ELEMENTI STROJEVA - FESB

• u prirodnom žlijebu s međusobnim nalijeganjem dijelova (bez posebne obrade rubova) –
obični kutni zavar, slika 2.8c i d, te
• u posebno oblikovanom žlijebu (posebno obrađeni rubovi prije zavarivanja)- debeli
dijelovi odnosno zavari s posebnim zahtjevima, veća opterećenja, slika 2.8b, e,f .
sučeoni zavari kutni zavari posebni zavari
a)
c) d)
e) f)
b)
Slika 2.8: Opća podjela zavara s obzirom na položaj dijelova koji se zavaruju
a) sučeoni V-zavar b) sučeoni X-zavar c) kutni zavar d) dvojni kutni zavar
e) sučeoni K-zavar kutnog T-spoja f) polovični Y-zavar s kutnim zavarom u korijenu
Po položaju zavarivanja razlikuju se četiri osnovna položaja:
• horizontalni, slika 2.9a,
• horizontalni na zidu, slika 2.9b,
• vertikalni, slika 2.9c,
• nad glavom, slika2.9d.
Svi drugi položaji su kosi.
Tabela 2.4 daje neke vrste i oblike taljenih zavara, te potrebne oznake na radioničkim crtežima.
Tabela 2.5 prikazuje vrste i oznake zavara spojenih pritiskom.
a)
c)
b)
d)
Slika 2.9: Osnovni položaji zavarivanja
a) horizontalni b) horizontalni na zidu c ) vertikalni d) iznad glave
Po kontinuitetu zavari mogu biti neprekinuti i prekinuti. Kod zavarivanja taljenjem zavarivački
postupci teku od ruba ili k rubu. U prvom načinu zavar se počne izvoditi na rubu zavarivanih
dijelova, kod drugog na sredini, odakle se, sa ili bez prekida, nastavlja prema oba ruba. Pri tome
treba znati da su kvaliteta i nosivost zavara najslabiji na njegovom početku i kraju. Zato se
kvaliteta i nosivost zavarenog spoja može znatno poboljšati, ako se zavaruje s produžnom
pločicom jednake debljine, slika 2.10. Zavarivanje se započinje i završava na produžnoj pločici.
Nakon hlađenja zavara, produžne pločice se odrežu, pa se dobije jednakomjerna kvaliteta zavara
po čitavoj njegovoj dužini.
63