20.02.2014 Views

Å UMARSKI LIST 10-12/1977

Å UMARSKI LIST 10-12/1977

Å UMARSKI LIST 10-12/1977

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prema mišljenju eksperata FAO, najveća ugroženost od šumskih požara<br />

postoji u zemljama Sredozemnog mora (gdje pripada i naša Jadranska obala<br />

sa širim zaleđem), u rajonima afričkih savana i u četinarskim šumama Srednje<br />

Amerike.<br />

U SAD udarom groma nastaje prilično velik broj požara, dok je u Evropi<br />

taj uzrok gotovo zanemaren. Većina požara u Evropi izazvana je ljudskim<br />

faktorom, bolje reći nepažnjom i nehatom izletnika, turista i ostalih posjetilaca<br />

šume i otvorenog prostora. Na ovaj zaključak upućuju i zvanične statistike<br />

u kojima su tačno određeni uzročnici šumskih požara.<br />

ŠUMSKI POŽARI U JUGOSLAVIJI<br />

Naši statistički podaci za razdoblje od 1972—1974. godine pokazuju da<br />

je u Jugoslaviji bilo u prosjeku 580 požara godišnje. Za najveći broj požara<br />

uzroci su neutvrđeni, zatim odmah slijedi nepažnja, dječja igra, namjerno paljenje<br />

itd. Međutim može se s velikom sigurnosti pretpostaviti da je u kategoriji<br />

»neutvrđeni uzroci«, najvjerojatnije zastupljen veliki procenat požara<br />

iz nehata, za koje se to nije moglo i utvrditi.<br />

Ukupne površine zahvaćene požarom u ovom razdoblju zauzimale su<br />

25451 ha površine ili 0,29 % od ukupne šumske površine Jugoslavije. Prema<br />

tome prosječno je godišnje izgorjelo 8520 ha šume ili 0,1 % od ukupne površine<br />

šuma koja iznosi 8,61 milion ha. Ukupne materijalne štete za tri evidentirane<br />

godine iznosile su 63,851 miliona dinara ili u prosjeku 21,284 miliona<br />

dinara godišnje.<br />

Ako se izuzme 1946. godina kada je samo u Bosni i Hercegovini zabilježeno<br />

911 šumskih požara na površini od 30.000 ha i izgorjelo ili nagorjelo<br />

2,350.000 m a drvne mase, onda je broj požara i u našoj zemlji u porastu a<br />

zahvaćene površine i materijalne štete sve veće. Na ovo upućuju i podaci iz<br />

razdoblja 1955. do 1962. godine kada je u prosjeku godišnje izgorjelo 5326 ha<br />

i razdoblja od 1970. do 1974. godine kada je u prosjeku izgorjelo 8.047 ha šume<br />

godišnje, da bi ovaj prosjek iznosio već u razdoblju od 1972. do 1974. godine<br />

8.520 ha godišnje (tab. 1).<br />

Šumski požari postaju sve ozbiljniji problem i mnogih drugih evropskih<br />

zemalja, o čemu dajemo prikaz po nekim državama.<br />

ŠUMSKI POŽARI U EVROPI<br />

Statistika zemalja Evrope bilježi stalni porast broja, zahvaćene površine<br />

i materijalne štete od šumskih požara (tabela 2). U Italiji je u razdoblju<br />

od 1964. do 1973. izgorjelo oko 450 hiljada ha ili oko 7,3 % ukupne površine<br />

šuma što iznosi u prosjeku gubitak površine od 0,73% godišnje. Požari su<br />

se najčešće javljali u oblasti Sredozemlja — Sardinija, Sicilija, Napulj i Đenovski<br />

zaljev, u Jadranskom priobalnom području — Bari, Brindizi, Firenca,<br />

Venecija i Trst.<br />

Veoma česti požari izbijaju i u visokourbaniziranim i industrijaliziranim<br />

zonama Torina, Milana, Firence itd. Na osnovu dosadašnjih iskustava u Italiji<br />

su sačinili skalu o realnoj i potencijalnoj ugroženosti pojedinih regiona.<br />

480

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!