Ivica Župan - Rubne posebnosti TEST ! Jezikometni derbi ... - Zarez

14 VII/151, 24. ožujka 2,,5.vizualna kulturaMore kao kompleks mogućnostiSilva KalčićVoda kao stalna tema umjetnostiizraz je čovjekove nemogućnostida racionalno objasni pitanjebeskonačnostiSub-art, izložba na temu mora/podmorjaprema koncepciji Ive Dekovića,Gliptoteka HAZU-a, Zagreb, od 23. veljačedo 10. ožujka 2005.ub-art, umjetnost ispod, podvodom ili podvodna umjetnost,eksperimentalno supsumiranje,umjetnost kao subkultura, sub ili vrstaland arta, tj. konceptualna umjetnostu pejzažu dokumentirana video-zapisom,tema je multimedijalne izložbeu zagrebaèkoj Gliptoteci HAZU-a.Roðen 1952. u Šibeniku, Ivo Dekoviæ,umjetnik i uèenik Nama June Paika,inženjer brodogradnje i profesor naVisokoj strukovnoj školi u Aachenu,gradu u Sjevernoj Rajni Vestfaliji “usredištu Europe bez rijeke i bez obale”,1996. osniva Sub-art kao vrstu umjetnièkogshuttlea izmeðu dva tradicijskai kulturna kruga, stare i nove Europe.Sub-art podrazumijeva stalnu ljetnuumjetnièku radionicu u Ražnju blizuRogoznice, s podvodnom galerijom,teèajevima ronjenja i vožnjom podmornicomduž dalmatinske obale na kojojstudenti slikaju, crtaju i izraðuju skulpture,a ponajprije stvaraju elektronièkimaterijal od kojeg æe u Njemaèkojrealizirati umjetnièke radove u medijufotografije, videa ili videoperformansarežirane izvedbe dokumentirane kamerom...U projekt su ukljuèeni i studentdizajna na istoj visokoj školi, u pokušajuukidanja podjele na proizvode za tržištei “umjetnosti radi umjetnosti”.Dekoviæevi se studenti u radioniciumjetnosti uz ronjenje u srednjojDalmaciji nadahnjuju mediteranskim mitemimai antièkim imaginarijem (KlausBüsen izraðuje bronèanu skulpturu glaveMeduze), iako je prema Sloterdijku“Europa kao majka dualizama zauvijekmrtva, poput bogova i mitova”. Tu je itema nekoæ politièke i ekonomske, danasestetske dominacije Venecije, pupkaMediterana (u radu Kristine Restoviæ,koji tematizira Veneciju kao grad na štulama),a ponajprije tema vode pokretaneprirodnim strujanjima kao slike svijetau neprestanom pokretu, primordijalnogponiranja, plutanja i beskraja, i èovjekovenemoguænosti da racionalno objasnipitanje beskonaènosti. Za Sloterdijka“metafora nemira na olujnom moru pravaje slika moderne estetike uopæe. Ništanije stabilno ni trajno jer je sve novo ipotrošivo”.Ambivalentnost vode i neiscrpanfundus motiva, stvarnih i izmaštanih(u smislu odnosa ribe i sirene), temaje izložbe Sub-arta, koja je postala godišnjommanifestacijom u kojoj temaostaje ista, a mijenjaju se radovi i autori.U tekstu Annette Lagler u predgovorukataloga zagrebaèke izložbe navodise niz primjera fascinacije vodom upovijesti umjetnosti, od u svoje dobaznanstveno neutemeljene da Vincijeveteorije koja govori o nastanku svijetaiz pramora, pa do Ofelije prerafaelitaMillaisa koji antièki mitski lik prikazujekako neživo pluta uronjen u lopoèe,scena je to preslikana u glazbenom spotuNicka Cavea i Kylie Minogue. Ima idrugih primjera, slikari romantizma prikazujubrodolome i splavi brodolomaca,dok umjetnici modernog doba prikazujuužitak kupanja – motivom kupaèica,mršavih djeèaka na plaži nizozemskefotografkinje Rineke Dijkstre ili parovastaraca opuštenih tijela, svejedno unjima uživajuæi na nudistièkim plažamaAndreasa Serrana. Dvije skupine