ELEMENTI STROJEVA - FESB

More documents

Recommendations

Info

Kod hidrostatičkog podmazivanja se potrebni pritisak u sloju maziva postiže s uljnom pumpom koja tlači ulje na p 0 ≤ 20 MPa (≈ 200 bar). Bez obzira na to da li klizne površine miruju ili se gibaju, pritisak ulja osigurava među njima uvijek određenu debljinu uljnog filma h, slika 8.3. Gubitci trenja su kod ovih ležajeva manji nego kod ostalih vrsta, ali unatoč tome se klizni ležajevi s hidrostatičkim podmazivanjem u praksi malo upotrebljavaju. Osnovni razlog za to je, prije svega, dodatni trošak investicije na pumpu za visoki pritisak. Klizne površine h Ulje pod tlakom p 0 Slika 8.3: Princip hidrostatičkog podmazivanja Kod hidrodinamičkog podmazivanja, nosivi uljni film se među kliznim površinama stvara automatski, ako je među kliznim površinama dovoljno velika relativna brzina klizanja v i ako klizne površine imaju oblik klina, slika 8.5. Promjenu pritiska u sloju maziva u smjeru relativne brzine klizanja dviju površina opisuje Reynoldsova jednadžba dp h− h = 6η v m (8.1) 3 dx h p [N/mm 2 ] pritisak u filmu maziva η [MPa·s] dinamička viskoznost maziva v [m/s] relativna brzina klizanja između dviju površina h [m] udaljenost dviju površina na mjestu x h m [m] udaljenost dviju površina na mjestu maksimalnog pritiska iz koje je vidljivo da je promjena pritiska, a time i egzistencija (hidrodinamičkog) pritiska, u sloju maziva moguća samo ukoliko se površine relativno gibaju, i ako nisu međusobno paralelne (h ≠ h m ). Ovo potonje zahtijeva egzistenciju tzv. „uljnog klina“ (vidi sliku 8.4), pri čemu nije bitno da li su klizne površine zakrivljene (radijalni klizni ležajevi,slika 8.5a) ili ravne (aksijalni klizni ležajevi,slika 8.5b). a) p b) raspor za podmazivanje u u p h 0 h0 Slika 8.4: Hidrodinamičko podmazivanje kliznih ležajeva a) zakrivljene klizne površine b) ravne klizne površine Odnosi u sloju maziva između dviju kliznih površina opisuju se Stribeckovom krivuljom koja pokazuje utjecaj dinamičkog viskoziteta sredstva za podmazivanje η, srednjeg pritiska p sr u ležaju i kutne brzine rukavca ω na koeficijent trenja klizanja µ. Utjecaj produkta tih veličina na koeficijent trenja pokazuje slika 8.5 na kojoj su također prikazana tri osnovna načina podmazivanja dvaju tijela i to: 153
• granično podmazivanje (I), • mješovito podmazivanje (II), • hidrodinamičko podmazivanje (III), 1 0,1 ~ površinska hrapavost tijelo 1 mazivo tijelo 2 0,01 0,001 5 10 20 Slika 8.5: Stribeckova krivulja i načini podmazivanja Do graničnog podmazivanja dolazi u slučaju kada se površine nalijeganja, koje na sebi imaju tanki, ali tvrdi granični sloj (epilamen) maziva, oksida, vlage ili nečistoća, dodiruju samo u najisturenijim točkama površinskih neravnina u kojima je probijen granični sloj. Svojstvo maziva da tvori granični sloj naziva se mazivost, na sposobnost stvaranja kojeg utječu svojstva površine metala i molekularna svojstva maziva. Mineralna ulja, kao najčešće upotrebljavana maziva, imaju svojstvo stvaranja naročito otpornog epilamena. Poseban slučaj graničnog podmazivanja, s posebno visokom vrijednošću koeficijenta (graničnog) trenja, jest podmazivanje pri pokretanju i njemu pripadajuće trenje pokretanja koje nastaje pri sasvim malim brzinama vrtnje, i pri kojem se granični sloj probiva na velikom broju mjesta. Pri hidrodinamičkom podmazivanju površine dvaju tijela su odvojene kontinuiranim slojem maziva. Zbog viskoznosti maziva nastaje tekuće trenje koje zbog turbulencije u sloju maziva raste s povečanjem brzine, odnosno broja η·ω/p sr . Miješano podmazivanje je prijelazan oblik između graničnog i hidrodinamičkog podmazivanja. Naliježne površine se dodiruju, ali ne direktno, nego klize preko svojih graničnih slojeva, pa je trenje manje i od trenja pri tekućem podmazivanju. No, takvo podmazivanje je labilno i lako može prijeći u granično, pa zato nije poželjno kao što je to hidrodinamičko podmazivanje. Slika 8.6 prikazuje princip hidrodinamičkog podmazivanja jednostavnog radijalnog kliznog ležaja. Rukavac osovine ili vratila promjera d je umetnut u blazinicu ležaja promjera D, pri čemu je promjer rukavca manji od promjera blazinice (d < D). U mirovanju donji dio rukavca naliježe na donji dio blazinice u točki A, pa je udaljenost između površine rukavca i ležajne površine s gornje strane, u točki B, jednaka zračnosti ležaja Z = D − d, a udaljenost između centra rukavca i centra ležajne površine (ekscentricitet e) jednaka razlici polumjera ležajne blazinice R i rukavca r, tj. polovini zračnosti: e = R-r = ∆r = Z/2 (slika 8.6a). Kada rukavac započne rotaciju trenje pokretanja brzo prijeđe u granično trenje, a površina rukavca tlači mazivo u klinasti prostor kojeg tvori s površinom blazinice, pri čemu se u mazivu stvara hidrodinamički pritisak koji pokušava odvojiti rukavac od blazinice ležaja. Taj pritisak je tim veći što je veća brzina vrtnje n, 154
Page 1 and 2:
S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
Page 3 and 4:
1. UVOD Strojarstvo je područje te
Page 5 and 6:
Poznavanje materijala, njihovih kar
Page 7 and 8:
1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
Page 9 and 10:
1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
Page 11 and 12:
a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
Page 13 and 14:
osnovna odstupanja mjera + − 0 A
Page 15 and 16:
• Sistem jedinstvene osovine. U o
Page 17 and 18:
Kao parametar hrapavosti često se
Page 19 and 20:
a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
Page 21 and 22:
1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
Page 23 and 24:
F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
Page 25 and 26:
∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
