Å UMARSKI LIST 10-12/1977

5. ZAKLJUČCI
U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine nekadašnjih šikara
hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni
zahvat čišćenja i one sada predstavljaju niske hrastove šume. Dobar
dio njih nalazi se u dobrim stanišnim uslovima, s drvnom zalihom znatno
većom od prosječne iskazane podacima inventure šuma na velikim površinama.
U Š. P. P. »Lašvanskom« danas imamo također znatne površine ovih
šuma u kojima je svojevremeno provedeno čišćenje s negativnim odabiranjem.
S daljnjim mjerama njege nije se nastavilo i sadašnje niske šume hrasta
kitnjaka prepuštene stihijskom razvoju nebi ubuduće mogle dati bitnije
kvalitetnu proizvodnju, čak i u slučaju da se nalaze na dobrim staništima.
U tom pravcu u području G. J. »Kruščica« u niskoj šumi hrasta kitnjaka
u kojoj ima određen broj elemenata sjemenog porijekla, postavljena je stalna
ogledna ploha na kojoj će se u navedenom periodu provođenjem intenzivnih
mjera njege pratiti razvoj sastojine i proizvodnja po količini i kvalitetu.
Do sada provedena istraživanja još ne mogu pružiti u potpunosti odgovor
o ekonomskoj opravdanosti mjera njege u ovim sastojinama, ali se već
možemo nadati da je odabrani put dobar na što ukazuje:
1. Ogledna ploha veličine 0,75 ha s jednom kontrolnom i dvije radne
dionice postavljena je u šumi hrasta kitnjaka, koja pripada zajednici,
Betulo — Quercion, Fab.;
2. nadmorska visina na kojoj je izdvojena ogledna ploha iznosi oko 500
m, na jugozapadnoj ekspoziciji s nagibom 20—25 ü . Srednja godišnja
temperatura zraka iznosi 8,4 °C, a ukupna količina oborina 894 mm
od čega se 44",o odnosi na period svibanj—rujan;
3. sastojina se nalazi u doba letvenjaka i sada je stara oko 40 godina;
4. na kontrolnoj dionici ukupan broj stabala iznosio je 1768 po hektaru,
srednji prsni promjer 10,4 cm, temeljnica 14,93 m 2 /ha i drvna masa
100,51 m 3 /ha, a prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,51
m 3 /ha. Pri ocjeni ovog prirasta treba imati u vidu da masa koja je
iskorištena prilikom čišćenja nije evidentirana, pa je njegova vrijednost
nešto viša, što vrijedi i za ostale dionice;
5. na radnoj dionici 1 prije izvršene selektivne prorede bila su ukupno
1672 stabla po hektaru, srednji prsni promjer iznosio je 10,7 cm, temeljnica
15,29 m 2 /ha, a drvna masa 103,48 m 3 /ha. Prosječni volumni
prirast sastojine iznosio je 2,58 m 8 /ha. Selektivnom proredom posječeno
je 296 stabala ili 17,7% s temeljnicom od 3,86 m" 2 ili 25,2%
ukupne temeljnice i drvnom masom od 27,78 m :! ili 26,8 % od ukupne
mase sastojine;
6. na radnoj dionici 2 prethodno su trajno obilježena 172 ravnomjerno
raspoređena stabla po hektaru. Provedeni zahvat imao je svrhu da
ukloni manje kvalitetne jedinke koje koče normalan razvoj ovih stabala.
Prije izvršene prorede broj stabala iznosio je 2716 po hektaru,
srednji prsni promjer sastojine bio je 9,2 cm, temeljnica 17,80 m 2 /ha,
a drvna masa sastojine 114,47 m :! /ha. Prosječni volumni prirast iznosio
je u proteklom periodu 2,86 m 3 /ha. Proredom je posječeno 200 sta-
459