Ivica Župan - Rubne posebnosti TEST ! Jezikometni derbi ... - Zarez

16 VII/151, 24. ožujka 2,,5.vizualna kulturaProkleta avlijaIvica ŽupanEstablišment, vladajuća klasa,strukture od utjecaja odlučuju što ćeod hrvatske umjetnosti ostati, a što ćebiti prepušteno zaboravuRubne posebnosti – avangardna umjetnostu regiji 1915. – 1989., Zbirka MarinkaSudca – izložba 300 umjetnina darovanihGradu Varaždinu; Galerija starih i novihmajstora/Vila Oršić, Varaždin, od 19.ožujka do 10. travnja 2005.jubljanska Moderna galerija svojuje 50. obljetnicu poèetkom 1999.proslavila radno: multimedijalnomizložbom Tank! s podnaslovomSlovenska povijesna avangarda, èijim jesponzorom bio Ljubljanski potniškipromet. Tim se skupim i od nadležnihministarstava i drugih državnih ustanovaizdašno sponzoriranim projektom,èiji su autori bili Breda Ilich Klanèik iIgor Zabel, a autor efektne medijskeprezentacije i vizualnog oblikovanjaNovi kolektivizam (IRWIN-ova dizajnerskasekcija), nije samo silazilo uropotarnicu avangardnih ideja, nego jebio usmjeren i na propitivanje znaèenjai vitalnosti ideja i izrièaja avangardeza današnje Slovence. Kako je odslovenske povijesne avangarde ostalomalo izvornih djela, Moderna galerijanije žalila truda ni novca da se za tuprigodu izrade brojne rekonstrukcije,reprodukcije, fotokopije…, izložbu suuspješno nadopunjavali filmovi i videozapisi,a cijelo vrijeme èula se referentnaglazba.Slovenija je bila jedna od rijetkihdržava nastalih raspadom komunistièkogcarstva koja je, nastojeæi uæi uEU, spretno i uspješno gradila slikuo sebi kao zemlji koja je po svemudijelom moderne Europe, a jedan odupeèatljivijih primjera bila je i retrospektivnaizložba ljubljanske GrupeOHO – najavangardnije, najradikalnijei najvažnije pojave u slovenskoj umjetnostiiza 1945. – u proljeæe 1994.postavljena u ljubljanskoj Modernojgaleriji. Postavivši je, Slovenci suEuropi ponudili ono što æe ona znatiprepoznati – umjetnost stvorenumodernim likovnim jezikom, u konkretnusluèaju jezikom dominantnimu kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetimgodinama, naravno hoteæidokazati da je ta i takva umjetnost bilatradicionalnom poveznicom te maledržave s velikim svijetom. (Buduæida se ne legitimiraš samo onim štonudiš svijetu, nego i onim što od njegapreuzimaš, u podrumu MG istodobnoje trajala izložba Joseph Beuys i njegoviuèenici, kojoj je 1990. prethodila izložbaBeuysovih radova iz važnih njemaèkihprivatnih zbirki, koje eto nisu mogleprevaliti stotinjak kilometara što su ihdijelile od Zagreba!).Zagreb kao središteavangardnog izdavaštvaHrvatska ima povijesne avangardeu najmanju ruku koliko i Slovenija(na žalost, ne mnogo!), ali se onau nas tradicionalno ne cijeni kao uSloveniji – koja se upravo na temeljutakve umjetnièke baštine predstavljalaEuropi i upravo tu graðu nudila kaodokaz da se ima èime integrirati uEU – niti je publici ikada bila dostupna.Zagrebaèki Muzej suvremeneumjetnosti još nema stalni postav, a ustalnom postavu zagrebaèke Modernegalerije na izložbi otvorenoj u prosincu1998. takva materijala nije biloni za lijek. Nije bilo, da spomenemosamo neke antologijske primjere, JoKlekove Pafame, remek-djela hrvatskogakonstruktivizma i prve poznateapstraktne slike u nas i u ovom dijeluEurope, iako je ona sveudilj u Zagrebu(u MSU). Iz rijeèkoga MMSU-a bio je,primjerice, posuðen Portret FranceschaDreinga Romola Venuccija, a Pafamanije mogla prijeæi Trg bana Jelaèiæa ipola Zrinjevca!Kada su 1994. u Bonnu bila prireðenamega-izložba Europa-Europa – stoljeæeavangarde u srednjoj i istoènoj Europi,od strane njemaèkih struènjaka Klekovslikarski opus prepoznat i pravilnosituiran – u europske avangardne pokreteod svjetskog znaèenja. Njegovaantologijska djela iz zenitistièkograzdoblja – Pafama, Vinotoèje i Balkanacmirno – bila su postavljena u konstruktivistièkomdijelu izložbe, a èetiridjela iz mape 3C i trièarije u nadrealistièkusekciju.U nas se ni danas gotovo ne smijespomenuti èinjenica da je u Petrinjskojulici od 1921. do 1923. LjubomirMiciæ, u svojoj avangardistièkoj fazi– dok je bio daleko od toga da se pretvoriu uskogrudnoga srpskog šovinista– izdavao Zenit, reviju koja je u to dobamogla biti tiskana jedino u Zagrebu,gradu koji je veæ poèetkom 20. stoljeæaimao važnu ulogu u izdavanju avangardnihknjiževnih èasopisa koji su pratilii objavljivali zbivanja na svjetskojknjiževnoj i likovnoj sceni i utjecali nadomaæu. Tijekom 1922. u Zenitu prevladavajukonstruktivistièke ideje, zahvaljujuæikojima se uspostavljaju vezes ruskim konstruktivistima poput I.Erenburga i El Lissitzkog, a u reviji sujoš suraðivali W. Gropius, V. Hlebnjikovi K. Maleviè, pa Zenit vrlo brzo postajeravnopravnim ostalim europskim avangardnimglasilima tog doba.Student ni bilo koji drugi znatiželjnikne može doæi u doticaj s Miciæem,niti s opusom brata mu Branka VePoljanskog ili dadaista Aleksiæa, umjetnikaroðenih u Hrvatskoj koji su ktome, barem na poèecima svojih karijera,djelovali u Zagrebu i tu ostaviliznaèajne tragove. Zašto se Miciæ nespominje kao dio hrvatske povijesneavangarde, zašto su, primjerice, naDok su važna djela hrvatske avangardne umjetnosti uprivatnoj zbirci, u Sloveniji je avangarda pretvorena udržavnu kulturnu strategiju i kapitalJosip Stošić, Nacrt za 5 mojih i 1 vašu pjesmu (knjiga umjetnika), 1976.László Szalma, Hommage to Dada, 1972.cmyk