Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
GRANICE I PODJELA JADRANSKOG KRAŠKOG PODRUČJA<br />
NA OSNOVU PRIRODNE VEGETACIJE<br />
P. Fukarek<br />
SAŽETAK. U Jadranskom kraškom području sljedeći su pojasi<br />
klimazonalnih šuma:<br />
—• pojas zimzelene vegetacije pravog Sredozemlja,<br />
— pojas termofilne listopadne vegetacije prelaznog Sredozemlja,<br />
— pojas bukove šume primorskih Dinarskih planina.<br />
U poglavlju o »nekim šumskouzgojnim napomenama« autor<br />
konstatira da »smo stekli prilično veliko iskustvo, naročito s četinjarskim<br />
vrstama, koje kao pioniri trebaju da ponovo uspostave,<br />
u pradavna vremena, uništene šumske ekosisteme«. Za zimzeleni<br />
pojas i prvi prelazni pojas klimatogenih šuma medunca to su alepski<br />
i primorski bor te pinjol, a u drugom pojasu klimatogenih<br />
šuma crnog graba i crnog jasena »dalmatinska podvrsta crnog<br />
bora«.<br />
Za obnovu šuma u obzir dolaze, na određenim staništima, i<br />
neke listače kao poljski (lučki) jasen, primorski ili skadarski lužnjak,<br />
hrast sladun te cer, o kojima autor nešto opširnije piše.<br />
Također »bi morale ući u popis meliorativnih vrsta našeg krša . . .<br />
i druge autohtone vrste kao što je npr. javor gluhač (Acer optusatum),<br />
međeđa lijeska (Corylus colurna) i neke druge«, (op).<br />
UVOD<br />
Cilj ovog našeg savjetovanja jeste, među ostalim, upoznavanje prirodnih<br />
činilaca kao osnove jednom praktičnom zahvatu melioracija, odnosno »postavljanje<br />
naučno-stručne podloge za daljnju razradu uloge i vrednovanja općekorisnih<br />
funkcija šuma« na našem Jadranskom području. U tom smislu jedna<br />
sažeta analiza osnovnih prirodnih uslova i međusobnih razlika u razvoju<br />
šuma, šibljaka i potpuno obezšumljenih površina kraških kamenjara, može<br />
biti upravo ona naučno-stručna podloga od koje treba da polaze sva naša<br />
daljnja detaljna naučno-stručna razmatranja, a naročito naši stručno-praktični<br />
zahvati u njihovoj melioraciji.<br />
Kod nas se u zadnje vrijeme prilazilo razmatranju problema »Jadrana«,<br />
odnosno Jadranskog primorskog područja govoreći o njemu ili općenito ili<br />
svodeći ga (najčešće) na uski pojas priobalnih i otočnih zimzelenih šuma i<br />
makija, ne sagledavajući cjelinu i međusobnu povezanost obale i pozadine,<br />
417