Å UMARSKI LIST 10-12/1977

jakog intenziteta. U svim slučajevima stiče se utisak potpunog zakrašivanja
— kamenitosti površine, pa zbog toga, pri površnoj ocjeni ovih površina,
rekultivacija šuma na njima izgleda da uopće ne dolazi u obzir. Međutim,
naša istraživanja su pokazala su da je, u ovim slučajevima, znatan dio površine
prekriven »površinskom linijom kamenja« (MANUŠEVA et al., 1974)
sastavljenom od sitnog vapnenačkog skeleta iz koga je »ispuhana« odnosno
isprana sitna zemlja. Većina ispitivanih profila ogoljelih površina je pokazala
da debljina »površinske linije kamenja« varira do 10 cm dubine, a da se
ispod toga nalazi normalni profil zemljišta karakterističan za mlađe stadije
na vapnencu. Kada se ovaj sloj zemljišta oslobodi od »površinske linije kamenja«
i ostavi djelovanju atmosferilija, u vremenu od 6 mjeseci (period:
februar-avgust), s površine će nestati fine čestice zemlje. Ovim se ističe potreba
što bržeg pošumljivanja i melioriranja ogolelih površina koje su objekat
tretiranja.
Iz izloženog se može zaključiti da stupanj sklopa sastojina u submediteranskom
području može, uz poznavanje ostalih ekoloških uslova, degradiranosti
zemljišta, nagiba terena, vrste drveća, starosti sastojine i njihove
strukture, poslužiti kao osnovni regulator pri određivanju intenziteta meliorativnih
sječa. U tom pogledu postoje mišljenja da su dopuštene meliorativne
sječe samo u sastojinama koje imaju sklop iznad potpunog (KOLAKOVIĆ,
1960).
KLASIFIKACIJA ŠUMA U SUBMEDITERANSKOM PODRUČJU
U ODNOSU NA PROBLEME ZAŠTITE ČOVJEKOVE SREDINE
Pored značajnih elemenata koje je pružila ekološko-proizvodna klasifikacija
šuma submediteranskog područja Hercegovine, ona je dala i elemente
za zaštitu i unapređivanje čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela
i unapređenje turizma-rekreacije.
Povezujući provedena istraživanja u cilju ekološko-proizvodne klasifikacije
tipova šuma u ovom području sa suvremenim radovima na ekološko-
-upotrebnoj valorizaciji prostora u okviru projekta UNDP »JADRAN III«
i šire u svijetu, kao i s metodološkim osnovama vrednovanja i namjene
prostora u cjelini ili pojedinih njegovih elemenata (ELLENBERG, 1975;
GLAVAC, 1975; FABIJANlC, 1974, 1975; FABIJANlC i BURLICA, 1975;
SEIBERT, 1974, 1974 a; KOPČlC et al., 1974 i dr.), u ovom radu daje se
klasifikacija staništa na osnovu poznavanja njihovog ekološko-
-proizvodnog potencijala, prema:
— proizvodno-hortikulturnoj sposobnosti staništa,
— zaštitnoj funkciji staništa,
— podložnosti eroziji,
— oblikovanju pejsaža odnosno uređenju predjela, i
— turističko-rekreacijskoj podobnosti.
1. Obzirom na proizvodnost staništa, mogućnosti primjene
uzgojno-meliorativnih radova, te hortikulturnih radova s posebnom namjenom,
izdvojeni osnovni tipovi šuma submediteranskog dijela Hercegovine podijeljeni
su u tri grupe:
503