ELEMENTI STROJEVA - FESB

More documents

Recommendations

Info

čija je ponovljivost problematična. Većina metala i umjetnih materijala je dobro zavarljiva, ako se izabere odgovarajući postupak zavarivanja. Na zavarljivost utječe sastav materijala, njegova kemijska i mehanička svojstva, te krutost konstrukcije. U daljem tekstu su navedeni neki najčešće upotrebljavani materijali, koji se dobro spajaju zavarivanjem. Za zavarivane strojne dijelove najvažniji materijal je čelik. Čelici. Zavarljivost čelika ovisna je o njegovom kemijskom sastavu, tj. o postotku osnovnih elemenata (C, Si, Mn, P, S) i legirnih dodataka (Cr, Ni, Mo, V, W, Ta, Nb, Al, Ti, Cu, Co), te o čistoći (razne primjese i plinovi kisika, dušika, vodika). Pored toga na zavarljivost velik utjecaj ima i debljina dijelova koji se zavaruju, jer o njoj ovisi brzina hlađenja zavara. Kod čelika je vrlo važno, da je kao materijal osjetljiv na pukotine (tople i hladne), utjecaje zareza, starenje, otvrdnuće, itd. Bitan element, koji utječe na zavarljivost čelika je ugljik (C). Povećana količina ugljika u čeliku uzrokuje da se čelik na mjestu zavarivanja i u neposrednoj okolici zavara pri hlađenju zakali (visoka tvrdoća, krhka struktura, manja žilavost), pa se svojstva tog dijela razlikuju od osnovnog materijala. Konstrukcijski čelici, sa sadržajem do 0,23 % C imaju najbolju zavarljivost. Pri većem sadržaju ugljika zavarljivost je slabija, što utječe na postupak zavarivanja. Prisutnost sumpora i fosfora u čeliku također slabi zavarljivost čelika. Sadržaj sumpora i fosfora ne smije prelaziti 0,045% (ali 0,07% zajedno), a za dobru zavarljivost ne bi trebao prelaziti 0,02%. I drugi legirni elementi, prije svega Si i Mn, slabe zavarljivost. Ostalih nečistoća u čeliku treba biti manje od 0,01%. Najbolju zavarljivost imaju nelegirani i niskolegirani konstrukcijski čelici, koji se upotrebljavaju za gradnji mostova, rezervoara, vozila, strojeva, itd. Visokolegirani čelici, koji sadrže ukupno više od 10% svih legiranih elemenata, zavaruju se samo uz posebne postupke. Za zavarene konstrukcije uglavnom se upotrebljavaju sljedeći čelici (vidi svojstva u Tabeli 1.7): • konstrukcijski čelici: dobro zavarljivi čelici su Č0260, Č0360, Č0460 i Č0560, tim bolje što im je čvrstoća manja. • čelici za poboljšanje: za zavarivanje taljenjem sa najpogodniji čelici Č1330, Č4730, Č3139, te 28Cr4 (prema DIN-u); potrebno predgrijavanje i naknadna obrada. • čelici za cementaciju su svi dobro zavarljivi, ali u necementiranom stanju. Čelični lijev ima dobru zavarljivost kao srodni čelici, iako je potrebno uzimati u obzir grublju i manje žilavu strukturu, te velike debljine dijelova koji se zavaruju, što utječe na brzinu hlađenja. Općenito su dobro zavarljivi čelični ljevovi ČL0300 i ČL0400, ostali uz određene potrebne mjere. Sivi lijev ima slabu žilavost i ne prenosi unutrašnja naprezanja. Zbog visokog postotka C u ZUTu može doći do povećanja tvrdoće. Moguće je hladno zavarivanje bez predgrijavanja s elektrodama na bazi nikla, ali i na toplo. Kod toplog zavarivanja potrebno je dijelove zagrijati na 600...650°C i postepeno hladiti nakon zavarivanja. Zavaruje se plamenom ili lukom s istovrsnim dodatnim materijalom (šipke ili obložene elektrode iz sivog lijeva). I u jednom i u drugom slučaju potrebno je čekičati zavar da bi se smanjila vjerojatnost nastanka pukotina. Zavarljivost nodularnog i temper lijeva je bolja negoli sivog lijeva zbog njihove veće rastezljivosti i žilavosti. zavarivanje se provodi slično kao i kod sivog lijeva. Laki metali. Aluminij (Al) i aluminijeve legure, te magnezijeve (Mg) legure su teže zavarljive nego čelici, jer se brzo hlade i oksidiraju. Zbog toga dolaze u obzir postupci zavarivanja MIG i TIG. 61
Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (CuZn legure) i bronce (CuSn legure) su dobro zavarljivi. Mjedi imaju bolju zavarljivost pri manjem sadržaju cinka (Zn). Za zavarivanje je preporučljiv MIG i TIG postupak. Nikal (Ni) i njegove legure (NiFe, NiMn, NiCr, NiCu, NiMoCr) su zavarljivi pod određenim uvjetima. Titanove (Ti) legure dobro su zavarljive, a Ti u dodatnom materijalu poboljšava svojstva zavara. Polimerni materijali su vrlo različiti s gledišta izvornih sirovina i načina proizvodnje. S stanovišta zavarivanja je važna podjela na termoreaktivne polimere – duroplasti, koji se nakon proizvodnje ne daju toplinski oblikovati i zato su nezavarljivi, te termoplastične polimere (termoplasti), koji se pri povišenoj temperaturi smekšaju ili tale, te su dobro zavarljivi. 2.3 VRSTE ZAVARENIH SPOJEVA I ZAVARA Zavareni spojevi dijele se obzirom na međusobni položaj dijelova koji se zavaruju. Osnovni oblici zavarenih spojeva prikazani su u tabeli 2.3. Zavari se općenito dijele na: • sučeone zavare, slika 2.8a i b. • kutne zavare, slika 2.8c i d. • posebne zavare, slika 2.8e i f. Ovisno o debljini dijelova koji se zavaruju, postupku zavarivanja, načinu zavarivanja, zahtjeva i mogućnosti, taljenjem se zavaruju: • bez žlijeba (bez pripreme ruba) – sučeoni spojevi tankih limova i dijelova, manja opterećenja, slika 2.8a, Tabela 2.3: Oblici zavarenih spojeva obzirom na položaj dijelova Naziv spoja i opis Poprečni presjek Naziv spoja i opis Poprečni presjek Sučeoni spoj dijelovi leže u ravnini Sučeoni spoj s ivicom spoj dijelova s ivičastim rubom Preklopni spoj spoj dijelova koji se djelomično prekrivaju Paralelni spoj spoj dijelova, koji se u cijelosti prekrivaju Usporedni spoj spoj dvaju usporednih dijelova Kosi spoj spoj dvaju dijelova pod kutom Kutni T spoj spoj dvaju pravokutnih dijelova Križni spoj spoj triju dijelova, koji se križaju Rubni spoj spoj rubova dijelova pod proizvoljnim kutom Višedijelni spoj spoj više dijelova koji spojeni tvore žlijeb 62
