ELEMENTI STROJEVA - FESB

More documents

Recommendations

Info

• Labavi dosjed. Između sastavljenih dijelova je uvijek zračnost. To se osigurava odgovarajućim izborom položaja tolerancijskih polja, pri čemu je uvijek gornja granična mjera osovine manja od donje granične mjere provrta, slika 1.3a. Najmanji i najveći razmak (zračnost) računa se po izrazima: Zmin = Dmin − dmax = EI − es > 0 Z = D − d = ES − ei > 0 max max min (1.4) Z max [mm] najveća zračnost Z min [mm] najmanja zračnost D max [mm] gornja granična mjera unutrašnje mjere (provrta), izraz (1.2) D min [mm] donja granična mjera unutrašnje mjere (provrta), izraz (1.2) d max [mm] gornja granična mjera vanjske mjere (osovine), izraz (1.3) d min [mm] donja granična mjera vanjske mjere (osovine), izraz (1.3) ES [mm] gornje odstupanje unutrašnje mjere (provrta) EI [mm] donje odstupanje unutrašnje mjere (provrta) es [mm] gornje odstupanje vanjske mjere (osovine) ei [mm] donje odstupanje vanjske mjere (osovine) • Čvrsti dosjed. Između sastavljenih dijelova je stalno preklop. To se osigurava takvim izborom položaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granična mjera osovine uvijek veća od gornje granične mjere provrta, slika 1.3c. Takve dijelove moguće je sklapati samo uz pomoć uzdužne sile, ili grijanjem dijela s unutrašnjom mjerom - kako bi se ova privremeno proširila, odnosno hlađenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila. Najmanji P min i najveći P max preklop računaju se po izrazima: Pmin = Dmax − dmin = ES − ei < 0 P = D − d = EI − es < 0 max min max (1.5) • Prijelazni dosjed. Između spojenih dijelova može nastati zračnost ili preklop. To se postiže izborom položaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili djelomično prekrivaju. Dakle, dosjed može bit čvrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta, slika 1.3b. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo ručno, ali i upotrebom uzdužne sile. Najveća zračnost, odnosno najveći preklop, računa se po izrazima (1.4) i (1.5). Pri izboru tolerancija dosjeda, u pravilu je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja (manja), od one koju ima provrt. Iz ekonomskih razloga je preporučljivo, da se za postizanje različitih dosjeda tolerancije ne izabiru proizvoljno, nego upotrebom sistema dosjeda. Po ISO razlikuju se dva sistema dosjeda: • Sistem jedinstvenog provrta. U ovom sistemu svi promjeri provrta imaju jednak položaj tolerancijskog polja "H", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "H" nalazi se iznad nul-linije. Najmanja mjera provrta je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (D min = D i ), pa je donje odstupanje uvijek jednako nuli (EI = 0), a gornje odstupanje je jednako toleranciji (ES = T D ). Tolerancijsko polje, tj. položaj i kvalitetu tolerancije osovine bira se obzirom na vrstu dosjeda kojeg se želi ostvariti (npr. H7/r6 – čvrsti dosjed, H7/j6 – prijelazni, H7/f6 – labavi dosjed). 13
• Sistem jedinstvene osovine. U ovom sistemu svi promjeri osovine imaju jednak položaj tolerancijskog polja "h", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "h" leži ispod nullinije. Najveća mjera osovine je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (d max = d i ), tako da je gornje odstupanje uvijek jednak nuli (es = 0), a donje odstupanje je jednako toleranciji (ei = T d ). Tolerancijsko polje, tj. položaj i kvaliteta tolerancije provrta izabire se obzirom na vrstu dosjeda kojeg se želi postići (npr. S7/h6 – čvrsti, J7/h6 – prijelazni, G7/h6 – labavi dosjed). U općoj strojogradnji u pravilu se upotrebljava sistem jedinstvenog provrta, jer se lakše i točnije postižu željene mjere osovine. U ISO sistemu dosjedi su razvrstani u 3 grupe po redu prvenstva, tabela 1.3. U pravilu je potrebno uvijek primjenjivati dosjede iz 1. prioritetne grupe. Ako se potrebnu veličinu zračnosti ili preklopa određuje analitički, može se birati dosjede i iz 2. grupe, a samo iznimno iz 3. prioritetne grupe. Pri izboru tolerancija i dosjeda potrebno je uzimati u obzir i temperaturu strojnih dijelova. Sve tolerancije propisane u ISO sistemu se odnose na sobnu temperaturu materijala strojnih dijelova, tj. na 20 0 C. Pri toj temperaturi moraju imati izrađeni dijelovi i mjerni uređaji mjere u skladu sa propisanim vrijednostima. Većina strojnih dijelova je u funkciji pri nižim i višim temperaturama, pri čemu se zbog temperaturne dilatacije njihove mjere mijenjaju. Ako dijelovi imaju istu temperaturu i rađeni su od istog materijala, promjena temperature nema utjecaja na dosjed. Ako nije tako, dolazi do promjene zračnosti, odnosno preklopa pri radnoj temperaturi u odnosu na izmjerene vrijednosti na sobnoj temperaturi. 1.5.2 Tolerancije oblika i položaja Pored odstupanja dužinskih mjera strojnih dijelova dolazi, u većoj ili manjoj mjeri, i do odstupanja njihovih konturnih linija i površina od idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije moguće postići točno nalijeganje površina i podudaranje osi. Uzroci odstupanja oblika i položaja su u osnovi isti kao i uzroci odstupanja dužinskih mjera. Kod tolerancija oblika toleriraju se sljedeća svojstva: • pravocrtnost • ravnost • kružnost • cilindričnost • oblik crte • oblik plohe Kod tolerancija položaja razlikuju se : • odstupanja po pravcu • odstupanje paralelnosti (neparalelnost)- osi i površina • odstupanje okomitosti • odstupanje kuta nagiba • odstupanja po mjestu: • odstupanja od lokacije (npr. os provrta mora ležati unutar cilindra promjera t (vrijednost tolerancije), čija se os nalazi na idealnom mjestu • odstupanje od koaksijalnosti (koncentričnosti) 14
Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
Page 3 and 4: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
Page 5 and 6: Poznavanje materijala, njihovih kar
Page 7 and 8: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
Page 13: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
Page 57 and 58: Gustoća vjerojatnosti oštećenje
Page 59 and 60: 2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
Page 61 and 62: hlađenja. Time se utječe na pobol
Page 63 and 64: Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C
Page 65 and 66:
Ako zavar prenosi opterećenja koja
Page 67 and 68:
Posebnu pozornost treba posvetiti p
Page 69 and 70:
τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj
Page 71 and 72:
a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t
Page 73 and 74:
Pri tome je potrebno uzeti u obzir
Page 75 and 76:
a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°
Page 77 and 78:
F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p
Page 79 and 80:
1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP
Page 81 and 82:
obzir predznak −F rVmin . Najveć
Page 83 and 84:
trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',
Page 85 and 86:
σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30
Page 87 and 88:
3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim
Page 89 and 90:
W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π
Page 91 and 92:
Kontrola opasnosti od izvijanja nav
Page 93 and 94:
a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)
Page 95 and 96:
p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅
Page 97 and 98:
a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon
Page 99 and 100:
M s [Nmm] moment savijanja; M s = F
Page 101 and 102:
T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:
Page 103 and 104:
Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu
Page 105 and 106:
h • uložni klinovi, koji se ula
Page 107 and 108:
• aksijalno pokretnom glavinom, g
Page 109 and 110:
5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj
Page 111 and 112:
Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,
Page 113 and 114:
0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0
Page 115 and 116:
U praksi, proračun steznog spoja n
Page 117 and 118:
ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr
Page 119 and 120:
Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli
Page 121 and 122:
Sigurnost protiv klizanja je dakle:
Page 123 and 124:
Radnja opruge grafički predstavlja
Page 125 and 126:
U praksi se za opruge najviše upot
Page 127 and 128:
a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n
Page 129 and 130:
F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn
Page 131 and 132:
kombinacijama, tabela 6.7. U takvim
Page 133 and 134:
jednaki su kao za okrugle torzijske
Page 135 and 136:
Popravni faktor naprezanja k t uzim
Page 137 and 138:
7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe
Page 139 and 140:
M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l
Page 141 and 142:
Paraboloid se aproksimira nizom val
Page 143 and 144:
ν potr ciklusa potrebni stupanj si
Page 145 and 146:
R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak
Page 147 and 148:
što uzrokuje njihovo nejednoliko o
Page 149 and 150:
f G m teoretski položaj težišta
Page 151 and 152:
7.5.2 Torzijska kritična brzina vr
Page 153 and 154:
8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje
Page 155 and 156:
• granično podmazivanje (I), •
Page 157 and 158:
Slika 8.8: Smještaj utora za podma
Page 159 and 160:
izvedbama, čime se dobiva na kruto
Page 161 and 162:
a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni
Page 163 and 164:
8.1.3 Proračun radijalnih kliznih
Page 165 and 166:
Iz izraza (8.8) također slijedi: (
Page 167 and 168:
Provjera hidrodinamičkog plivanja
Page 169 and 170:
8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra
Page 171 and 172:
8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak
Page 173 and 174:
NA NN QJ igličasti ležajevi dvore
Page 175 and 176:
f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝
Page 177 and 178:
9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk
Page 179 and 180:
ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c
Page 181 and 182:
m α m α Za paralelne osovine II.
Page 183 and 184:
Za sistem sa vezanim masama koje se
Page 185 and 186:
M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev
Page 187 and 188:
Ukupno vrijeme uključivanja: t + u
Page 189 and 190:
Spojke za upuštanje u rad - Upotre
Page 191 and 192:
• prijenosnici s neposrenim konta
Page 193 and 194:
2) prijenosi za vratila koja se sij
Page 195 and 196:
se kutevima pritiska u točki Y kao
Page 197 and 198:
jednaka polumjeru zakrivljenosti (
Page 199 and 200:
U odvalne postupke spadaju: e2.1) O
Page 201 and 202:
‣ Pomak profila ne mijenja korak
Page 203 and 204:
Prekrivanje profila Znamo da se zah
Page 205 and 206:
Ove sile moraju prenijeti vratila i
Page 207:
Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl
show all

ELEMENTI STROJEVA - FESB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?