Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
III Političke prilike u Dalmaciji, posebno<br />
u periodu od XI do XV stoljeća<br />
(str. 25),<br />
IV Autonomija dalmatinskih gradova,<br />
statusi, privilegije i potvrde statutarnih<br />
prava sa Statutima: Lige kotara<br />
ninskoga 2 , Lastova, Splita, Poljica,<br />
Brača, Korčule, Trogira, i<br />
Hvara, str. 32-62,<br />
V Organizacija šumarske uprave u<br />
Veneciji. Djelovanje Providura i<br />
Magistrata Providura za drvo i šume<br />
(str. 62),<br />
VI Venecijanski Arsenal i njegova organizacija<br />
(Kapiteni šuma, Vrste<br />
drveta korištene u brodogradnji —<br />
str. 77),<br />
VII Relacije — izvještaji i putopisi sa<br />
podacima o stanju šuma u Dalmaciji<br />
(str. 89),<br />
VIII Arhivska građa: naredbe, propisi,<br />
proglasi i uputstva o korištenju šuma,<br />
izvozu drveta, drvarenju, paši,<br />
krčenju, paljenju vapnenica i katranica,<br />
šumskim požarima i sječi građe<br />
za potrebe Venecije s dokumentacijom<br />
(str. <strong>10</strong>2),<br />
IX Zaključci, (str <strong>12</strong>3),<br />
X Prilozi (uz doktorsku disertaciju)<br />
Izvodi iz statuta dalmatinskih gradova,<br />
izvodi iz relacija — izvještaja<br />
i putopisa, Venecijanski arsenal, izvodi<br />
iz arhivske građe (str. 140),<br />
XI Literatura (str. 215).<br />
Disertacija, koju je ing. Jedlowski o-<br />
branio na Šumarskom fakultetu u Beogradu<br />
30. III 1976, je opsežna i s obilatom<br />
dokumentacijom (ili izvodima), koja<br />
je priložena na originalnom — talijanskom<br />
jeziku. Rad na disertaciji, sabiranjem<br />
građe, autor je, kako sam navodi u<br />
Predgovoru, započeo 1955. godine na poticaj<br />
prof. A. Ugrenovića te nrof. A.<br />
Kaudersa. Od niza institucija i osoba<br />
koje su omogućile ili pomogle u sabiraniu<br />
građe navodimo Antu D o b r i ć a,<br />
dipl. inž. šum. umirovljenika u Zadru, (za<br />
materijale u zadarskom Historijskom arhivu).<br />
Dakako, da je (posebno značajan<br />
Državni arhiv Venecije »u kojem su pohranjena<br />
brojna izvorna i često nedovoljno<br />
obrađena dokumenta od velikog značaja<br />
za osvjetljavanje historijata naših<br />
krajeva, a naravno naročito onih uz Jadransko<br />
more«, kako autor navodi u posebnom<br />
Sažetku svoje disertacije. Preteže<br />
Statut Lige kotara ninskog opširno je prikazao<br />
P. Karlić u Šumarskom listu 1915. god., br. 7-8.<br />
ni dio dalnjeg teksta prenijet je iz ovog,<br />
na <strong>12</strong> stranica opsežnog, sažetka.<br />
Što nam pokazuje materijal disertacije?<br />
Najkraće rečeno, da je stoljećima šuma<br />
bila napadana od čovjeka (za opskrbu<br />
drvom, za proizvodnju drvnog uglja<br />
ili katrana, pašom stoke, u vojne svrhe)<br />
te da se neracionalan napad nije mogao<br />
suzbiti ni administrativnim ni kaznenim<br />
mjerama. Tako npr. Statut lige kotara<br />
ninskog odnosno »Libar od kaštiga<br />
pokaranja« od 1. I 1474. (a koji u<br />
osnovi potječe još iz XII stoljeća — 1<strong>10</strong>3.<br />
godine) za krađu drva predviđa kaznu<br />
od 30 Libri uz naknadu štete i troška<br />
vlasniku; za krčenje panjeva na Dubrovačkom<br />
području i na Lastovu<br />
kazna je šibanje i žigosanje s četiri<br />
žiga na licu; za izvoz drva usječenog<br />
bez dozvole u Statutu grada Korčule<br />
bila je predviđena kazna za kapetana<br />
25 perpera te po /svakom mornaru<br />
po 2 perpera a za namjerno paljenje šume<br />
kazne se »kretale od izgona, naplate<br />
u novcu, stavljanja na muke, višegodišnjeg<br />
zatvora, upućivanja na galiju za veslače<br />
pa i vješanja (Disertacija str. 132),<br />
itd. S druge strane preduzimane su i<br />
druge mjere za očuvanje, a i u-<br />
napređenja, šumskog fonda. To je<br />
uspostavljanje išumarske službe u vidu<br />
»providura za drvo« (već 1538. god.) te,<br />
nešto kasnije (1569. god.), i »Magistrata<br />
providure za drvo Istre, Dalmacije i<br />
Kvarnera«. U istom stoljeću objavljeno<br />
je i više zakona: tako 1470. god. zakon<br />
o uspostavlja nj u rezervata<br />
hrastika »i uopće hrastova bilo<br />
gdje da se nalaze, za potrebe Arsenala 3<br />
i Magistrata za vode«, a 1475. — 1495.<br />
zakon kojim su (»općinske šum<br />
e proglašene kao neotuđiva i nedjeljiva<br />
dobra, uz zabranu krčenja i pretvorbe<br />
u oranice, polja 4 i pašnjake, a što je važilo<br />
i za privatne šume« a 1487. zakon<br />
»o zaštiti brdskih šuma i zabrane<br />
njihovog korištenja bez prethodno<br />
obavljenog pregleda i odobrenja sa<br />
strane javnog nadzornika koji svaki pojedini<br />
slučaj mora prijaviti Magistratu<br />
... a za takve šume morao se postaviti<br />
i čuvar šuma« (str. 67. Disertacije). Po-<br />
3 Arsenal je venecijalnski brodograđevni kombinat<br />
kojemu su temelji udareni početkom IX stolieća,<br />
a koji je u XV stoljeću zapošljavao »preko<br />
18000 vojnički organiziranih radnika — arsenalotta<br />
— sa osiguranim doživotnim i nasljednim zaposlenjem«<br />
(str. 77. Dis.), a mogao je opremiti oko 50000<br />
vojnika (u Arsenalu se nisu gradili samo brodovi nego<br />
i proizvodio barut, oružje i druga vojna oprema).<br />
* Pod »poljem« ovdje razumijevaju se i površine<br />
pod vinogradima.<br />
528
Change language