Å UMARSKI LIST 10-12/1977

3) izbor vrsta šumskog drveća, bilo da se radi o podizanju proizvodnih,
estetsko-rekreacionih ili zaštitnih nasada, a što je od posebnog značaja u
uslovima vrlo malog dijapazona vrsta koje dolaze u obzir za unošenje u
ovo po svojoj prirodi vrlo specifično područje;
4) izbor načina obrade zemljišta za pošumljivanje (razne dimenzije rupa,
gradoni, segmenti gradona, terase sa i bez upotrebe sredstava za malčiranje),
definiranjem tipova zemljišta s posebnim osvrtom na fizička svojstva u
funkcija njihove zavisnosti od stanišnih i sastojinskih prilika za svaki osnovni
tip šume. Na taj način moguće je stupanj obrade i način konzervacije vode
u zemljištu preciznije utvrditi odnosno uskladiti sa potrebama vrsta koje
se unose;
5) planiranje gustoće sadnje kao značajnog faktora pri podizanju nasada
u skladu s utvrđenim elementima sklopa sastojine, procentualnim odnosima
čistina i progala (kao određenog medija za pošumljivanje), te procentom
kamenitosti zemljišta (zakrašivanje, degradacije) odnosno s dubinom fiziološki
aktivnog profila zemljišta za pojedine ekološko-proizvodne tipove šuma;
6) definiranje kvaliteta sadnog materijala, način njegove proizvodnje
kao i vrijeme i način njegove sadnje.
U istraživanom području izdvojeni su slijedeći e k o 1 o š k o-p r o-
izvodni tipovi šuma:
I Tip šume bjelgorabića na organomineralnim crnicama i crvenicama
(osnovni tipovi šuma: 1, 2, 4),
II Tip šume bjelograbića na erodiranim crvenicama (5, 6, 7, 8),
III Tip šume medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama (3, 9, 10),
IV Tip šume medunca na crvenicama (11),
V Tip šume sladuna na crvenicama (12),
VI Tip šume cera na crvenicama (13),
VII Tip šume crnog graba i crnog jasena na crnicama (14),
VIII Tip šume crnog jasena na vapnenačnim blokovima (15).
KORISCENJE ELEMENATA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG
ŠUMA U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE
POTENCIJALA
Među značajnijim elementima pri diferenciranju šuma submediteranskog
područja Hercegovine u ekološko-proizvodne tipove šuma spadaju korelacioni
odnosi stupnja sklopljenosti sastojine sa stanjem zemljišta i drugim relevantnim
proizvodnim pokazateljima (prirast, zaliha drvne mase po jedinici
površine itd.).
Ovi odnosi u problemima zaštite i unapređivanja čovjekove sredine
zauzimaju još značajnije mjesto, pa se zato ovdje daje njihov kratak prikaz.
Prema podacima Inventure šuma na velikim površinama (MATlC et al.,
1971), prosječni sklop od 0,48 niskih šuma termofilnih hrastova i njihovih
regresivnih stadija Donjohercegovačke šumskoprivredne oblasti, spada u najniže
prosječne stupnjeve sklopa svih kategorija šuma u Bosni i Hercegovini.
Pri tome valja imati na umu da se navedeni numerički pokazatelj odnosi
na prosjek cjelokupne površine. Veliki dio površina, međutim, čine progale,
500