plastiènihfenomena likovne umjetnostisu simboli, podržavani kolektivnomemocijom, te reprezentacije. Likovneumjetnosti su u ovom sluèaju i doslovnonajdublji naèin istraživanja plastiènerealnosti. Za razliku od tamnog oceanaoslikanog u plavetnilu glaziranih ploèicakojima Arapi/Portugalci prekrivaju èaki proèelja zgrada tako da se na horizontubojom stope s oceanom, plavetniloMediterana je manje zagasito, pruživšipredložak Yvesu Kleinu za IKB patentultramarin pigmenta.Plivanje je kompromisProjekt Sub-arta zapoèinje Sub-depoom,Dekoviæevim podvodnim odlagalištembetonskih odljeva televizora u kojeje, poput kamena temeljca ili votivnihdarova ugradio osobne fetiše, stvarikoje pripadaju prijateljima i roðacima,poput majèine kose ili bakinih naoèala.“Pojmom televizija sugeriran pogled udaljinu postao je umjetnikov pogled nasamog sebe”, sugerira Annette Lagler.Monitori tretirani kao objekti, a ne kaozaslon na koji se emitira slika, bitnosu svojstvo umjetnikove akcije kojimKao i cyberspace, moreje kompleks mogućnosti,sinonim za bezuvjetnusloboduLoren Živković Kuljiš, Produbljivanje dna, 2004.Dekoviæ odaje poèast Nam Jun Paiku injegovim video-skulpturama, i usput ironiziravlastito djelo Mowar s 45. Bijenalau Veneciji gdje, na poziv komesara IgoraZidiæa, monitore izlaže kao ribe – sugeriranevideo-slikom, uhvaæene mrežom.Kao što je Paik, umjetnik koji dolazi izKoreje, vješto spojio visoku tehnologiju stradicionalnom azijatskom ikonografijomsintetizirajuæi Istok i Zapad, Dekoviæto èini s europskim sjeverom i jugom,vlastiti osjeæaj izmještenosti i njemaèkutehnološku nadmoæ supostavljajuæi mediteranskojArkadiji u kojoj je roðen ikojoj se vraæa u sezonskim migracijama.“Sub” je i Dekoviæev naèin subvertiranjaizlagaèkih praksi: povezujuæi umjetnosts jednakovrijednom disciplinom industrijskogoblikovanja – razbija tradicionalnukategorizaciju djela, te se, osimosnivanjem podvodnih galerija odluèujei za druge neuobièajene naèine izlaganja,istina, i nadalje u bijeloj kocki, ali unutarhangara gospodarskih sajmova poputNautièkog sajma Boot u Düsseldorfu.Svijet je, uostalom, sluèajna kombinacijaelemenata... Video-instalacijaKlausa Büsena i Andrea Heltena sastojise od bijele Wavefront cijevi, tj. kanala(osmislili su ga studenti dizajna) prenesenogu izložbeni prostor Boot sajma iliGlipototeke bez razlike, u èije je prstenolikeodsjeèke ugraðena razlomljenaprojekcija videa snimljenog u sliènojcijevi montiranoj na dnu mora, kroz kojuse probijaju dva lika odjevena u bijelokao ukazivanje imaterijalnog, sugestijabestežinskog stanja, a staccato ritamfilma i nadrealnost motiva poput uprizorenjasna podcrtan je rastakanjem likovauslijed umjetne rasvjete (slièno uèinkubljeskalice na fotografski objekt). KaoBuster Keaton u filmu Navigator, tako iDekoviæevi studenti u èinu ronjenja, nasnimci koja ozraèjem i odsustvom zvukovapodsjeæa na nijemi film, pokušavajuiz boce ispiti mlijeko ili pivo, zadijevajuæise u oblak obojene tekuæine.“Plivanje je kompromis”, navodiBorivoj Popovèak u drugom predgovorukataloga, posveæenom hrvatskoj Subartizložbi na kojoj su uz aachenskestudente predstavljeni i mladi hrvatskiumjetnici, roðeni nakon Generacije X,a èija je produkcija vezana uz video kaomedij, i vodu/more kao temu. Od prvihJosip Baće, Mreža / netz, 2000.-2005.cmyk