ELEMENTI STROJEVA - FESB

∆l
ε = (1.33)
l
0
∆l [mm] produljenje ili skraćenje strojnog dijela,
l 0 [mm] početna dužina prije deformacije.
Normalne deformacije mogu nastati i zbog temperaturnih promjena strojnog dijela. Pri tome je
produljenje posljedica pozitivne, a skraćenje negativne temperaturne razlike, i izračunava se
prema izrazu:
∆ l = α ⋅l⋅∆ T
(1.34)
T
α T [K -1 ] temperaturni koeficijent linearnog produljenja, tabela 1.7
∆T [K] razlika temperatura (+ zagrijavanje, - hlađenje)
Kod zagrijavanja ili hlađenja upetog strojnog dijela pojavljuju se u njemu normalna tlačna ili
vlačna naprezanja
σ
T
= E⋅α
⋅∆ T . (1.35)
T
1.7.3 Savijanje
Vanjske sile koje opterećuju dijelove strojeva u ravnini koja siječe njihovu uzdužnu os, uzrokuju
momente savijanja M s . Pod utjecajem momenata savijanja u dijelovima strojeva se pojavljuju
istodobno vlačna i tlačna naprezanja, koja su u promatranom presjeku linearno raspoređena u
odnosu na neutralnu os n-n. Ova naprezanja nazivaju se naprezanjima od savijanja σ s . Neutralna
os prolazi kroz težište promatranog presjeka, i predstavlja graničnu liniju između tlačnih i vlačnih
naprezanja. Pri tome su uzduž neutralne osi naprezanja od savijanja jednaka nuli. Najveće
naprezanje σ s, max se nalazi u točki presjeka, koja je najudaljenija od neutralne osi i jednako je:
M
M
σ = s
s
s,max
e
I
⋅ = y
W
(1.36)
y
M s [Nmm] moment savijanja u promatranom presjeku; M s = F⋅(l-x),
I z [mm 4 ] moment inercije poprečnog presjeka za os y koja prolazi kroz
njegovo težište, okomito na ravninu crtanja, slika 1.14
W z [mm 3 ] moment otpora poprečnog presjeka za os y,
e [mm] udaljenost od neutralne osi najudaljenijeg vlakna presjeka
Kod nesimetričnih presjeka vlačna i tlačna naprezanja nisu simetrična.
Najveća deformacija ε x,max u smjeru osi x nalazi se na mjestu najvećeg normalnog naprezanja,
dana je izrazom:
σ
E
s,max
ε
x,max
= , (1.37)
27