g oktobar - decembar 2009. g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go reostvarivanju ciljeva primjenom sistematičnog i discipliniranog pristupa ocjeni ipoboljšanju efikasnosti procesa upravljanjarizikom, kontrola i procesimaupra vljanja. Djelokrug unutrašnje revizijeuključuje sve procese i aktivnostisu bjekta na svim nivoima upravljačkeodgovornosti. Unutrašnja revizija pregleda, ocjenjuje i izvještava o stanjukontrola i time doprinosi odgovarajućemvođenju poslova, ekonomičnoj i efikasnojupotrebi resursa i ostvarenju organizacijskihci ljeva u odnosu na postavljenestandarde poslovne uspješnosti,odnosno doprinosi poboljšanju poslovanja.Uloga unutrašnje revizije je da sagledava,procjenjuje i izvještava o:● efikasnosti i adekvatnosti sistemafinansijskog upravljanja i kontrola usvrhu kontrolisanja rizika;● pouzdanosti, tačnosti i sveobuhvatnostifinansijskih i drugih poslovnihinformacija;● efektivnosti, efikasnosti i ekonomičnostiposlovanja;● zaštiti imovine i drugih resursa, ipreduzimanju mjera protiv mogućih gubitaka,zbog zloupotrebe, lošeg upravljanja,grešaka, prevara i nepravilnosti;● obavljanju poslovanja i zadataka iostvarivanju ciljeva i● preduzetim mjerama rukovodiocasubjekta, po preporukama unutrašnjere vizije, s ciljem otklanjanja utvrđenihslabosti i nepravilnosti.Unutrašnja revizija nije dopuna iza mjena za upravljačke procese, većpomaže rukovodiocu subjekta u ostvarivanjuutvrđenih ciljeva iz njegove nadležnosti.Unutrašnja revizija mora da budefunkcionalno i organizaciono nezvisna.Ta nezavisnost podrazumijeva da jenezavisna od djelatnosti koju revidira, daje podređena neposredno rukovodiocusubjekta, odnosno da samostalno bezuticaja rukovodioca odlučuje o područjukoje će revidirati. Funkcionalna nezavisnostpodrazumijeva da unutrašnjarevizija nije dio nijednog poslovnog procesa,odnosno organizacionog dijela, au svom je radu neposredno odgovornarukovodiocu subjekta..Unutrašnji revizori nemaju direktneodgovornosti za aktivnosti koje revidiraju,ne razvijaju i ne uvode procedure i neuključuju se u aktivnosti koje revidiraju.Oni se uključuju u razvoj ili sprovođenjepolitika, sistema i procedura subjektaisključivo savjetodavno, u skladu sapre porukama, koje je dala jedinica zaunu trašnju reviziju. Unutrašnji revizorinezavisni su u svom radu, koji obavljajuna osnovu strateškog i godišnjeg planarada unutrašnje revizije.Unutrašnji revizori ovlašćeni su u načeluza obavljanje revizije sistema, revizijeusklađenosti, revizije uspješnostiposlovanja, finansijske revizije i revizije ITsistema. Najčešći oblik revizije je revizijasistema, čiji predmeti revizije su procesii podsistemi (djelovi sistema) koji su umeđusobnoj interakciji i povezani su radiostvarivanja ciljeva subjekta kao cjelineodnosno sistema. Unutrašnji revizorpri obavljanju unutrašnje revizije imapravo na slobodan pristup zaposlenimai sredstvima subjekta, informacijama,sv im raspoloživim dokumentima i evidencijama, koje su potrebne za sprovođenje revizije. Oni su nadležni isključivoza obavljanje poslova revizije i nesmiju ih prenositi na druga lica ili organizacionejedinice. U svom radu moguangažovati stručnjake, čija su posebnaznanja i vještine potrebne u postupkusprovođenja revizije.Proces pojedinačne unutrašnje revizijeobuhvata sljedeće faze:• Planiranje i preliminarne aktivnostiunutrašnje revizije;• Utvrđivanje i evidentiranje sistema;• Procjena sistema unutrašnjih kontrola;• Testiranje;• Formulacija nalaza, davanje mišljenjai preporuka;• Izvještavanje i• Praćenje sprovođenja preporukaRevizorski izvještaj je jedini opipljiviproizvod revizije. On je sredstvo ko munikacijeunutrašnje revizije sa rukovodiocemsubjekta. Revizorski izvještajrukovodiocu subjekta treba da pružipotvrdu adekvatnosti sistema koji se pregleda,kao i osnovu za ukupnu potvrduadekvatnosti sistema unutrašnjih kontrolakoja se rukovodstvu saopštavapu tem izvještaja. On