Ivica Župan - Rubne posebnosti TEST ! Jezikometni derbi ... - Zarez

28 VII/151, 24. ožujka 2,,5.jezikometni derbiPostava i pričuveSinan GudževićHrvatska jezikometna vrstarvatska jezikometna vrsta èiji je osnivaèHrvatski razlikovni savez sa sjedištem naZrinjevcu i logistikom u Frankopanskoj, oformljenau posljednjih petnaest godina ima standardansastav.Prva postavaNa golu je Bosanac Ladan, èije akrobacije izazivajuoduševljenje širokih masa. Poèeo u nižerazrednoomsarajevskom Zografu iz Pionirske Doline.Poslije igrao za juniore mlade jugoslavenske reprezentacije,gdje ga je zapazio tadašnji selektorKrleža i doveo u Zagreb. Nakon neophodnog vremenaprilagodbe, zablistao u punom sjaju na vratimaLexjugoslavije. Kao prvi vratar Lexyu dao usavršitiprostor ispred vrata tako što je ova opskrbio èipomza neulazak nikoga i nièega. Time je Lexyu ušao upovijest kao prvi humano tretiran mastodont. Unjemu po cijelu noæ gori svjetlo poradi otkrivanja,popisivanja i opisivanja hrvatskih iskonskih rijeèiod noæas pa do stoljeæa sedmog. Slavna mu je izjavao centaurskom rjeèniku centaurskoga jezika. Poslijevišegodišnjeg rada uz lojanicu otkrio da jezik nijecentaurski veæ dvojajèan. Da bi ga se zaštitilo odvelikog broja obožavatelja Jezikometna natjecateljskakomisija mu je dala spavaæu sobu u zgraditelevizije s dvije uvijek ispeglane pidžame. Autorznaèajne i na mnoge svjetske jezike prevedeneknjige Sprijeèi, sprijeèi.Desni bek je Babiæ, bivši reprezentativac standardnojezièneJugoslavije, bez èije èvrstine hrvatskistandard ne bi ni dopola bio po JUSu. Ponikao uslavonskoj Tamnici naroda, iz koje je trbuhom zakruhom prešao u zagrebaèka Prenja. Sa neprelaznostimeðu drugovima poznat kao Pauk krstaš, a maserkaHam ga zove Profesor. Svjetsku slavu stekaohrvatskom zamjenbenicom Velezgoditnjak za srbizamJack Pot.Osnovao nacionalno natjecanje za kovanje najstarijehrvatske rijeèi. Urednik svjetski poznatog èasopisaJezikomet, za koji milijuni èitalaca žale ne samo štone izlazi ljeti, veæ i što ne izlazi i noæu. Babiæ je prvihrvatski veleposlanik u Organizaciji razjedinjenihjezika.Lijevi je boèni neprelazni Katièiæ, bivši standardnibek (a po potrebi i krilo) reprezentacije Jugoslavije.Igrao za beogradsku Vizantiju i sarajevsku Akademiju,a Hrvatskoj se preporuèio kao Scheiberlspieler beèkogaSprachstreita. U vrijeme kad je Svjetska jezikometnafederacija to još dopuštala, ubilježio i nekoliko nastupaza izabranu vrstu Grèke. Jaèa mu je strana igrau zraku. Slavu potvrdio satelitskom teve izjavom daje svaki Hrvat mediteranskiji od svakog Srbina. Nijeimao sreæe da nastupa na svjetskom prvenstvu, povrijediose na pripremama. Prvi mu je trener bio VukKaradžiæ, za kojeg je uèio da je izmislio sva slova nasvijetu.Desni pomagaè je iskusni Moguš, èija istrajnostu igri èini da mu se ne primjeæuje sporost u predajilopte i ideja u timskoj postavi. Poèeo u znamenitomklubu Transkript najboljem predstavniku resavskejezikometne škole. Pogodan za igru na razlièitim mjestimai u svim pravcima.Središnji