Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kao bitno obilježje uređivanja šuma u BiH je da se prilikom izrade<br />
šumsko-privrednih osnova svi planovi izrađuju na principu kontinuiteta gospodarenja<br />
za šumsko-privredno područje kao cjelinu. Razrada ovih planova<br />
vrši se i po gospodarskim jedinicama, gospodarskim razredima a nekad i po<br />
slivovima, dok se za odjele i otsjeke ne vrši dalja razrada planova.<br />
Iz tih razloga se u toku uređajnog perioda kod realizacije planova izrađuju<br />
tehnološki projekti. Zato Prof. Drinić ističe kao prihvatljivu postavku<br />
Prof. Doležala da se danas težište uređivanja šuma proširuje i na probleme<br />
šumske ekonomike te novih proizvodnih tehnologija, uz korišćenje skupe<br />
mehanizacije, što je naročito važno u uslovima SR BiH. Pored ustaljenog<br />
sadržaja koji zahtijeva izrada tehnološkog projekta, prof. Drinić je ukazao<br />
na potrebu izrade kartografskih materijala u mjerilu najmanje 1 : 5 000, što<br />
je u današnjim uslovima primjene tehnike može provesti. Na ovim kartama,<br />
pri tehnološkom projektiranju može se za svaki otsjek prikazati: pripadnost<br />
šume ekološko-proizvodnom tipu, položaj transportnih granica, pripadnom<br />
tehnološkom tipu, položaj granica radnih polja, vlaka i puteva, lokacija izrade<br />
sortimenata, položaj glavnih i pomoćnih stovarišta i dr.<br />
U zavisnosti od stupnja detaljiziranja, na jednoj karti se može istovremeno<br />
prikazati više navedenih podataka.<br />
Za šumsko privredno područje kao cjelinu, na osnovu tehnoloških projekata<br />
izrađuju se godišnji planovi sječa i drugi planovi, što iziskuje da se<br />
u tehnološkom projektu osigura minimum potrebnih pokazatelja. Godišnji<br />
planovi sječa (i drugi planovi) pokazuju kako se izvršavaju postavke planova<br />
šumsko-privredne osnove u toku turnusa.<br />
U cilju dobivanja uvida u provedenom intenzitetu sječa i proreda, popravljanju<br />
kvaliteta zaliha, potrebno je nakon doznake u sastojini izvršiti<br />
procjenu jačine sklopa prije i poslije sječe, zatim procjenu zaliha sastojina<br />
po vrstama, debljinskim i kvalitetnim klasama, uz primjenu poznatih načina<br />
procjene.<br />
2.3 Referat prof. K. Pintarića najvećim dijelom se odnosio na postignuta<br />
iskustva u primjeni novih i modificiranih načina gospodarenja (grupimični<br />
prebor, skupinasto gospodarenje primjena postupnih skupinastih sječa<br />
čistih i ophodnih sječa na malim površinama i dr.).<br />
Za prelažanje na novi način gospodarenje vršena su određena istraživanja<br />
u najvažnijim tipovima šuma (šume bukve, mješovite šume jele, smrče<br />
i bukve, šume kitnjaka, običnog i crnog bora), a iz područja uzgoja šuma stečena<br />
su određena iskustva, koja se mogu rezimirati u sljedećem:<br />
— primjenom skupinastih sječa smanjeni su troškovi proizvodnje po jedinici<br />
proizvoda, dok se sječine sa slabom prirodnom obnovom pošumljuju<br />
kvalitetnim sadnicama, čime se osigurava bolje korišćenje<br />
stanišnih potencijala;<br />
— od metoda pošumljivanja pokazala se kao veoma uspješna primjena<br />
sadnje u zasjek (visok postotak primanja sadnica i visok učinak pri<br />
sadnji). Veoma dobri rezultati su postignuti sadnjom sadnica uzgojenih<br />
u kontejnerima (sistem NISULA, polivinil tuljci i dr.), jer biljke ne<br />
pretrpe »šok presadnje« u prvim godinama;<br />
— primjena sadilica pokazala se efikasna i ekonomična, kada su u pitanju<br />
veće površine i bolji terenski uslovi;<br />
517
Change language