predstavlja sumuplaniranja, vremena i napora koji suuloženi u jednu reviziju i odražava kvaliteti temeljitost revizije.Osnovni ciljevi revizijskog izvještajasu da: izvjesti o identifikovanim problemimai uzrocima tih problema; objasnidejstva i posljedice ovih probl e-ma i kvantifikuje ih tamo gdje je toneophodno; analizama i procjenamaizmjeri uspješnost (perfor manse) iukaže na oblasti u kojima se može postićiveća efikasnost i efektivnost i eleminisatigubitak; ubjedi rukovodstvo uneophodnost promjene; predloži pra k-tična i ekonomična rješenja i da pru žiosnove za praćenje sprovođenja odgovarajućihmjera.Može se tvrditi da rukovodstvo imaprimarnu odgovornost za praćenje sprovođenja preporuka unutrašnje revizije.Drugim riječima, odgovarajućaup r a vljačka struktura treba da pratisp r o vo đenje preporuka i da preduzimapotrebne korake. Revizori treba da pratesprovode li se aktivnosti za sprovođenjepreporuka u skladu s dogovorenimPla nom aktivnosti za sprovođenje preporuka.Time se pojačavaju odgovo r-nosti rukovodstva i nezavisnost revizora,a istovremeno se izbjegava utisako tome da revizija «provjerava» radnjerukovodioca. Ipak, revizija u najmanjuruku mora biti u poziciji da procijenida li su se sprovođenjem dogovorenihaktivnosti ostvarili željeni rezultati, od -nosno mora da podstiče dalja raz matranjai djelovanja kada je to potre bno.mr Maja Bašić,ovlašćeno službeno lice IValentina Perović,ovlašćeno službeno lice II57
g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go re g oktobar - decembar 2009.KomentarSingapur:Efikasnost lakoćeposlovanjaSingapur je najrazvijenija zemlja u jugoistočnoj Aziji, sa odličnom infrastrukturom,strateškom lokacijom, vrijednom i obrazovanom radnom snagom, kao i stabilnompoliti čkom situacijom, što je pomoglo ostrvu da se pozicionira kao značajan finansijski ikomercijalni centar. Zemlja posjeduje jednu od najprometnijih luka na svijetu i dom je zaviše od 7000 multinacionalnih korporacija koje koriste Singapur kao bazu za obavljanjeposlovnih aktivnosti. Ova azijska zemlja uživa najmanji stepen birokratije na kontinentukada je riječ o lakoći poslovanja. Vladine agencije koje obavljaju regulatorne funkcije,održavaju dobru saradnju sa privatnim sektorom, sindikatom i poslodavcima. Da biIvan Radulovićse podstakao razvoj privatnog sektora, dugotrajne birokratske procedure su svedenena minimum, čime su se stvorili uslovi za pružanjem grantova, finansijske pomoći za mala i srednja preduzeća, kao i drugih vrstapomoći. <strong>Vlada</strong> čvrsto podržava strane investicije kao i kvalifikovanu stranu radnu snagu.Singapur u DB 2010 IzvještajuSingapur ostvaruje zavidne rezultate na globalnim i regionalnim rang listama kada je riječ o efikasnosti lakoće poslovanja. Uposljednjem izvještaju Svjetske banke (Doing Business Report 2010), ova ostrvska zemlja je na samom vrhu liste gdje već čet vrtugodinu za redom zauzima vodeću poziciju. Na globalnom nivou, u 5 od ukupno 10 indikatora koje tretira ovaj Izvještaj, azi jskoos trvo zauzima prvo ili pak drugo mjesto. Istorijski, pokretač mnogih reformi je, zapravo, bila finansijska kriza. Ekonomije istočnoazijskihzemalja, motivisane posljedicama finansijskog kolapsa iz 1997. i 1998. godine, odlučile su da preispitaju svoje stečajneprocedure. Singapur je reformisao zakone koji se odnose na jačanje zaštite investitora i u poslednjih godinu dana je nastavio sareformama, implementirajući elektronske usluge, kako bi se olakšao proces otpočinjanja biznisa, izdavanja građevinskih dozvolakao i proces prenosa vlasništva.DB 2010 DB 2009 PROMJENA U POZICIJILAKOĆA POSLOVANJA 1 1 0Otvaranje preduzeća 4 4 0Izdavanje građevinskih dozovla 2 2 0Zapošljavanje radnika 1 1 0Registrovanje imovine 16 15 -1Dobijanje kredita 4 4 0Zaštita investitora 2 2 0Plaćanje poreza 5 5 0Prekogranična trgovina 1 1 0Izvršenje ugovora 13 16 +3Zatvranje preduzeća 2 2 058