pomagaè je nesalomljivi Brozoviæ,Sarajlija koji je svoj igraèki moral višekratno dokazaoupravo igrama protiv Bosne. Za reprezentacijuJugoslavije odigrao bezbroj utakmica, prvenstvenih iprijateljskih, zvaniènih i nezvaniènih ostajuæi standardanu svakoj varijanti i nedodirljiv nakon svake promjeneizbornika i stila igre. Bio standardan kod VukaKaradžiæa, kod Tome Maretiæa i kod Bana Zadranina.Zbog svoga fenomenalnog držanja pri promjenamaizbornika pripisuje mu se izreka: “Ja za svaku kapuimam glavu”. Kapetan momèadi, kompletna liènost,uvijek uzor i primjer, bilo da traži od mladeži da slijediprimjer predsjednikova stila i jezika, bilo da vlastiteknjige baca na lomaèu. Kod pitanja knjiga valja reæida je, uza sve svoje nadljudske obaveze u jezikometu,uspio napisati èak dvije: jednu sam, a drugu pola apola jedan Srbin. Prva mu je knjiga posve rasprodata,a drugu je dao skoro posve spaliti. Ne zna se zašto munitko ne objavljuje ponovno prvu. Svima objavljuju,samo njegovu neæe. Naslov joj je onda bio Standardnizazubnik. Na žalost je izdavaè otisnuo knjigu s prekodvije stotine pogrješaka: iz neobjašnjivih razloga seu tekstu pojavljuje pridjev hrvatskosrpski, iako munigdje nije mjesto. S njegovih zasluga za reprezentativneigre za Jugoslaviju i za Hrvatsku (nešto slabijaizdanja imao je, istini za volju, protiv SovjetskogSaveza) potrjebito je objaviti mu reèenu knjigu ponovnoi na mjestima pogrješnoga pridjeva upisatiprivrjemeno riješenje srednjejužnoslavenski. Brozoviæje dugogodišnji dopredsjednik Stranke drinskih braniteljai predsjednik Pokreta za pobijanje hrvatskogbarjaka na vrh gore Romanije.Lijevi je pomagaè Težak. Njegova požrtvovnost iistrajno uvježbavanje standarnih situacija dovela ga jedo spoznaje da je narod što i jezik. Svi ga pokušavajukopirati ali nije lako biti Težak. Sa svojim je središnjimpomagaèem suglasan u misli da valja mijenjatiraèunala, a ne slovopis, a sa središnjim napadaèem unaèelu “Jezik dajem, standarda ne dajem”.Desno je krilo Kovaèec. Akademik u kopaèkama.Neupadljiv, ali koristan. Poèeo u predratnoj Kockici,da bi u nacionalnu vrstu ušao po izvoðenju penala.Poznat po umjerenim izjavama, kao onoj prema kojojbi Hrvati trebali svake godine izmišljati po 400 rijeèii onda ih ubrizgavati u svoje glave kao iskonske. Uposljednje vrijeme nije u nekoj formi, ali kod selektoraJelèiæa ima kredit za svoje nezaboravne finte iudarce iz kuta.Desna spojka je Peti. Uz potporu Katièiæa iPranjkoviæa stekao doktorat na temu Ubrojivost uhrvatskoj jezikometnoj neprebrojivosti, koja ga, sa dosadneviðene lucidnosti, preporuèuje za direktanistovremen prijam u zgradu na Zrinjevcu i u onu uFrankopanskoj. Obnaša dužnost i psihologa ekipe.Zaslužan za jezikometnu raspravu o ulozi rijeèi majkau Hrvata i u Srba. Pokazao, na primjeru rijeèi voda dase srpski i hrvatski jezikomet razlikuju za èitav jezik,makar usta bila ispod dva oka u glavi.Središnji je napadaè Samardžija. Živi primjer za tošto sve upornost nadomjesti. Moderan skakaè, s