Page 1 and 2:
S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
Page 3 and 4:
1. UVOD Strojarstvo je područje te
Page 5 and 6:
Poznavanje materijala, njihovih kar
Page 7 and 8:
1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
Page 9 and 10:
1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
Page 57 and 58: Gustoća vjerojatnosti oštećenje
Page 59 and 60: 2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
Page 61: hlađenja. Time se utječe na pobol
Page 65 and 66: Ako zavar prenosi opterećenja koja
Page 67 and 68: Posebnu pozornost treba posvetiti p
Page 69 and 70: τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj
Page 71 and 72: a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t
Page 73 and 74: Pri tome je potrebno uzeti u obzir
Page 75 and 76: a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°
Page 77 and 78: F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p
Page 79 and 80: 1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP
Page 81 and 82: obzir predznak −F rVmin . Najveć
Page 83 and 84: trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',
Page 85 and 86: σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30
Page 87 and 88: 3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim
Page 89 and 90: W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π
Page 91 and 92: Kontrola opasnosti od izvijanja nav
Page 93 and 94: a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)
Page 95 and 96: p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅
Page 97 and 98: a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon
Page 99 and 100: M s [Nmm] moment savijanja; M s = F
Page 101 and 102: T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:
Page 103 and 104: Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu
Page 105 and 106: h • uložni klinovi, koji se ula
Page 107 and 108: • aksijalno pokretnom glavinom, g
Page 109 and 110: 5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj
Page 111 and 112: Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,
Page 113 and 114:
0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0
Page 115 and 116:
U praksi, proračun steznog spoja n
Page 117 and 118:
ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr
Page 119 and 120:
Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli
Page 121 and 122:
Sigurnost protiv klizanja je dakle:
Page 123 and 124:
Radnja opruge grafički predstavlja
Page 125 and 126:
U praksi se za opruge najviše upot
Page 127 and 128:
a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n
Page 129 and 130:
F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn
Page 131 and 132:
kombinacijama, tabela 6.7. U takvim
Page 133 and 134:
jednaki su kao za okrugle torzijske
Page 135 and 136:
Popravni faktor naprezanja k t uzim
Page 137 and 138:
7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe
Page 139 and 140:
M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l
Page 141 and 142:
Paraboloid se aproksimira nizom val
Page 143 and 144:
ν potr ciklusa potrebni stupanj si
Page 145 and 146:
R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak
Page 147 and 148:
što uzrokuje njihovo nejednoliko o
Page 149 and 150:
f G m teoretski položaj težišta
Page 151 and 152:
7.5.2 Torzijska kritična brzina vr
Page 153 and 154:
8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje
Page 155 and 156:
• granično podmazivanje (I), •
Page 157 and 158:
Slika 8.8: Smještaj utora za podma
Page 159 and 160:
izvedbama, čime se dobiva na kruto
Page 161 and 162:
a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni
Page 163 and 164:
8.1.3 Proračun radijalnih kliznih
Page 165 and 166:
Iz izraza (8.8) također slijedi: (
Page 167 and 168:
Provjera hidrodinamičkog plivanja
Page 169 and 170:
8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra
Page 171 and 172:
8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak
Page 173 and 174:
NA NN QJ igličasti ležajevi dvore
Page 175 and 176:
f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝
Page 177 and 178:
9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk
Page 179 and 180:
ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c
Page 181 and 182:
m α m α Za paralelne osovine II.
Page 183 and 184:
Za sistem sa vezanim masama koje se
Page 185 and 186:
M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev
Page 187 and 188:
Ukupno vrijeme uključivanja: t + u
Page 189 and 190:
Spojke za upuštanje u rad - Upotre
Page 191 and 192:
• prijenosnici s neposrenim konta
Page 193 and 194:
2) prijenosi za vratila koja se sij
Page 195 and 196:
se kutevima pritiska u točki Y kao
Page 197 and 198:
jednaka polumjeru zakrivljenosti (
Page 199 and 200:
U odvalne postupke spadaju: e2.1) O
Page 201 and 202:
‣ Pomak profila ne mijenja korak
Page 203 and 204:
Prekrivanje profila Znamo da se zah
Page 205 and 206:
Ove sile moraju prenijeti vratila i
Page 207:
Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl
show all

ELEMENTI STROJEVA - FESB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?