3.1. Preživljenje Prosječne vrijednosti prikazane su u tabeli 1 i na grafikonu. U prvoj godini iza sadnje (1971) visoki postotak preživljenja registrirali smo na parcelama gdje su zasađene sadnice starosti 2 + 1 god. (96,5%) i 1 + 2 god. (95,8%) Slabiji rezultat zabilježili smo kod sadnica 2 + 0 god. (79,5%) i naročito 2 + 2 god. (33,0%) starih. Tokom druge (1972), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije iza sadnje prikazani odnosi nisu se bitnije izmijenili. Postotak preživljenja je opadao za 1—3% godišnje na svim parcelama. Tako je preživljenje za pojedine varijante koncem pete vegetacije iznosilo. 1 + 2 god. 90,0%, 2 + 1 god. 84,3%, 2+0 god. 74.5% i 2 + 2 god. 30,8%. Registrirane razlike među varijantama su statistički visoko signifikantne. Tabela 1 varijanta (starost) 1. (2+0) 2. (1+2) 3. (2+1) 4. (2+2) 1971. 79,5 95,8 96,5 33,0 Preživljenje (%) u godini 1972. 1973. 78,8 77,3 94,3 91,5 91,5 90,5 31,0 30,8 1974. 76,0 90,3 86,8 30,8 1975. 74,5 90,0 84,3 30,8 3.2. Visinski prirast Srednje vrijednosti visinskog prirasta po varijantama i godinama prikazane su u tabeli 2. U prvoj godini iza sadnje (1971) najintenzivniji visinski prirast pokazuju sadnice 2+0 god. stare (15,8 cm). Nešto slabiji prirast bio je kod sadnica 1+2 god. (6,5 cm) starih. Var. Aft) 1. 2. 3. 4. Prosjek: St.visin, on 19,1 26,8 21,1 47,6 ** 1971. 15,8 13,9 6,5 13,2 <strong>12</strong>,4 Visinski orirast u godini, cm ** ** ** 1972. 1973. 1974. ** 1975. 24,9 21,1 25,6 28,8 24,4 13,7 21,5 21,1 19,2 13,7 28,4 20,5 22,9 13,3 37,9 26,2 31,4 24,0 55,8 35,0 Tabela 2. Tot.vis. ** 75.cm 135,3 138,6 97,3 204,4 143,9 Prs.prom. *. 75. nm <strong>12</strong>,3 13,2 11,0 23,9 15,1 ** visoko signifikant-ne razlike * signifikantne razlike Tokom druge (<strong>1977</strong>), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije visinski prirast ima tendenciju povećanja kod svih varijanata. Međutim, najbrži porast je kod sadnica 2+2 god., zatim 2+0 god. i 1 + 2 god. Sadnice 2 + 1 438
god. stare pokazuju i dalje usporen visinski rast, što znači da je još uvijek osjeća utjecaj »šoka« uslijed presadnje. To se dobro uočava na grafikonu. U predposljednjoj i posljednjoj koloni tabele 2 navedeni su podaci za totalnu visinu i prsni promjer stabalaca krajem pete vegetacije. Zapaža se dominacija sadnica 2 + 2 god. starih, i znatno zaostajanje onih 2 + 1 god. starih. h,cm ZOO -i VISINSKI RAST BILJAKA U POKUSU 4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Koliko je nama poznato u nas do sada nije bilo sličnih istraživanja. U Finskoj su Räsänen i Hiltanen (2) vršili istraživanja sa sadnicama običnog bora 2 + 0 god., 1 + 1 god. i 2 + 1 god. starih. Oni su konstatirali intenzivniji visinski prirast kod presađenica, dok je preživljenje bilo podjednako za sve varijante. Za proizvodnju krupnijih sadnica (odraslijih) Borisenko (1) ne preporuča presadnju već podsjećanje korjenova sistema; dvokratno za sadnice starosti 3—5 godina i jednokratno za sadnice 3—4 godine. Naši rezultati pokazuju da presađenice 1 + 2 god. stare imaju prednost pred ostale tri varijante. Naime, u cjelini one pokazuju najbolji uspjeh, relativno visok postotak preživljenja, slabiji »šok« uslijed presadnje i intenzivan početni visinski rast. Kao najslabiju varijantu možemo označiti sadnice 2+2 god. i 2 + 1 god. stare. Prve pokazuju vrlo nizak postotak preživljenja, 439
- Page 1 and 2: Poštarina plaćena u gotovom YU IS
- Page 3 and 4: ŠUMARS Kl LIST YU ISSN 0373-1332 G
- Page 5 and 6: GRANICE I PODJELA JADRANSKOG KRAŠK
- Page 7 and 8: te Morača sa Zetom, Crnojevića ri
- Page 9 and 10: I"* a si o 1 K O 1 z c a 2 o K o K
- Page 11 and 12: još nije potpuna za naša šumarsk
- Page 13 and 14: Nakon ovih izlaganja možda ne bi b
- Page 15 and 16: lis L.) i primorski poljski jasen (
- Page 17 and 18: Nemoguće je u ovom kratkom referat
- Page 19 and 20: ćena manja pažnja. Radi toga treb
- Page 21 and 22: LITERATURA 1. Fukarek P.: Granice k
- Page 23 and 24: Karta — Map 8. Areali rasprostran
- Page 25: Pokus je osnovan u proljeće 1971.
