You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i opasnost od degradacije i razaranja zemljišta<br />
kao značajne komponente čovjekove<br />
prirodne sredine« te da »pedološko<br />
kartiranje ... zahtijeva mnogo specijalističkog<br />
znanja«, ali se ne možemo složiti<br />
da »šumarski stručnjak u praksi« ne bi<br />
mogao na osnovu pedološke karte utvrditi<br />
»kakve mogućnosti to zemljište pruža<br />
za izbor sistema gazdovanja, koje mjere<br />
mogu unaprijediti ekološko-proizvodnu<br />
vrijednost zemljišta, kakve opasnosti i<br />
ograničenja postoje pri korišćenju zemljišta<br />
u šumskoj proizvodnji itd.«<br />
Industrijska metoda proizvodnje sadnica,<br />
kao i industrijska sadnja na terenu,<br />
sastoji se u primjeni što većeg stupnja<br />
mehanizacije. Autor V. NEDOVIĆ (u<br />
br. 4-6) prikazuje načine proizvodnje sadnica<br />
lu posudama u sjevernoevropskim<br />
zemljama. 1 Međutim bilo bi vrijedno zabilježiti<br />
i naša iskustva na tom području,<br />
jer su proizvađači sadnica na Jadranskom<br />
području (npr. u Šumariji Zadar, a<br />
i dr., i sami racionalizirali proces uzgoj<br />
sadnica u posudama). Nedović sadnice u-<br />
zgojene u posudi označuje kao »sadnice<br />
sa obloženim korjenovim sistemom«, a<br />
to je u stvari ropski prijevod od »ballenpflanzen«,<br />
kako piše sam N. Zar nije bolje<br />
sadnica »u busu«, jer bus ili busen<br />
znači biljku iščupanu ili iskopanu sa zemljom<br />
oko korijena?<br />
Nakon temeljite analize »problema uzgoja<br />
koze u Jugoslaviji« ing. P. ZIANI-ja<br />
objavljene u Šum. listu 1964. god. (br. 7-<br />
-8), preostaju zapravo još samo izvještaji<br />
o efektima te zabrane za obnovu šumske<br />
vegetacije koja je bila degradirana u prvom<br />
redu brstom koza. Pa kao što je P.<br />
Ziani nakon prve dekade eliminiranja koze<br />
u pašnjačkom (bolje brsnom) uzgoju<br />
konstatirao puni uspjeh zabrane za obnovu<br />
vegetacije, to isto konstatira, 25 godina<br />
nakon zabrane, i Dr Đ. PANIĆ, (u<br />
br. 7-9), a posebno u završnoj rečenici da<br />
»praktično ne postoje šume u kojima koze<br />
nisu štetne«, te da je »s a v r e m e n o<br />
gazdovanje šumama nespojivo<br />
s pašom koza, jer jedno<br />
drugo isključuje«. Panić je iznio<br />
i pregled rješavanja kozarstva u Srbiji<br />
počam od 1841. sve do 1935. godine odnosno<br />
do donošenja »Uredbe o držanju koza«,<br />
koja je objavljena u »Službenom listu«<br />
br. 147. od 28. VI 1935. god. Cilj ove<br />
Uredbe bio je ograničiti držanja koza samo<br />
za domaću potrebu (jer se i tada uzgajala<br />
i u komercijalne svrhe s nekoliko<br />
1 Da se potsjetimo: O proizvodnji sadnica u tuljcima<br />
kod nas prvi zapis postoji iz 1953. god. u<br />
Šum. listu: »Upotreba krovne ljepenke za izradu<br />
tuljaka« od ing. D. Jedlowskog.<br />
stotina komada u stadu) i to po jedna<br />
koza po članu domaćinstva ali samo ona,<br />
koja su plaćala manje od <strong>10</strong>0 dinara neposrednog<br />
poreza godišnje. Međutim ne<br />
stoji navod Dr Panića, da ova Uredba nije<br />
bila primjenjena, jer se u Bosni počela<br />
s uspjehom primjenjivati i od naroda,<br />
je bar na području sadanjem Šumskog<br />
gospodarstva u Višegradu, bila dobro primljena.<br />
R. ĆURIĆ u radu »Prinosi u nekim kulturama<br />
crnog bora Ina submediteranu<br />
Hercegovine« (u br. <strong>10</strong>-<strong>12</strong>) prikazao je<br />
taksacione elemente za dvije kulture crnog<br />
bora na lokalitetima uz put Bileće<br />
— Gacko. Jedna je kultura »Radački brijeg«,<br />
a druga »Krstače«. Nadmorska visina<br />
ovih kultura je oko 550 met. Geološka<br />
podloga kulture »Radački brijeg« su<br />
trijaski dolomiti, a »Krstače« mezozojski<br />
vapnenci. U doba mjerenja kulture su bile<br />
stare 23 godine, a od oko 5000 posađenih<br />
biljaka ostalo je u kulturi »Radački<br />
brijeg« 778 stabala po ha, a u kulturi<br />
»Krstače« 1599. Srednji promjer prve sastojine<br />
iznosio je <strong>12</strong>, 9 cm a druge <strong>12</strong>,7<br />
cm; srednja visina stabala 6,7 odnosno<br />
7,4 m js prosječnim prirastom 2,01 (Radački<br />
brijeg) i 3,32 m 3 (Krstače). Iz tih<br />
podataka proizlazi, da je kultura — sastojina<br />
»Krstače« uspješnija od kulture<br />
»Radački brijeg«, kojom konstatacijom i<br />
autor zaključuje svoj rad, time da je »Krstača«<br />
primjer kulture, koja osim zaštitne<br />
ima i proizvodnu funkciju. No to vrijedi<br />
samo za konkretan slučaj, a ne općenito.<br />
Ne općenito, jer iako je broj stabala<br />
različit tj. u »Radačkom brijegu« za<br />
polovinu je manji od broja stabala kulture<br />
»Krstača«, autor nije naveo razloge<br />
(ili pokušao obrazložiti ovoliku<br />
razliku broja stabala, iako ih je isti broj<br />
bio posađen). Na kraju treba podvući da<br />
autor s pravom preporuča sactniu i drugih<br />
svojta crnog bora tj. kalabrijskogkorzikanskog,<br />
od kojih se sjemena može<br />
nabaviti i u Istri, gdje je na jednom lokalitetu<br />
gotovo 50°/o imao veći debljinski<br />
prirast od »austrijskog« crnog bora. 2<br />
Površinskom kopom ugljena na području<br />
Titovih rudnika Kreka — Banovići<br />
do sada je zahvaćena površina od oko<br />
3600 ha, a do kraja 1985. godine predviđa<br />
se zahvat na daljnih cea 6000 ha što znači<br />
da bi jalovište zauzimalo površinu od<br />
blizu <strong>10</strong>000 ha. U prednacrtu programa<br />
za rekultivaciju i prostorno uređenje o-<br />
vih površina predviđa se njihovo kultiviranje<br />
podizanje orašara i voćnjaka, ko-<br />
2 Vidi Sum. list, 1946., str. <strong>10</strong>7. — »Bilješke o<br />
crnom boru — brscu u Istri«.<br />
533
Change language