ELEMENTI STROJEVA - FESB

NA
NN
QJ
igličasti ležajevi
dvoredni ili višeredni valjkasti ležajevi
kuglični ležajevi s dodirom u četiri točke
Drugi i treći broj zajedno predstavljaju dimenzijsku seriju. Pri tome treći broj znači red vanjskog
promjera (brojevi 8, 9, 0, 1, 2, 3 i 4), prema kojoj odabranom promjeru uvrta d odgovara precizno
određeni vanjski promjer ležaja D. Broj na drugom mjestu definira za svaki pojedini red vanjskog
promjera odgovarajući red širine za radijalne ležajeve (brojevi 0, 1, 2, 3, 4 i 5 koji definiraju
širinu ležaja B ili T), odnosno red visine za aksijalne ležajeve (brojevi 7, 9 i 1 koji definiraju
visinu ležaja H). Geometrijske dimenzije valjnih ležajeva, koje moraju odgovarati dimenzijskoj
seriji, standardizirane su prema DIN 616. Vrsta ležaja i dimenzijska serija zajedno predstavljaju
seriju ležaja.
Zadnja dva broja osnovne oznake označuju unutrašnji promjer ležaja (jednak promjeru rukavca)
d, koji istovremeno definira veličinu ležaja. Promjeri od 17 mm do 480 mm označavaju se tako
da se brojčana vrijednost promjera podijeli s 5. Promjeri iznad 480 mm označavaju se stvarnim
brojem milimetara, a za promjere manje ili jednake 17 mm vrijedi: 00=10 mm, 01=12 mm,
02=15 mm, 03=17 mm.
8.2.4 Proračun valjnih ležajeva
Ležajevi su oslonci osovina i vratila. Na osovine djeluju sile od različitih tereta, a na vratila još i
sile od zupčanika, remenica, lančanika, spojki itd., koje ležaj mora preuzeti na sebe. Proračunati
valjni ležaj znači pronaći (odabrati) takav ležaj koji će biti u stanju da, uz određenu pouzdanost,
ostvari taj zadatak.
Nosivost i vijek trajanja ležaja
Potrebna veličina ležaja za određeno ležajno mjesto određuje se na temelju vrste ležaja i njegove
nosivosti, prisutnih opterećenja, projektnog vijeka trajanja i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo
nosivosti ležaja pri njihovom dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamička (C) i statička (C 0 )
nosivost ležaja. Obje veličine predstavljaju osnovna obilježja ležajeva i nalaze se u
odgovarajućim katalozima proizvođača (FAG, SKF, INA, itd.).
Dinamička nosivost ležaja
Dinamička nosivost je kriterij nosivosti pri odabiru dinamički opterećenih ležajeva, odnosno
ležajeva kod kojih je prisutna rotacija pod opterećenjem. Ona se određuje na osnovi vijeka
trajanja ležaja. Naime, na stazama valjanja pojavljuju se nakon izvjesnog vremena, ovisno o
visini opterećenja, inicijalne pukotine – prvi znakovi zamora materijala. Rasipanje vremena do
pojave zamora materijala ( rasipanje vijeka trajanja) je vrlo veliko i kreće se u rasponu od 1:30 do
1:40, kao i kod ostalih ispitivanja na zamor. Ovo je ponajviše uzrokovano neizbježnim razlikama
u promjerima valjnih tijela (tolerancije), što izaziva nejednoliku raspodjelu pritisaka na njih.
Utječe još veličina vanjskog promjera ležaja, kvalitet površinske obrade, promjenjivost vanjskog
opterećenja i drugo. Utjecaj svih ovih faktora nemoguće je računski obuhvatiti. Zato se niti ne
može odrediti trajnost pojedinog ležaja, već je ona definirana kao nominalna trajnost temeljem
vjerojatnosti dobivene iz rezultata velikog broja pokusa: Nominalna trajnost N n valjnog ležaja je
onaj ukupni broj okretaja kojeg dostigne ili premaši 90 % ležaja jedne serije podvrgnutih istim
uvjetima pogona. Terminom pogonske čvrstoće, kaže se: Nominalna trajnost valjnog ležaja pri
određenom, konstantnom opterećenju, je broj ciklusa kontaktnih naprezanja za vjerojatnost
preživljavanja 90 %. Iz jednadžbe ove (preuređene) Woehlerove krivulje za vjerojatnost
preživljavanja od 90 %
172