Ivica Župan - Rubne posebnosti TEST ! Jezikometni derbi ... - Zarez

kritikaVII/151, 24. ožujka 2,,5.37Pulp titlMirna BelinaPokušaj popisivanja drugačijihfilmskih situacija u ovoj knjizi uvelikenastavlja poetiku časopisa Nomad,koji je svojedobno izazvao minirevolucijuu krugovima sada većstasale nove generacije kulturnjakaVelimir Grgić i Marko Mihalinec, Žutititl – drugačija filmska enciklopedija, AGM,Zagreb 2004.azlika izmeðu predanoga filmofilai èovjeka koji samo volipogledati “dobar film” proporcionalnaje razlici izmeðu punokrvnogaart kritièara i onoga koji æe se radijeodluèiti na subjektivni pristup te bezpovlaðivanja kanonu proglasiti remekdjelasedme umjetnosti dosadnimai pretencioznima, a isto tako æe djelimaèiji trash još nije prešao granicuizmeðu lošeg i kultnog prišiti etiketumust see. I upravo su potonji oni koji susugerirali ozbiljnima da je, primjerice,Ed Wood napravio mnogo više od pukihredateljskih promašaja ili da i neviðenikiè Rocky Horror Picture ShowaJima Sharmana može postati predmetomozbiljne idolatrije (stvari se takorazvijaju i u sluèaju Jakova Sedlara teBore Leeja). Naravno, kako se domaæafilmološka i filmska publicistièkaizdanja još godišnje mogu nabrojati naprste jedne ruke, pozicija beskompromisnogi subjektivnog, ali kvalitetnogagledatelja/kritièara filma dobrodošlaje, ali je isto tako i veoma rijetka,pogotovo išèistimo li iz te mase recenzenatagledatelje èije filmološkoznanje èesto ne zadovoljava filmskeosnove, a time i njihova subjektivnostprocjene uglavnom zabrazdi u jednostavnosviðanje ili nesviðanje.Subjektivne top-ljestviceIz te se mase recenzentskoga pulpaod svojih poèetaka isticao èasopisNomad koji je, iako orijentiran uglavnomna glazbenu proizvodnju, u kratkomvremenu iskristalizirao neka odzanimljivijih imena (filmske) kritikepoput, primjerice, Josipa Viskoviæa iVelimira Grgiæa. Mala revolucija kojuje pokrenuo spomenuti pop-èasopisza generaciju koja je nedavne 1998.poèinjala svoj kulturni život, vjerojatnoje na manjem scaleu jednakaonome što je svojedobno Polet znaèiosada veæ starijoj generaciji kulturnjaka.Zato i ovaj kratki prikaz Žutog titlaVelimira Grgiæa i Plasmatica MarkaMihalinca ne može izabrati niti jednudrugu poziciju osim onu sasvim subjektivnogobožavatelja Nomada, èijesu top-ljestvice naj albuma, filmova,dogaðaja i glazbenih spotova, pa èakiako se s njima nismo uvijek slagali,uvijek bile rezultat pametnih novinarskihnaturšèika sa sasvim jasnim idefiniranim ukusom.Mnogi recenzneti filmskih nabrajalicasvoje kritièke odiseje nerijetkotemelje na pronalaženju slabih mjesta,što je recimo sluèaj s kritikamaFilmskog leksikona i knjige 1001 filmkoji svakako trebate pogledati, no usluèaju Žutog titla, takav je pristuppromašaj veæ u startu. Jer titlovanaenciklopedija nudi subjektivne topljestviceljubitelja istoènjaèke hororkinematografije, borilaèkih filmova,zapadnjaèkih akciæa i filmskih (anti)Titlovana enciklopedijanudi subjektivne topljestviceljubiteljaistočnjačke hororkinematografije,borilačkih filmova,zapadnjačkih akcića ifilmskih (anti)junaka, apoglavlja po kojima suraspoređeni vjerojatnomnogo otkrivaju nesamo o filmskom ukusuautora nego i o njihovuspecifičnom humorujunaka, a poglavlja po kojima su rasporeðenivjerojatno mnogo otkrivajune samo o filmskom ukusu autoranego i o njihovu specifiènom humoru(10 najboljih fudbi, pet filmova kojeneæete pogledati samo zbog naslova,pet najiritantnijih slavlja nakonuspješnog rješavanja teške i opasnesituacije...).Napuštajući HollywoodOsim velikoga broja top-ljestvica,podijeljenih u èetiri cjeline (Matineja,Meso, Teretana, Kokice), drugaèija filmskaenciklopedija nudi i mnogo odliènonapisanih tekstova o najdražimglumcima autorskog dvojca u kojimanisu zaboravili svoje djeèaèke junakepoput Coreyja Feldmana i CoreyjaHaima ili pak “vitezove orijenta” kojisu glavni akteri kod nas, nažalost,nedovoljno prikazivane istoènjaèkekinematografije (primjerice, TakashiMiike). Ipak, najviše fascinira disciplinada se sklopi takav nepretenciozni,zabavni i dobro napisan popissituacija kojima ni mnogi predanigledatelji ne bi uspjeli pronaæi zajednièkinazivnik – 14 najluðih amerièkihmitologizacija “obiènih” poslova,17 porniæa za ETF-ovce, devet kultnihscena s invalidskim kolicima, 11najboljih susreta s ljudskim tijelombez dijelova i ljudskog tijela bez dijelova...Naravno, kao i svaka druga knjiga,i ova funkcionira sve dok joj ne poènemotražiti neki veæi smisao osimpuke zabave, dijeljenja autorskogmišljenja ili preispitivanja vlastitafilmskoga znanja. Uostalom, stajalištedvojca Grgiæ/Mihalinec veæ je jasnoodreðeno i na samoj naslovnici, nakojoj su slièicom iz CarpenterovaBijega iz LA-a naznaèili svoje mišljenjeo holivudskoj produkciji èija djelauglavnom oblikuju filmski kanon. Paako vas, kao i svakoga pravog filmofila,zanima i malo drugaèija stranafilmske povijesti, s ovim laganim štivomsigurno neæete pogriješiti.cmyk