevjerovatnoj,<br />
paradoksalnoj tvrdnji konfesionalnosti<br />
etike, koja smatra da je vjera glavni<br />
kulturni i politički branilac čovječnosti<br />
izloženoj napadu tehno-nauke. Ovo<br />
gledište se čuje u većini zapadnih<br />
zemalja u raspravi o društvenom uticaju<br />
i etičkim implikacijama biotehnologije.<br />
Srećom, taj glas obično ima<br />
mali ili nikakav uticaj na političke od-<br />
18<br />
FONDEKO SVIJET, <strong>26</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
luke. Ipak, naprimjer u Italiji, ovakav<br />
stav je postao vrlo izražen i uticao<br />
je na niz zakonskih prijedloga koji<br />
teže ograničavanju i slobode naučnih<br />
istraživanja i slobode ljudske jedinke.<br />
U naučno razvijenim zemljama<br />
Zapada, naučne zajednice<br />
pokušavaju ograničiti protivnike<br />
nauke, u uvjerenju da je ovaj period<br />
antinaučne zablude samo privremen.<br />
Naučnici vjeruju da je za promjenu<br />
datog stanja dovoljno poboljšati<br />
naučnu pismenost. Naučnici također<br />
drže da su sloboda mišljenja i<br />
VrIJEDNOSTI u zNANOSTI<br />
zNANOST NIJE SPOrT<br />
DA brOJImO gOLOVE<br />
Pretjerivanje ili pretjerano umanjivanje značaja jednog znanstvenika (balkanska<br />
bolest) možda impresionira laike i intrigira novinare bilo pozitivno ili<br />
negativno, ali ne koristi nikome i šteti samoj znanosti. Zato me čudi način govora<br />
i pisanja u kojem se naši znanstvenici dijele na prvoligaše i manje uspješne<br />
drugoligaše.<br />
Prvoligaši će se prepoznati preko znanstvenih rezultata, a ne hvalospjeva.<br />
Definirati prvoligaše po <strong>broj</strong>u publikacija znači banalizirati znanost. Znanost<br />
nije sport da se <strong>broj</strong>e golovi. Broj publikacija ili njihova citiranost može biti<br />
jedan od kriterija za dobivanje nekog namještenja, ali ne mjera za znanstvenu<br />
produktivnost i nikako mjera za znanstveni nivo.<br />
U raznim institutima širom svijeta se ćaskalo: što je znanost i tko je pravi znanstvenik.<br />
Obično su se takvi razgovori vodili za vrijeme ručka u kantinama i dolazilo<br />
se do sljedećeg konsenzusa za naše fundamentalno istraživanje u visokim energijama<br />
(tzv. fizika elementarnih čestica). U toj fundamentalnoj disciplini može<br />
se govoriti o tri kategorije znanstvenika. Sve te kategorije su važne za znanost na<br />
svoj specifični način. U prvu kategoriju spadaju iznimni korifeji tipa npr. Einsteina,<br />
Heisenberga i slično, koji otvaraju nova vrata u novi znanstveni salon; druga<br />
kategorija rijetkih prvoligaša koji donose veliko i originalno pokućstvo u taj salon.<br />
Treća kategorija su <strong>broj</strong>ni drugoligaši koji dotjeruju, uređuju i čiste salon i time<br />
pripremaju prostor za nove korifeje. Korifeji su očigledni za svakoga, prvoligaši su<br />
u svijetu fundamentalne znanosti lako i jednoznačno prepoznatljivi od stručnjaka.<br />
Svi mi drugoligaši pokušavamo se profilirati manje-više s <strong>broj</strong>em publikacija. Za<br />
male zemlje drugoligaši su, ako i nisu vrhunski (ova riječ je vrlo štrapacirana na Balkanu),<br />
ali profesionalno na visini, od velike koristi. Opasnost dolazi od drugoligaša<br />
hohštaplera. Podizanjem nivoa školstva, od dječijeg vrtića do sveučilišta, možemo<br />
stvoriti vrhunske drugoligaše, a sa strpljivošću i njegovanjem tradicije možemo se<br />
nadati prvoligašima. Korifeji su posebni dar prirode.<br />
Dr. Ivo Derado (Max-Planck-Institut, München)<br />
izražavanja, a time i sloboda naučnog<br />
rada, zauvijek dostignuti u zapadnom<br />
svijetu. Nema potrebe za strepnjom<br />
zbog kulturalnog relativizma i<br />
konstruktivizma, koji se infiltriraju<br />
u humanističke oblasti. Na kraju<br />
krajeva, niko, pa ni najekstremniji<br />
relativisti, ne bi odbacili koristi od<br />
nauke i tehnologije. I konačno, oni<br />
također moraju uzimati antibiotike i<br />
koristiti se internetom.<br />
Naučna zajednica treba da shvati<br />
da je dostignuće civilne slobode došlo<br />
nakon revolucije u načinu mišljenja,<br />
koju je donio nastanak moderne<br />
nauke. Stoga je isticanje racionalnosti<br />
naučnog pristupa, te odbrana nauke i<br />
slobode istraživanja, ujedno odbrana<br />
ličnih sloboda, tj. demokratije. Danas<br />
se, međutim, vrijednosti demokratije<br />
iskorištavaju za iskrivljivanje nauke<br />
i njenog prijema u javnosti. Očevi<br />
moderne demokratije su znali da<br />
naučna kultura i naučno obrazovanje<br />
predstavljaju temeljne vrijednosti<br />
demokratskog života. Ovo znači da je<br />
i promocija naučne kulture i obrazovanja,<br />
tj. izvoz (širenje) nauke, vjerovatno<br />
najefikasniji i najmanje nasilan<br />
način širenja blagostanja i demokratije<br />
u zemljama gdje ih još nema.<br />
Preporučljiva je takva promjena strategije<br />
koje se pridržavaju naučnici u javnoj<br />
raspravi, iz tri glavna razloga. Prvo, zato<br />
što sama istorija pokazuje da je sloboda<br />
naučnoistraživačkog rada oduvijek bila<br />
najvažniji kulturalni izvor modernih<br />
ideja demokratije i sekularne vladavine.<br />
Drugo, zato što se mora suprotstaviti<br />
političkoj manipulaciji i cenzuri nauke,<br />
koja iskorištava bioetička zastranjenja i<br />
nedoumice opreznih razmišljanja da bi<br />
naučnike predstavila kao antidemokrate.<br />
I na kraju, zato što je bitno jačati kritičko<br />
mišljenje, tj. intelektualne temelje naučnika<br />
i internih kontrolnih sistema za valorizaciju<br />
naučnih otkrića. n<br />
Prevod i obrada: LJ. Berberović
Change language