ELEMENTI STROJEVA - FESB

More documents

Recommendations

Info

dodira, koji omogućuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajućih tijela. Posljedica toga je duži životni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni valjkasti ležajevi (slika 8.20a) mogu biti s kavezom ili bez. Prvi imaju valjke vođene u kavezu, koji je pričvršćen na jednom od prstenova ležaja. Prsten ležaja s pričvršćenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, što omogućuje jednostavnu montaži i demontažu ležajeva. Općenito, ovi ležajevi prenose velika radijalna opterećenja, a primjereni su i za velike brzine vrtnje. a) b) c) d) e) f) Slika 8.20: Standardne izvedbe radijalnih ležajeva s različitim oblicima valjnih tijela a), b) jednoredni i dvoredni valjkasti ležaj, c) konični ležaj d) bačvasti ležaj e), f) igličasti ležaj s ili bez unutarnjeg prstena Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna opterećenja, ali s odgovarajuće oblikovanim prstenima ovi ležajevi mogu prenositi mala opterećenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti ležajevi (slika 8.20a) bez kaveza imaju povećan broj valjaka što omogućuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s ležajevima. Odlikuju se malom visinom poprečnog presjeka, u usporedbi sa širinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo velika radijalna opterećenja. Slaba strana su im nešto manje dopuštene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti ležajevi (slika 8.20b) se izrađuju se u pravilu bez kaveza i imaju slična svojstva kao i jednoredni ležajevi, osim što su primjereni za još veća vanjska opterećenja. Konični ležajevi (slika 8.20c) su standardizirani prema DIN 720 i HRN M.C3.735. Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje. Obično se izrađuju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna opterećenja mogu prenositi samo u jednom smjeru. Ako aksijalne sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri montaže namjestiti zrcalno u odnosu jednog prema drugom (vidi tabelu 8.16). Ležajevi su rastavljivi i omogućuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim vijencem i vanjskog prstena. Bačvasti ležajevi (slika 8.20d) su standardizirani prema DIN 635 i HRN M. C3.651 do 657. Slično kao i samopodesivi kuglični ležajevi, kutno su pokretljivi i zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila, ali u usporedbi s njima imaju višu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom smjeru. Bačvasti ležajevi su općenito ležajevi upotrebljivi za velika opterećenja. Igličasti ležajevi su standardizirani prema ISO 1206 (DIN 617). Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju relativno veliku nosivost unatoč malim poprečnim presjecima. Izrađuju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su svugdje tamo gdje je u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. Igličasti ležajevi s unutarnjim prstenom (slika 8.20e) su upotrebljivi za uležištenja kod kojih nije moguće ili nije ekonomski opravdano kaljenje i brušenje vratila. Igličasti ležajevi bez unutarnjeg prstena (slika 8.20f) predstavljaju optimalno rješenje za uležištenja kod kojih je vratilo moguće kaliti i brusiti. Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna opterećenja. 169
8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Aksijalni valjni ležajevi u pravilu prenose samo velika aksijalna opterećenja. Između sebe se razlikuju prema obliku valjnih tijela. Standardne izvedbe aksijalnih valjnih ležajeva shematski prikazuje slika 8.21 a) b) c) d) e) Slika 8.21: Standardne izvedbe aksijalnih valjnih ležajeva a), b) jednoredni i dvoredni aksijalni kuglični ležaj c) aksijalni valjkasti ležaj d) aksijalni igličasti ležaj e) aksijalni bačvasti ležaj Aksijalni kuglični ležajevi su standardizirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. Mogu prenositi sam-o aksijalna opterećenja. Izrađeni su kao jednoredni (slika 8.21a) ili dvoredni (slika 8.21b) ležajevi. Prvi prenose aksijalna opterećenja u jednom, a drugi u oba smjera. Jedni i drugi dopuštaju relativno velike brzine vrtnje. Ležajevi su rastavljivi što omogućuje odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i time lakšu montažu. Aksijalni valjkasti ležajevi imaju vrlo jednostavan oblik i građu. Sastavljeni su od dviju ravnih podloški za ležajeve između kojih je aksijalni vijenac kotrljajućih tijela, slika 8.21c. Mogu prenositi samo aksijalna opterećenja u jednom smjeru, a stvaraju uležištenja koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. Ležajevi su rastavljivi pa se svi dijelovi mogu montirati odvojeno. Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost aksijalnih kugličnih ležajeva premala. Aksijalni igličasti ležajevi (slika 8.21d) stvaraju kruta uležištenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna aksijalna opterećenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u aksijalnom smjeru. Za tračnice aksijalnog igličnog vijenca u tim ležajevima mogu se upotrijebiti i čeone površine strojnih dijelova, čime se dodatno ušteđuje na prostoru. Aksijalni bačvasti ležajevi su standardizirani prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. Tračnice su im postavljene koso na os ležaja (slika 8.21e), zbog čega mogu, osim aksijalnih, prenositi i radijalna opterećenja. Ležajevi su kutno pokretljivi, te zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila. 170
Page 1 and 2:
S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
Page 3 and 4:
1. UVOD Strojarstvo je područje te
Page 5 and 6:
Poznavanje materijala, njihovih kar
Page 7 and 8:
1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
Page 9 and 10:
1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
Page 11 and 12:
a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
Page 13 and 14:
osnovna odstupanja mjera + − 0 A
Page 15 and 16:
• Sistem jedinstvene osovine. U o
Page 17 and 18:
Kao parametar hrapavosti često se
Page 19 and 20:
