Å UMARSKI LIST 10-12/1977

ištenje za proizvodnju stočne krme, za
povrtnjake i za šumske sastojine (za ove
oko 2000 ha). No na lokalitetu »Bukva«
već je od 1959. do 1962. godine podignutu
nešto preko 6 ha kultura bijelog i crnog
bora te oko 2,5 bagremika. Kulture
su podignute na »zemljištu vrlo malih
proizvodnih mogućnosti, a zbog malog
kapaciteta za vodu ... ljeti trpe od suše,
a u proljeće, jesen i zimu izloženo je vlaženju«.
Uz takve uslove gornja visina b.
bora iznosi 8,55 m a crnog 5,8, srednjih
promjera 10,6 cm (b. /bor) odnosno 9,27
cm (c. bor) uz tekući volumni prirast b.
bora 9,24 m 3 /ha a crnog 4,2 m 3 /ha. Prema
tome t»do 18. godine starosti bijeli bor
domaće provenijencije pokazao je znatno
veću proizvodnu sposobnost u odnosu
na crni bor«, konstatira autor A. DIZDA-
REVIĆ (u br. 10-12. A kako je uspio bagrem?
Doista bi bilo šteta, da ing. REBAC
nije saopćio rezultate testiranja traktora
BNT — 75 šumski tip, proizvod
Tvornice »Bratstvo« iz Novog Travnika,
a koji je izrađen »koordiniranom akcijom
šumarske operative i tvornice »Bratstvo«
u Novom Travniku«. To je traktor
koji je »opremljen prednjom anglodozorskom
daskom ALH-42. kojom se uspješno
vrši prosjecanje terena ... izgradnja
traktorskih vlaka ... meglanje trupaca
... čišćenje saobraćajnica od snijega,
blata »...« te sa »šumskim vitkom IN-
GLAND 5000'2 ... kojim se može vršiti
prikupljanje oblovine s udaljenosti do 150
metara, a po potrebi i vuča oblovine do
kamionskih putevi ...« tj. traktor koji u
šumarstvu »možo biti korišten kroz čitavu
godinu«.
Informacija A. DIZDAREVIĆA o »određivanju
uslova rada u sječi i izradi drvnih
sor t; menata« (u br. 4-6) dobro će
doći svakom radniku na iskorišćivanju
šuma. Isto vrijedi i za »Prilog iznalaženju
metoda za procjenu uslova rada u
iskorištavanju šuma« M. MILOŠEVIĆA.
Iz priloga »stručnih saopćenja« upozoravamo
na informaciju R. ĆURIĆA (u
^ 4-6) što sve bosanski Zakon o vodama
sadrži o »zaštiti od erozije i bujica«
te A. SELMANOVIĆA (u istom svesku) o
kulturi crnog bora i smreka 80-godišnjeg
Ibre Alagica kao primjer rada Tatara
S a d i j e, referenta za šumarstvo u S. O.
Kotor-Varoš, koji se posebno zalaže za
»pošumljavanje golih površina i degradiranih
šuma u građanskoj svojini«.
3. U nekrolozima komemorirani
su:
U br. 1-3:
Prof. Dr Emil GEORGIJEVIĆ (umro 5.
IX 1975),
Ing. Ivan DORIĆ (umro 20. VI 1975),
Ing. Vsevolod ALABOVSKI (umro 29. I
1976) i
Ing. M. MARTIĆ (DIT šumarstva i industrije
za preradu drva Sarajevo prigodom
pete godišnjice njegove smrti);
u br. 4-6:
Ing. Aleksandar TRIFUNOVIĆ — Mika
(umro u rujnu 1975) i
Ing. Muharem KATANA (umro 9. VI
1976);
u br. 7-9:
Ing. Husein IMANOVIĆ (umro početkom
1976) i
Ing. Vladimir ANĐIĆ (umro 21, IX 1976);
u br. 10-12:
Ing. Vjekoslav ŠIKIČ (umro 21. VII 1976).
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, god.
XXII, 1. sv., Titograd 1976.
Ovaj časopis izdaje Savez poljoprivrednih
inžinjera i tehničara SR Crne Gore,
ali je ujedno to i organ i Saveza šum.
inž. i tehn. te Saveza veterinara i veterinarskih
tehničara Crne Gore. U ovom
svesku od ukupno 9 radova iz šumarstva
je jedan — Mr VeHzara VELIMIROVI-
ĆA: Riđa borova zolja — Neodiprion sertifer
Geofer na borovima u okolini Titograda.
Autor je obradio pojavu, biologiju
i štete koja ova, riđa borova, osa listarica
čini u borovim sastojinama u okolini
Titograda. Autor je u toku dvije aodine,
1972. i 1973., utvrdio, da osa najčešće
polaže 10 — 24 jajašca na jednu iglicu
što je više nego to navodi ZIVOJI-
NOVIĆ (Šumarska entomologija, Beograd,
1948), kod kojeg taj broj iznosi 5
— 15 komada. Larvice su se ispilile kraiem
ožujka i tokom travnja mjeseca, što
ie opet prije nego li ie to navedeno u
Šumarskoj enciklopediji (II sv., str. 196),
po kojoj se piljenje vrši tokom svibnja
mjeseca. I još jedan novi podatak u odnosu
na podatke u Š. E. a taj je, da su
uglavnom bili napadnuti P.
maritima i P. halepensis. Nažalost autor
nije pobliže označio u kojoj su mjeri ove
dvije vrste bile jače napadnute nego P.
534