You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
9. Degradirana niska šuma medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama<br />
i smeđim vapnenačkim zemljištima<br />
(Carminetum orientalis adriaticum Ht et al. quercetosum pubescebtis Ht<br />
ap. Ht et al. 1974)<br />
<strong>10</strong>. Degradirana niska šuma medunca s crnim jasenom na posmeđenim<br />
crnicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis H-ić s. 1.).<br />
11. Degradirana niska šuma medunca na crvenicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum quercetosum pubescentis Ht ap. Ht<br />
et al. s. 1.)<br />
<strong>12</strong>. Degradirana niska šuma sladuna na dubokim crvenicama<br />
(Quercetum confertae hercegovinicum Fuk. 1966).<br />
Regionalna zajednica crnog jasena i jesenje šašike<br />
13. Degradirana niska šuma cera na crvenicama i posmeđenim crnicama<br />
iznad vapnenca<br />
(Quercetum cerris submediterraneum Stef. 1971),<br />
14. Degradirana niska šuma crnog graba i crnog jasena na crnicama<br />
(Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Ht)<br />
15. Degradirana niska šuma crnog jasena na plitkim crnicama u blokovima<br />
vapnenca<br />
(Seslerio-Ostryetum — Juniperetum oxycedri Stef. — Stipo-Sdlvietum<br />
officinalis Ht.).<br />
Pri sintenzi osnovnih tipova šuma u ekološko-proizvodne tipove uzete<br />
su u obzir ekološke srodnosti koje su mogle biti od uticaja na proizvodnost<br />
staništa. Osnovni tipovi šuma, srodni po ekološko-proizvodnim sposobnostima,<br />
a s obzirom na budući sastav u pogledu vrsta drveća i po cilju gospodarenja,<br />
objedinjeni su u ekološko-proizvodne tipove šuma.<br />
Objedinjavanjem osnovnim tipova šuma proširen je stupanj variranja<br />
pojedinih ekoloških i proizvodnih svojstava. Pojedine specifičnosti kojima<br />
su bili okarakterizirani osnovni tipovi šuma (stupanj erozije zemljišta, kamenitost<br />
površine, stupanj sklopa, progale u sastojinama, zatravljenost, zakorovljenost<br />
itd.) posebno su uvažane, što je poslužilo kao osnova za podrobnije<br />
programiranje ciljeva gospodarenja i mjera za postizanje tih ciljeva (DIZ-<br />
DAREVIC, 1975).<br />
Dovođenjem u zavisnu vezu ekoloških karakteristika staništa sa stanjem<br />
sastojina omogućilo je izvođenje određenih pretpostavki za planiranje šumsko-kulturnih<br />
radova na sigurnijim osnovama i to za:<br />
1) određivanje cilja melioracija, odnosno uspostavljanje oblika gospodarenja<br />
shodno stvarnim i potencijalnom-proizvodnim mogućnostima svakog od<br />
izdvojenih ekološko-proizvodnih tipova šuma;<br />
2) primjenu adekvatnih meliorativnih sječa za pojedine tipove u smislu<br />
postizanja planiranog cilja;<br />
499