You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
STRANA STRUČNA LITERATURA<br />
Ing. Ctibor Greguš, CSc<br />
Hospodarska uprava maloplošneho rübanoveho<br />
lesa<br />
(Uređivanje grupimično sječenih šuma),<br />
Izdanje Priroda-Bratislava 1976. godina.<br />
Knjiga ima 304 stranice, 69 grafikona,<br />
56 tabale, 374 citirane literature, rezime<br />
na ruskom, engleskom i njemačkom jeziku,<br />
registar citiranih autora i radni registar.<br />
Cijena knjige 28 Kčs.<br />
Autor u knjizi obrađuje problem uređivanje<br />
grupimično sječenih šuma. Zakon<br />
u ČSSR određuje kao osnovni gospodarski<br />
postupak sa šumama, gospodarenje<br />
postupičnim sječama na malim površinama.<br />
To je takav oblik gospodarenja<br />
kod kojega se pojedina stabla ili dijelovi<br />
sastojine koriste postepeno u skladu<br />
s ekološkim uvjetima staništa, da bi<br />
se osiguralo prirodno pomlađivanje sastojina<br />
uz istovremeno povećanje produkcije<br />
drvne mase i općedruštvenih koristi<br />
šuma. Šumama se na malim površinama<br />
(grupama) može gospodariti čistom<br />
ili oplodnom sječom (čista ili onlodna<br />
sječa na površini čija najveća širina ne<br />
prelazi jednu visinu sastojine).<br />
Uređivanje grupimično sječenih šuma<br />
oslanja se (kao i svako uređivanje šuma)<br />
na četiri osnovna zakona gospodarenja;<br />
maksimalno, potrajno, sigurno i ootpuno<br />
iskorištavanje svega što nam daju šume<br />
i ima četiri osnovne zadaće:<br />
— obuhvatiti postojeće stanje sastojina<br />
i mjera gospodarenja,<br />
— utvrditi cilj gospodarenja,<br />
— planirati gospodarenje.<br />
— nadzirati (kontrolirati) gospodarenje.<br />
U prostornom uređivanju šuma gospodarenih<br />
na malim površinama teži se<br />
maksimalno većoj mogućoj postojanosti<br />
razdijeljenja šuma, da bi se stanje sastojina<br />
i rezultati gospodarenja mogli slijediti<br />
trajno i nesmetano. Osnovna i trajna<br />
jedinica kod grupimičnog gospodarenja<br />
je otsjek, koji se prolazno dijeli u<br />
manje dijelove (sastojine). U doba sječne<br />
zrelosti manji dijelovi (sastojine) dijele<br />
se obično u dvije sastojinske skupine:<br />
nadstojna sastojina (majčinska sastojina)<br />
i mladi narasta i (oslobođena sastojina).<br />
Nadstojnu sastojinu autor dalje dijeli u<br />
gornji i donji sloj. Posebno obrađuje pitanje<br />
unutrašnjeg razdijeljenja u vrijeme<br />
pomlađivanja.<br />
Kod grupimičnog gospodarenja naročito<br />
ako se u grupama gospodari prebiranjem<br />
(femelšlag), starost sastojina nije<br />
prikladno mjerilo za gospodarskog razdoblje.<br />
Zbog toga je uvedena druga osnovna<br />
jedinica: jačina srednjeg stabla u<br />
razvojnom stadiju. Sječna zrelost (Tab.<br />
13) utvrđena je u točki kulminacije prosječnog<br />
ukupnog prirasta vrijednosti i<br />
prikazana je pomoću starosti i debljine<br />
prsnog promjera srednjeg stabla sastojine.<br />
Analizom je utvrđeno, da sječna zrelost<br />
pojedinog stabla (izračunata kao kulminacija<br />
prosječnog prirasta vrijednosti<br />
stabla) nastupa kasnije nego zrelost cjelokupne<br />
sastojine. Zbog toga se kod oplodnih<br />
sječa mora pomladno razdoblje<br />
utvrditi nakon sječne zrelosti sastojine.<br />
Dužinu pomladnog razdoblja (zavisno<br />
od boniteta i vrste drveća) autor je odredio<br />
kao vremensko razdoblje od vremena<br />
kada prva stabla u sastojini dostižu<br />
sječnu zrelost pa do vremena kada to<br />
postižu zadnja stabla. (Tab. 18). Tako npr.<br />
smreka ima pomladno razdoblje od 45<br />
godina na I bonitetu do 25. godina na V<br />
bonitetu, a bukva <strong>10</strong> godina na I bonitetu,<br />
15 godina na III bonitetu i 20 godina<br />
na V bonitetu. Iz bioloških razloga pomladno<br />
razdoblje je utvrđeno kao vrijeme<br />
u kome je potrebno osloboditi ponik<br />
(Tab. 16). Ostavljanje u sastojini stabala<br />
najjačeg prirasta za vrijeme pomladnog<br />
razdoblja donosi znatnu ekonomsku korist<br />
(Tab. 19) pod uvjetom, da za uklonjena<br />
stabla sastojine postoji naknada<br />
u prirodnom mladom naraštaju.<br />
Kod grupimičnog gospodarenja sa sjemenjačama<br />
za reguliranje prinosa upotrebljavaju<br />
se empirički procenti korištenja<br />
DO dobnim stepenima (S. 25 i druge).<br />
Ti procenti utvrđeni su iz konkretnih<br />
sastojina. Autor prikazuje kako stabla<br />
treba koristiti kroz jedno desetljeće<br />
u pojedinim dobnim stepenima, kako bi<br />
se stvorili uvjeti za pomlađivanje, povećala<br />
produktivnost i ojačale općekorisne<br />
funkcije šume. Ti procenti su utvrđeni<br />
prema vrsti drveća (Tab. 22), bonitetu<br />
(Tab. 24), ophodnji (Tab. 25), kvalitetnim<br />
razredima (Tab. 27) i razvojnim stadijama<br />
(Tab. 28). Veličina prethodnog priho-<br />
545
Change language