ekonomskim slobodama u Srbiji 2016
1482869222.blxqTsmYzbhWJume
1482869222.blxqTsmYzbhWJume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Preporuke za unapređenje stanja<br />
„Regulacija bankarskog sektora je takva da tera konkurenciju.“<br />
Poslovna regulacija je takva da kreira visoke barijere ulasku na tržište<br />
bankarskih usluga. To je jedan od razloga zašto nakon prvobitnog talasa<br />
akvizicija domaćih banaka nakon 2000. nije došlo do većeg prisustva novih<br />
banaka koje bi dolazile kao greefield investicije - osim nove Mirabanke, svi<br />
ulasci na tržište su bili akvizicije postojećih banaka (Halkbanka je preuzela<br />
Čačansku banku, Telekom Srbija je preuzeo Dunav banku, Telenor je<br />
preuzeo KBC banku, Sberbank je preuzela Folks banku). Ove barijere se,<br />
na primer, odnose na visok nivo potrebnog kapitala za dobijanje bankarske<br />
dozvole. Pored toga, tu su i regulacije koje direktno poskupljuju poslovanje<br />
banaka u zemlji - pored često nepotrebne ili opširne papirologije koje banke<br />
moraju da vode da bi redovno o svojim aktivnostima izveštavale Narodnu<br />
banku Srbije kao regulatora, postoje visoki nametnuti zahtevi o<br />
adekvatnosti kapitala i rizične aktive banaka. Kako je ovo posledica<br />
međunarodnih bankarskih standarda (Bazelski standardi), krivica ne leži<br />
samo na regulaciji bankarstva u <strong>Srbiji</strong>, ali u trenutku kada je bankarski<br />
sektor likvidan i solventan, možda se moglo razmisliti o odlaganju primena<br />
novih strožijih bazelskih standarda jer to nije bilo neophodno. Kako je<br />
verovatno nemoguće sada odustati od primene nekih od ovih standarda,<br />
mogućnost olakšavanja poslovanja bankama leži u smanjenju njihovog<br />
administrativnog opterećenja prema Narodnoj banci Srbije, što bi smanjilo<br />
njihove troškove<br />
Glavni problemi međutim leže u oblastima koje nisu bankarske regulacije.<br />
Zakon o stečaju onemogućava laku i brzu naplatu potraživanja, što je<br />
posledica ne samo zakona, nego i lošeg stanja u pravosuđu, što otežava<br />
bankama da naplate potraživanja od dužnika. Nesređen katastar koji ne<br />
pokriva celokupno zemljište u <strong>Srbiji</strong> te ne otklanja nejasnoće u imovinskopravnim<br />
odnosima smanjuje vrednost nekretnina ili mogućnost da one<br />
uopšte budu prihvaćene kao kolateral za zajmove. Ovo sve utiče u<br />
konačnici na poslovanje banaka, stoga je neophodno povećati efikasnost<br />
pravosuđa i unaprediti stečajno zakonodavstvo.<br />
Pored ovih otežavajućih okolnosti, postoje i zakonske odredbe kojima je<br />
namera da se favorizuju banke nauštrb drugih takmaca u oblasti<br />
kreditiranja. Prvo, iako je postojala namera da se dozvoli osnivanje<br />
kreditnih zadruga kao pandana bankama, nije se uspelo ni da se pomenu u<br />
90