- Page 29 and 30: DA LI REZANJE GRANA KAO DODATNA MJE
- Page 31 and 32: OPIS OBJEKTA Prirodna, čista sasto
- Page 33 and 34: Pošto je prema MAYER-WEGELIN-u (19
- Page 35 and 36: Kod običnog bora grane koje se re
- Page 37 and 38: ISTRAŽIVANJA UTJECAJA NJEGE SASTOJ
- Page 39 and 40: mj. I II III IV V VI VII VIII IX X
- Page 41 and 42: vršini je prilično ravnomjeran. P
- Page 43 and 44: u ukupnom broju stabala sastojine.
- Page 45 and 46: Struktura sastojine po dionicama i
- Page 47 and 48: 5. ZAKLJUČCI U SR Bosni i Hercegov
- Page 49 and 50: POKUSI SUZBIJANJA GUBARA (LYMANTRIA
- Page 51 and 52: U Budigošću je 1976. god. postoja
- Page 53 and 54: Skuhravy, V., Čapek, M., Hochmut,
- Page 55 and 56: PRIMJENA TOPLINSKIH INFRACRVENIH U
- Page 57 and 58: se do senzora njihajućim ili rotir
- Page 59 and 60: se sastojali od po pet vatri površ
- Page 61 and 62: 3.2 Kanada i Zapadna Evropa 3.2.1 A
- Page 63 and 64: Za vrijeme šumskih požara u Južn
- Page 65 and 66: U fazi gašenja šumskih požara, t
- Page 67 and 68: POŽAR — NAJVEĆI NEPRIJATELJ ŠU
- Page 69 and 70: BROJ, POVRŠINA (u ha) I MATERIJALN
- Page 71 and 72: vojne tehničke službe, nekoliko s
- Page 73 and 74: Savez nalazi se u mjestu Puškino i
- Page 75 and 76: ZUSAMMENFASSUNG Feuer — der grös
- Page 77 and 78:
Osnovni problem pri ovome je prona
- Page 79 and 80:
TK^NiPORTHI 5 I6TEM1 PRI) EV oZA TE
- Page 81 and 82:
odnosno optimalno iskorišćivanje
- Page 83 and 84:
ppvtcAHjE G QSTQCE- TuTN£ MREZ£ P
- Page 85 and 86:
ZADARSKO SAVJETOVANJE ZNAČAJ POZNA
- Page 87 and 88:
9. Degradirana niska šuma medunca
- Page 89 and 90:
odnosno potpuno gole površine, dok
- Page 91 and 92:
jakog intenziteta. U svim slučajev
- Page 93 and 94:
5.2. Staništa na kojima se turisti
- Page 95 and 96:
PRINCIPI PLANIRANJA NAMJENE PROSTOR
- Page 97 and 98:
ŠUMA I TURIZAM Rijetko je u prirod
- Page 99 and 100:
»Brela« neće više biti »prava
- Page 101 and 102:
ZAJEDNICA ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA
- Page 103 and 104:
sijeku se preostala stabla na rubov
- Page 105 and 106:
Kao bitno obilježje uređivanja š
- Page 107 and 108:
POVJESNI PODACI O POČETKU PANČIĆ
- Page 109 and 110:
OBLJETNICE LIJEČNIČKI VJESNIK —
- Page 111 and 112:
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ZBORNIK
- Page 113 and 114:
ekonomsko-političkim odnosima šum
- Page 115 and 116:
koji se do sada ulagao u eksploatac
- Page 117 and 118:
lovicom XVI stoljeća osniva se šu
- Page 119 and 120:
ing. F. KORDIŠ: Putevi racionaliza
- Page 121 and 122:
i opasnost od degradacije i razaran
- Page 123 and 124:
nigra i P. pinea, koji se nalaze u
- Page 125 and 126:
se na staništu šume .hrasta kitnj
- Page 127 and 128:
SIMIĆ, N.: Pančićeva nagodba sa
- Page 129 and 130:
Sajamska hala u Klagenfurtu izgrađ
- Page 131 and 132:
PRIRODA, časopis Hrvatskog prirodo
- Page 133 and 134:
STRANA STRUČNA LITERATURA Ing. Cti
- Page 135 and 136:
STRANA STRUČNA LITERATURA iz podru
- Page 137 and 138:
nog gljivom Lentinus lepidus, Merul
- Page 139 and 140:
progresiju narušenih sistema, nagl
- Page 141 and 142:
mir Stojanov, inž. Risto Trajanov,
- Page 143 and 144:
• IN MEMORIAM Teška srca i tužn
- Page 145 and 146:
luje kao jedan od glavnih glumaca i
- Page 147 and 148:
OBAVIJESTI PRIPREME ZA VIII SVJETSK
- Page 149 and 150:
Molimo da se dva primjerka takvih i
- Page 151 and 152:
U NEKOLIKO REDAKA ... Prema studiji
- Page 153 and 154:
SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA — UP
- Page 155 and 156:
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE Š