a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
Page 21 and 22:
1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
Page 23 and 24:
F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
Page 25 and 26:
∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
Page 27 and 28:
µ Poissonov koeficijent, konstanta
Page 29 and 30:
l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
Page 31 and 32:
Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
Page 33 and 34:
1.7.7 Složena stanja naprezanja U
Page 35 and 36:
dvoosno, odnosno troosno stanje nap
Page 37 and 38:
opterećenja, naprezanja i deformac
Page 39 and 40:
ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
Page 41 and 42:
1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
Page 43 and 44:
Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
Page 45 and 46:
a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
Page 47 and 48:
oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
Page 49 and 50:
σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
Page 51 and 52:
R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
Page 53 and 54:
vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
Page 55 and 56:
Slika 1.45: Definiranje parametara
Page 57 and 58:
Gustoća vjerojatnosti oštećenje
Page 59 and 60:
2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
Page 61 and 62:
hlađenja. Time se utječe na pobol
Page 63 and 64:
Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C
Page 65 and 66:
Ako zavar prenosi opterećenja koja
Page 67 and 68:
Posebnu pozornost treba posvetiti p
Page 69 and 70:
τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj
Page 71 and 72:
a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t
Page 73 and 74:
Pri tome je potrebno uzeti u obzir
Page 75 and 76:
a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°
Page 77 and 78:
F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p
Page 79 and 80:
1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP
Page 81 and 82:
obzir predznak −F rVmin . Najveć
Page 83 and 84:
trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',
Page 85 and 86:
σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30
Page 87 and 88:
3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim
Page 89 and 90:
W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π
Page 91 and 92:
Kontrola opasnosti od izvijanja nav
Page 93 and 94:
a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)
Page 95 and 96:
p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅
Page 97 and 98:
a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon
Page 99 and 100:
M s [Nmm] moment savijanja; M s = F
Page 101 and 102:
T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:
Page 103 and 104:
Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu
Page 105 and 106:
h • uložni klinovi, koji se ula
Page 107 and 108:
• aksijalno pokretnom glavinom, g
Page 109 and 110:
5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj
Page 111 and 112:
Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,
Page 113 and 114:
0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0
Page 115 and 116:
U praksi, proračun steznog spoja n
Page 117 and 118:
ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr
Page 119 and 120: Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli
Page 121 and 122: Sigurnost protiv klizanja je dakle:
Page 123 and 124: Radnja opruge grafički predstavlja
Page 125 and 126: U praksi se za opruge najviše upot
Page 127 and 128: a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n
Page 129 and 130: F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn
Page 131 and 132: kombinacijama, tabela 6.7. U takvim
Page 133 and 134: jednaki su kao za okrugle torzijske
Page 135 and 136: Popravni faktor naprezanja k t uzim
Page 137 and 138: 7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe
Page 139 and 140: M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l
Page 141 and 142: Paraboloid se aproksimira nizom val
Page 143 and 144: ν potr ciklusa potrebni stupanj si
Page 145 and 146: R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak
Page 147 and 148: što uzrokuje njihovo nejednoliko o
Page 149 and 150: f G m teoretski položaj težišta
Page 151 and 152: 7.5.2 Torzijska kritična brzina vr
Page 153 and 154: 8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje
Page 155 and 156: • granično podmazivanje (I), •
Page 157 and 158: Slika 8.8: Smještaj utora za podma
Page 159 and 160: izvedbama, čime se dobiva na kruto
Page 161 and 162: a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni
Page 163 and 164: 8.1.3 Proračun radijalnih kliznih
Page 165 and 166: Iz izraza (8.8) također slijedi: (
Page 167 and 168: Provjera hidrodinamičkog plivanja
Page 169: 8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra
Page 173 and 174: NA NN QJ igličasti ležajevi dvore
Page 175 and 176: f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝
Page 177 and 178: 9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk
Page 179 and 180: ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c
Page 181 and 182: m α m α Za paralelne osovine II.
Page 183 and 184: Za sistem sa vezanim masama koje se
Page 185 and 186: M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev
Page 187 and 188: Ukupno vrijeme uključivanja: t + u
Page 189 and 190: Spojke za upuštanje u rad - Upotre
Page 191 and 192: • prijenosnici s neposrenim konta
Page 193 and 194: 2) prijenosi za vratila koja se sij
Page 195 and 196: se kutevima pritiska u točki Y kao
Page 197 and 198: jednaka polumjeru zakrivljenosti (
Page 199 and 200: U odvalne postupke spadaju: e2.1) O
Page 201 and 202: ‣ Pomak profila ne mijenja korak
Page 203 and 204: Prekrivanje profila Znamo da se zah
Page 205 and 206: Ove sile moraju prenijeti vratila i
Page 207: Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl
show all

ELEMENTI STROJEVA - FESB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?