obaveznomigrom. Pomažuæi svojoj posljednjoj liniji zabioi nekoliko autogolova, no nezamjenljiv. Jedan od utemeljiteljaprve na svijetu katedre za standardne jezikometnesituacije. Slavan po uèenju da nije jezik onošto se nalazi u knjigama pisaca, veæ je jezik ono štokatedra rekne da jezik jeste. Pri kraju su mu pregovorio prodaji prava Amerikancima za onamošnje osnivanjekatedre za standardni amerièki jezik. Èimse završe ovi zapoèet æe pregovori s Nijemcima,dok æe Španjolci malko morati prièekati. I Kinezi.Rijeèju, igraè u svim pravcima.Lijeva je spojka Pranjkoviæ, još jedan Bosanac,koji se dobrim igrama nametnuo, usprkos èinjenicida nije u dobrim odnosima s veteranom Babiæem.Žrtva koju je uèinio da bi ušao u izabranu vrstu dostojnaje divljenja: morao se odreæi velikih naplavinaiz tzv. Znanosti e da bi se posvetio igri. Izvjesnagospoða Kordiæ pokazala je kolièinu žrtve spojkePranjkoviæa u nekolikim nastavcima u jezikometnojreviji Križna publika. No da je reèena gospoða u svomepristupu, po mišljenju svih igraèa, jednostrana,jer se u svojim tekstovima drži nauke i èinjenicakao pijan plota, nemajuæi sluha za bezbrojne nijansejezikometne igre.Lijevo krilo je Dulèiæ. Kapetan u sjeni. Nijerjeèit, ali ispunjava sve što od njega zatraži Savez,izbornik i škvadra. Osnovao Institut za kakanjeumjesto dakanja. Ogorèeni protivnik akanja a zagovorniklikanja. Najbolje igre pruža na terenu odintraneta. Dalekovid, ustrajava na izbacivanju izhrvatskog jezikometa svih deminutiva srednjegroda, a na ubacivanju onih muških. Na najboljemje putu da umjesto srbizma “dijete” uvede, pa akotreba i zavede, u hrvatskoj ligi iskonsku hrvatskurijeè “djetiæ” ili još stariju – èovjeèiæ.PričuveGolman je Miliæ. Poèeo u Košavi iz Beograda, panastavio u sarajevskom Vilajetu, iz kojeg æe prijeæi uCmrok s Pantovèaka. Darovit, prilagodljiv, upotrebljivi van terena. Strpljivo vreba svoju prigodu, a obnaša idužnost dopsihologa momèadi. U hrvatski jezikometuveo nove rijeèi: vjeèera i stjeèaj. Prije svake tekmese pospe pepelom.Prièuvni braniè Pavièiæ, autor traktata o hrvatskomjezikometnom grèu. Neprikosnoven u svemu, štetašto ga izbornik èešæe ne ubacuje.Vezna je prièuva mlaðahni Gluhak. Jedini èlanrepke iz druge lige. Ima sve predispozicije za prvupostavu, osim štopanja, prijema i predaje, koje æe,buduæi da je mlad, popraviti. Za sada standardan uCrepusculumu.Središnji napadaè iz prièuve je Škariæ. Cijelu karijeruproveo u Retorici iz Mrduje Nièije. Nesebièan,potpisao da æe se u korist jezikometne nacionalne vrsteodreæi i posljednjeg slova svoga prezimena i mijenjatiga za mehko è. Vidovit i avangardan, poradi èeganeki klupski drugovi ne razumiju njegovo a kao o.Prièuvni za sve pozicije je Vukojeviæ. Iako se nijenaigrao, vazda je blizu prve momèadi. Može igratisve, i biti sudac. Neostvaren mu je još san o hrvatskojjezikometnoj policiji koja bi na prijavu suca prepraæalau zatvor igraèa koji upotrijebi više od jednog srbizmapo poluvremenu.Temat priredili Rade Dragojevići Katarina Luketićcmyk