Å UMARSKI LIST 10-12/1977

MILOSEVIC, M.: Prilog iznalaženju metoda
za procjenu uslova rada u iskorištavanju
šuma;
LUKETA, P.: Motorne bušilice »Gribor«
— značajan oslonac izvršenju plana pošumljavanja,
a iz
Stručnih saopćenja navodimo saopćenje
V. STAMENKOVIĆA o »prirastu i proizvodnosti
stabala i šumskih sastojina«,
R. ĆURIĆA o »zaštiti od erozije i bujica
u Zakonu u vodama« te M. JOVANČEVI-
ĆA o »selekciji i oplemenjivanju šumskog
drveća u SR Makedoniji«.
U trećem svesku, br. 7-9, N. š. donosi:
VIDOVIĆ, N.: Identifikovanje gljiva —
truležnica drveta;
ĆEMALOVIĆ, M.: Zaštita šuma i hortikulturnih
objekata od požara;
MARKOVIĆ, Lj.: Utjecaj izvjesnih faktora
na uspeh heterovegetativnog razmnožavanja
domaćeg oraha (Juglans regia L.)
u staklari;
PANTIĆ Đ.: Problem koza u gazdovanju
šumama, a u
Tribini udruženog rada:
OSTOJIĆ, P.: Osnovna organizacija udruženog
rada te
VUČJAK, S. i COMIC, R.: Glavni oblici
organizovanja udruženog rada i njihovi
osnovni zadaci.
U okviru Simpoziuma i savjetovanja
nalaze se dva priloga:
ALIKALFIĆ, F.: Požari i koze — za šumu
opasnost veća od samih gromova (diskusija
na Savjetovanju o ulozi šume i šumske
vegetacije u zaštiti čovjekove okoline
u odnosu na Jadransko područje, održanog
ožujka mj. 1976. god. u Zadru) i
BIŠČEVIĆ A.: Inžinjeriski kadrovi u šumarstvu
Bosne i Hercegovine i nekim zemljama
Evrope.
Četvrti svezak N. š. odnosno br. 10-12.
sadrži:
DIZDAREVIĆ, A.: Komparativna analiza
prirašćivanja bijelog i crnog bora u kulturi
»Bukva« na jalovištu površinskog u-
gljenokopa rudnika Banovići;
ERAK, S.: Odnos širine goda i normalne
volumne težine smrčevine (Picea excelsa,
Lk) sa silikatnog zemljišta iz Bunte (Bosna);
REBAC, I.: Traktor BNT-75 — šumarski
tip, položio ispit u praksi;
GOLUBOVIĆ, U.: Ekonomsko valoriziranje
primorskih šuma s različitih aspekata;
ĆURIĆ, R.: Prinosi u nekim kulturama
crnog bora na submediteranu Hercegovine;
ŠINIK, N.: Primjena fotogrametrije u šumarstvu;
DRUŠTVENE VIJESTI: »Zaključci XVI
redovne skupštine SIT-a šumarstva i industrije
za preradu drveta SR Bosne i
Hercegovine« te »Prof Dr IBRAHIM KO-
PČIĆ, istaknuti pripadnik šumarske struke
— uz njegov odlazak u mirovinu«.
Ovim godištem Narodni šumar navršio
je 30 godina izlaženja i njime završuje
svoj vijek, jer, na osnovu odluke XVI
redovne skupštine SIT-a šumarstva i industrije
za preradu drveta B i H, od 1.
I 1977. godine izlazit će pod naslovom
»Šumarstvo i prerada drveta«.
Od ukupnog sadržaja izdvojili smo nekoliko
priloga, koji su, po našem mišljenju,
od šireg značaja ili kao zanimljiva
informacija. Za neke i uz kritičke opaske.
Iako elektrovodi moraju u šumi imati
siguronosnu prosjeku u kojoj, razmak između
voda i predmeta na zemlji mora za
vodove do 110 kW iznositi 3 met., za vodove
od 220 kW 3,75 met. a za vodove od
380 kW 5 met. to ipak ne znači, da površine
ispod njih moraju ostati biljnom
proizvodnjom neiskorištene. Na elektrovodnim
prosjecima može se uzgajati sve
ono, što ne smanjuje sigurnost voda i
ljudi koji se eventualno nađu ispod voda.
R. ĆURIĆ u navedenom članku (u br. 1-
-3) predlaže za korištenje takovih površina
uzgoj niskih šuma u kraćoj ophodnji,
uzgoj novogodišnjih ukrasnih drvaca,
kulture lješnjaka, nasade malina, pa i uzgoj
aromatskog i ljekovitog bilja. Onaj,
koji dođe u priliku, da odgovori na traženje,
što staviti u elektrovodne prosjeke,
neće pogriješiti, ako konzultira i ovaj članak.
M. ĆEMALOVIĆ je (u br. 1-3) dobro
učinio, da je registrirao što je učinjeno
na pošumljavanju za akumulaciju Jablanica
(koja su nedovršena uglavnom stala
1960. godine) i osvrnuo se na stanje
bagremara, kojih je relativno najviše.
Stanje bagremara ne zadovoljava, jer su
za svoju starost pregusti, budući da se
nisu provodile prorede. A gusti je sklop
uvjetovao rast visokih i tankih stabala
koja se izvijaju i lome pod težinom snijega
i udara jačeg vjetra.
Slažemo se s M. ĆIRIĆEM (u članku
pedoloških karata u šumarstvu u br. 1-3),
da »s porastom stepena intenzivnosti zahvata
u prirodne biogeocenozenoze raste
532