ELEMENTI STROJEVA - FESB

preklopa na dodirnim površinama nastaje odgovarajući površinski pritisak za postizanje sile
trenja. Glavina se obično zagrijava u ulju, ali ako se zahtijevaju suhe dodirne površine radi većih
koeficijenata trenja, tada se glavina zagrijava u peći s vrućim zrakom. U oba slučaja glavina se
zagrijava do 400°C. Više temperature nisu preporučljive, jer mogu lako uzrokovati strukturne
promjene u materijalu i smanjenje čvrstoće. Slični odnosi postižu se i hlađenjem vratila, slika
5.12c. Na nižoj temperaturi vratilo se skupi, pa se lako umetne u glavinu. Kada se nakon montaže
vratilo ponovno zagrije na sobnu temperaturu, raširi se, te zbog čvrstog dosjeda pritišće na
glavinu s potrebnom silom za savladavanje željenih vanjskih opterećenja. Vratilo se hladi u
suhom ledu u kojemu se postižu temperature do −78 °C, a niže temperature (do −196 °C) postižu
se u tekućem dušiku. Glavinu je potrebno zagrijati ili vratilo ohladiti za:
∆ ϑ =
Pmax
+ Z
α ⋅d
m
(5.12)
P max [mm] najveća moguća vrijednost preklopa za odabrani dosjed, tabela 5.10
Z m [mm] potrebna zračnost pri montaži; Z m ≈ 0,1 mm, Z m ≥ 0,001⋅d
d [mm] nominalni promjer steznog spoja; slika 5.13
α [K −1 ] koeficijent toplinskog rastezanja glavine (vratila), tabela 1.7.
U hidrauličkom postupku na dodirne površine između vratila i glavine dovodi se ulje pod
pritiskom zbog čega se vratilo skupi, a glavina raširi, slika 5.12d. Na taj način mogu se montirati
samo dijelovi s blago koničnim površinama (konus 1:30), gdje se vratilo najprije potisne u
glavinu do određenog položaja, a konačni položaj se postiže tek uz pomoć pritiska ulja. U slučaju
cilindričnih dodirnih površina spomenuti postupak se koristi za demontažu ležajeva koji su
prethodno montirani mehaničkim ili toplinskim postupkom, slika 5.12d. Vrijednosti za najmanji
potrebni pritisak ulja za montažu, te pritisak ulja za demontažu, mogu se naći u specijaliziranoj
literaturi ili u katalozima proizvođača ležajeva.
Pri svakom, a naročito pri uzdužnom postupku montaže steznog spoja, dolazi do tzv. zaglađivanja
(uglačavanja) površina vratila i glavine (H v i H g na slici 5.13), zbog čega je stvarni preklop nakon
montaže nešto manji od teoretskog. Očito je gubitak preklopa ∆P = 2(H v +H g ), pa se, prema slici
5.13b, može procijeniti izrazom:
( v )
∆P≈ ⋅ ⋅ R + R
(5.13)
−3
0,8 10
z zg
∆P [mm] izgubljena preklop zbog uglačavanja površina
R zv [µm] srednja visina neravnina vratila; tabela 1.4
R zg [µm] srednja visina neravnina glavine; tabela 1.4
a) b)
T g
P min
T v
nul linija
P max
R zg
P st
H g
P
R zv
T g tolerancijsko polje glavine
T v tolerancijsko polje vratila
H v
H g ≈ 0,4⋅R zg
H v ≈ 0,4⋅R zv
Slika 5.13: Shematski prikaz postignutog preklopa u steznom spoju
a) teorijski za sistem jedinstvenog provrta b) praktično
109