Page 27 and 28:
µ Poissonov koeficijent, konstanta
Page 29 and 30:
l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
Page 31 and 32:
Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
Page 33 and 34:
1.7.7 Složena stanja naprezanja U
Page 35 and 36:
dvoosno, odnosno troosno stanje nap
Page 37 and 38:
opterećenja, naprezanja i deformac
Page 39 and 40:
ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
Page 41 and 42:
1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
Page 43 and 44:
Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
Page 45 and 46:
a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
Page 47 and 48:
oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
Page 49 and 50:
σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
Page 51 and 52:
R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
Page 53 and 54:
vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
Page 55 and 56:
Slika 1.45: Definiranje parametara
Page 57 and 58:
Gustoća vjerojatnosti oštećenje
Page 59 and 60:
2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
Page 61 and 62:
hlađenja. Time se utječe na pobol
Page 63 and 64:
Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C
Page 65 and 66:
Ako zavar prenosi opterećenja koja
Page 67 and 68:
Posebnu pozornost treba posvetiti p
Page 69 and 70:
τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj
Page 71 and 72:
a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t
Page 73 and 74:
Pri tome je potrebno uzeti u obzir
Page 75 and 76:
a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°
Page 77 and 78:
F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p
Page 79 and 80:
1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP
Page 81 and 82:
obzir predznak −F rVmin . Najveć
Page 83 and 84:
trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',
Page 85 and 86:
σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30
Page 87 and 88:
3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim
Page 89 and 90:
W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π
Page 91 and 92:
Kontrola opasnosti od izvijanja nav
Page 93 and 94:
a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)
Page 95 and 96:
p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅
Page 97 and 98:
a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon
Page 99 and 100:
M s [Nmm] moment savijanja; M s = F
Page 101 and 102:
T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:
Page 103 and 104: Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu
Page 105 and 106: h • uložni klinovi, koji se ula
Page 107 and 108: • aksijalno pokretnom glavinom, g
Page 109 and 110: 5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj
Page 111 and 112: Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,
Page 113 and 114: 0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0
Page 115 and 116: U praksi, proračun steznog spoja n
Page 117 and 118: ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr
Page 119 and 120: Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli
Page 121 and 122: Sigurnost protiv klizanja je dakle:
Page 123 and 124: Radnja opruge grafički predstavlja
Page 125 and 126: U praksi se za opruge najviše upot
Page 127 and 128: a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n
Page 129 and 130: F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn
Page 131 and 132: kombinacijama, tabela 6.7. U takvim
Page 133 and 134: jednaki su kao za okrugle torzijske
Page 135 and 136: Popravni faktor naprezanja k t uzim
Page 137 and 138: 7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe
Page 139 and 140: M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l
Page 141 and 142: Paraboloid se aproksimira nizom val
Page 143 and 144: ν potr ciklusa potrebni stupanj si
Page 145 and 146: R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak
Page 147 and 148: što uzrokuje njihovo nejednoliko o
Page 149 and 150: f G m teoretski položaj težišta
Page 151 and 152: 7.5.2 Torzijska kritična brzina vr
Page 153: 8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje
Page 157 and 158: Slika 8.8: Smještaj utora za podma
Page 159 and 160: izvedbama, čime se dobiva na kruto
Page 161 and 162: a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni
Page 163 and 164: 8.1.3 Proračun radijalnih kliznih
Page 165 and 166: Iz izraza (8.8) također slijedi: (
Page 167 and 168: Provjera hidrodinamičkog plivanja
Page 169 and 170: 8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra
Page 171 and 172: 8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak
Page 173 and 174: NA NN QJ igličasti ležajevi dvore
Page 175 and 176: f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝
Page 177 and 178: 9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk
Page 179 and 180: ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c
Page 181 and 182: m α m α Za paralelne osovine II.
Page 183 and 184: Za sistem sa vezanim masama koje se
Page 185 and 186: M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev
Page 187 and 188: Ukupno vrijeme uključivanja: t + u
Page 189 and 190: Spojke za upuštanje u rad - Upotre
Page 191 and 192: • prijenosnici s neposrenim konta
Page 193 and 194: 2) prijenosi za vratila koja se sij
Page 195 and 196: se kutevima pritiska u točki Y kao
Page 197 and 198: jednaka polumjeru zakrivljenosti (
Page 199 and 200: U odvalne postupke spadaju: e2.1) O
Page 201 and 202: ‣ Pomak profila ne mijenja korak
Page 203 and 204: Prekrivanje profila Znamo da se zah
Page 205 and 206:
Ove sile moraju prenijeti vratila i
Page 207:
Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl
show all

ELEMENTI STROJEVA - FESB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?