ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
čija je ponovljivost problematična. Većina metala i umjetnih materijala je dobro zavarljiva, ako<br />
se izabere odgovarajući postupak zavarivanja. Na zavarljivost utječe sastav materijala, njegova<br />
kemijska i mehanička svojstva, te krutost konstrukcije. U daljem tekstu su navedeni neki najčešće<br />
upotrebljavani materijali, koji se dobro spajaju zavarivanjem. Za zavarivane strojne dijelove<br />
najvažniji materijal je čelik.<br />
Čelici. Zavarljivost čelika ovisna je o njegovom kemijskom sastavu, tj. o postotku osnovnih<br />
elemenata (C, Si, Mn, P, S) i legirnih dodataka (Cr, Ni, Mo, V, W, Ta, Nb, Al, Ti, Cu, Co), te o<br />
čistoći (razne primjese i plinovi kisika, dušika, vodika). Pored toga na zavarljivost velik utjecaj<br />
ima i debljina dijelova koji se zavaruju, jer o njoj ovisi brzina hlađenja zavara. Kod čelika je vrlo<br />
važno, da je kao materijal osjetljiv na pukotine (tople i hladne), utjecaje zareza, starenje,<br />
otvrdnuće, itd.<br />
Bitan element, koji utječe na zavarljivost čelika je ugljik (C). Povećana količina ugljika u čeliku<br />
uzrokuje da se čelik na mjestu zavarivanja i u neposrednoj okolici zavara pri hlađenju zakali<br />
(visoka tvrdoća, krhka struktura, manja žilavost), pa se svojstva tog dijela razlikuju od osnovnog<br />
materijala. Konstrukcijski čelici, sa sadržajem do 0,23 % C imaju najbolju zavarljivost. Pri većem<br />
sadržaju ugljika zavarljivost je slabija, što utječe na postupak zavarivanja. Prisutnost sumpora i<br />
fosfora u čeliku također slabi zavarljivost čelika. Sadržaj sumpora i fosfora ne smije prelaziti<br />
0,045% (ali 0,07% zajedno), a za dobru zavarljivost ne bi trebao prelaziti 0,02%. I drugi legirni<br />
elementi, prije svega Si i Mn, slabe zavarljivost. Ostalih nečistoća u čeliku treba biti manje od<br />
0,01%. Najbolju zavarljivost imaju nelegirani i niskolegirani konstrukcijski čelici, koji se<br />
upotrebljavaju za gradnji mostova, rezervoara, vozila, strojeva, itd. Visokolegirani čelici, koji<br />
sadrže ukupno više od 10% svih legiranih elemenata, zavaruju se samo uz posebne postupke. Za<br />
zavarene konstrukcije uglavnom se upotrebljavaju sljedeći čelici (vidi svojstva u Tabeli 1.7):<br />
• konstrukcijski čelici: dobro zavarljivi čelici su Č0260, Č0360, Č0460 i Č0560, tim bolje<br />
što im je čvrstoća manja.<br />
• čelici za poboljšanje: za zavarivanje taljenjem sa najpogodniji čelici Č1330, Č4730,<br />
Č3139, te 28Cr4 (prema DIN-u); potrebno predgrijavanje i naknadna obrada.<br />
• čelici za cementaciju su svi dobro zavarljivi, ali u necementiranom stanju.<br />
Čelični lijev ima dobru zavarljivost kao srodni čelici, iako je potrebno uzimati u obzir grublju i<br />
manje žilavu strukturu, te velike debljine dijelova koji se zavaruju, što utječe na brzinu hlađenja.<br />
Općenito su dobro zavarljivi čelični ljevovi ČL0300 i ČL0400, ostali uz određene potrebne<br />
mjere.<br />
Sivi lijev ima slabu žilavost i ne prenosi unutrašnja naprezanja. Zbog visokog postotka C u ZUTu<br />
može doći do povećanja tvrdoće. Moguće je hladno zavarivanje bez predgrijavanja s<br />
elektrodama na bazi nikla, ali i na toplo. Kod toplog zavarivanja potrebno je dijelove zagrijati na<br />
600...650°C i postepeno hladiti nakon zavarivanja. Zavaruje se plamenom ili lukom s istovrsnim<br />
dodatnim materijalom (šipke ili obložene elektrode iz sivog lijeva). I u jednom i u drugom slučaju<br />
potrebno je čekičati zavar da bi se smanjila vjerojatnost nastanka pukotina. Zavarljivost<br />
nodularnog i temper lijeva je bolja negoli sivog lijeva zbog njihove veće rastezljivosti i žilavosti.<br />
zavarivanje se provodi slično kao i kod sivog lijeva.<br />
Laki metali. Aluminij (Al) i aluminijeve legure, te magnezijeve (Mg) legure su teže zavarljive<br />
nego čelici, jer se brzo hlade i oksidiraju. Zbog toga dolaze u obzir postupci zavarivanja MIG i<br />
TIG.<br />
61