You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
DA LI REZANJE GRANA KAO DODATNA MJERA<br />
U POBOLJŠANJU PROIZVODNJE DRVNE MASE<br />
IMA SVOJE EKONOMSKO OPRAVDANJE?<br />
K. PINTARIĆ<br />
•SAŽETAK. 17 Jugoslaviji glavni cilj proizvodnje u šumarstvu<br />
trebao bi biti maksimalna količina najvrednije drvne mase, koja<br />
se, međutim, ne može postići isključivo prirodnim čišćenjem debla<br />
od grana. Zato je, da bi se ostvario taj cilj, nužno na stablima<br />
običnog bora rezati grane. Rezanjem grana na dijelu debla može<br />
se povećati vrijednost sortimenata i za 15% u odnosu na vrijednost<br />
sortimenata koji se mogu dobiti bez obrezivanja grana.<br />
U ovom radu obrađeno je rezanje grane u prirodnom letvenjaku<br />
običnog bora i to na stabima dominantne etaže pp <strong>10</strong>—20<br />
cm a u visini od 5—6 met. Za ovaj posao utrošeno je u prosjeku<br />
5,5 minuta po stablu a to je gotovo zanemarljivo u odnosu na povećanu<br />
vrijednost koja će se dobiti prilikom glavne sječe.<br />
Na kraju dana su pravila za obrezivanje debala običnog bora.<br />
UVOD<br />
Danas postoje u šumarstvu još uvijek dileme oko toga kada je u pitanju<br />
proizvodna funkcija šume, da li glavni cilj proizvodnje treba biti samo maksimalna<br />
količina biomase ili maksimalna količina najvrijednije biomase. Pozivajući<br />
se na istraživanja mnogobrojnih autora (HILF 1967, HEGER 1955,<br />
KOESTLER 1951, KRAHL-URBAN 1952, LOEFLER 1968, LEIBUNDGUT 1966,<br />
MAYER-WEGELIN 1952, PLAVŠlC-GOLUBOVlC 1964, WOLFARTH 1961 i<br />
dr.), PINTARIČ (1969) smatra da se jugoslavensko šumarstvo treba orijentirati<br />
na proizvodnju maksimalne količine najvrijednije drvne mase, jer se<br />
samo na taj način može očekivati siguran plasman onih sortimenata koji će<br />
i u budućnosti imati veću vrijednost. Osim toga će samo kod njih i u budućnosti<br />
proizvodni troškovi biti niži od prodajne cijene.<br />
Da bi se ovaj cilj postigao, potrebno je proizvesti stabla što čišća od<br />
grana, jer prema MAYER-u (<strong>1977</strong>), 80—90 % grješaka na rezanoj građi otpada<br />
na čvorove. Proučavajući šume Gorskog Kotara, PLAVSIC i GOLUBO-<br />
VlC (1964) su konstatirali da je kvalitet okrajčanih dasaka veoma loš, jer<br />
na najvrijednije klase (čista-polučista, I i II) otpada svega 13,1%, a na IV<br />
klasu čak 61,26% od ukupne količine rezane robe. Prema istim autorima,<br />
ovako loš kvalitet uslovljen je uglavnonm čvorovitošću dasaka.<br />
I pod najpovoljnijim uslovima, rijetko se može prirodnim čišćenjem od<br />
grana ostvariti maksimalna čistoća od grana, jer period od odumiranja do<br />
441
Change language