g oktobar - decembar 2009. g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go reNeophodan institucionalni okvirPored glavnih nosilaca procesa - Nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC), Ovlašćenog predstavnika Vlade za akreditaciju (CAO),Nacionalnog službenika za ovjeravanje (NAO), Nacionalnog fonda, Revizorskog tijela, koji su već imenovani i osnovani, jer je njihovopostojanje neophodno i za prve dvije IPA komponente, prema Uredbi o sprovođenju IPA, zemlja koja se priprema za korišćenjeIII i IV komponente treba da imenuje i Strateškog koordinatora za ove dvije komponente.Vodeći se činjenicom da je Strateški koordinator odgovoran za izradu Straškog okvira pod nadležnošću NIPAC-a, oktobra2009. godine je imenovan pomoćnik ministra za Evropske integracije na ovu poziciju.Što se tiče Operativne strukture, ona je znatno izmijenjena u odnosu na Operativne strukture koje se formiraju za I i IIIPA komponentu. Operativnu strukturu čine: ministarstvo nadležno za određeni Operativni program, kao i ministarstva/agencijezadužene za određeni prioritet/mjeru, kao i implementaciono tijelo/agencija. Na čelu operativne strukture je osoba iz ministarstvazaduženog za Operativni program (obično neko ko se nalazi visoko u hijerarhijskoj ljestvici ministarstva). Rukovodilac Operativnestrukture snosi krajnju odgovornost za upravljanje Operativnim programom.Uloga Implementacionog tijela/agencije se ogleda u raspisivanju javnog tendera, ugovaranju, plaćanjima i tehničkomsprovođenju pojedinih programa, kao i kod ostalih komponenti. Kao najracionalnije rješenje, što je ujedno i preporuka EK, seiskristalisala ideja da tu ulogu u našoj administraciji preuzme Sektor za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Ministarstva<strong>finansija</strong> (CFCU). Neracionalno je, prema preporukama EK, formirati novu posebnu agenciju koja će implementirati ove dvijekomponente imajući u vidu fondove koji su na raspolaganju.Međusobni odnosi, kao i zadaci pojedinih ministarstava, odnosno tijela unutar Operativne strukture se, kao i kod prve dvijeIPA komponente, definiše Operativnim sporazumom koji potpisuje rukovodilac Operativne strukture sa svim ostalim akterimaunutar nje. Operativni sporazum se može potpisati jedino nakon potpisivanja Implementacionog sporazuma između NAO-a irukovodioca Operativne strukture.Iskustva dvije zemlje kandidata, koje su za sada stekle akreditaciju za DIS za ove dvije komponente je različito. Odnosno,Hrvatska i Makedonija su na različite načine riješile ovu nedoumicu.Decentralizovani sistem implementacije (DIS) kao uslov korišćenja fondova u okviru III i IV komponenteKarakteristično za fazu implementacije je da se sredstva u okviru ove dvije komponente mogu koristiti samo u decentralizovanomsistemu implementacije EU fondova, tako da našoj administraciji u stvari predstoji paralelan rad na pripremi institucija za uspostavljanjeDIS-a za komponente III i IV, i sa druge strane, pripreme dokumenata za programiranje fondova za ove dvije komponente.EK zahtijeva, za svih pet komponenti, izradu Nacionalne mape puta, koja detaljno razrađuje sve aktivnosti koje je neophodnopreduzeti u cilju prenosa odgovornosti za upravljanje sredstvima EU sa EK na državu korisnicu sredstava, sa jasno definisanimnosiocima i rokovima, a koja je bazirana na njenoj Mapi puta za decentralizovano upravljanje IPA sredstvima.Postoji ogroman rizik, koji ujedno predstavlja i izazov za zaposlene uključene u institucije koje podliježu akreditaciji za DIS,koji se ogleda u činjenici da, ukoliko Crna Gora dostigne status kandidata, prije nego institucije, koje će biti zadužene za implementacijufondova, koji će se koristiti kroz komponente III i IV, dobiju akreditaciju, odnosno ne prenese im se odgovonost za upravljanjefondovima EU sa EK, tada će Crna Gora biti uskraćena za sredstva koja se koriste kroz ove dvije komponente, sve do sticanjaakreditacije. Sa tim iskustvom se već prije nas susrela i Makedonija koja je status kandidata za EU stekla još decembra 2005.godine, tako da je samim uvođenje IPA-e imala na raspolaganju svih pet komponenti, ali zbog neispunjavanja ostalih uslovaza njihovo korišćenje donedavno nije bila u mogućnosti da koristi sredstava namijenjena joj kroz III, IV i V komponentu. Premapretpostavkama predstavnika EK, za prolazak kroz svih šest faza predviđenih Mapom puta, neophodno je od 28 (optimističkiscenario) do 36 mjeseci (pesimistički scenario). Međutim, pošto su već imenovani glavni akteri u okviru priprema za DIS za I i IIkomponentu IPA-e, a ujedno i najveći dio dokumentacije neophodne za uvođenje DIS-a je već izrađen za ove dvije komponente,tako da stečena iskustva mogu ubrzati ovaj proces za III i IV komponentu.Iskustva Hrvatske i MakedonijeDo sada su se, s obzirom da ispunjavaju primarni uslov za korišćenje treće i četvrte IPA komponente, sa ovim izazovom suočileHrvatska, Makedonija i Turska. Hrvatska i Makedonija su imale donekle različit put ka korišćenju ove dvije komponente. Obje zemlje95
g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go re g oktobar - decembar 2009.su status kandidata za članstvo u EU 5 stekle prije uvođenja IPA 6 -e, kao jedinstvenog instrumenta za pretpristupnu pomoć. Na samompočetku su im bile na raspolaganju sve IPA komponente. Naravno, da bi sredstva mogla da se koriste, bilo je neophodno ispunitipostavljene uslove. S jedne strane, riječ je o uslovima vezanim za oblast programiranja, (bilo je neophodno imenovati Strateškogkoordinatora, kao i izraditi neophodna dokumenta), ali sa druge strane trebalo je steći uslove za uvođenje DIS-a. Hrvatske institucijesu decembra 2008. godine stekle akreditaciju za prve četiri komponente, dok su Makedonske institucije čekale nešto duže, takoda su za III komponentu dobili akreditaciju avgusta 2009. godine, što je ujedno predstavljalo i prvi čin prenosa odgovornosti zaupravljanje sredstvima EU u toj zemlji. Ove dvije zemlje se bitno razlikuju u pristupu prilikom donošenja odluke o prioritetima koji sefinansiraju u okviru treće komponente. Samim tim različit je i broj, kako Operativnih programa, tako i Operativnih struktura.Komponenta Operativni program Hrvatska MakedonijaZaštita životne sredine 30% 50%Regionalni razvojTransport 30% 20%Regionalna konkurentnost 20% 0%Razvoj ljudskih resursa Razvoj ljudskih resursa 20% 30%Tabela: Raspodjela sredstava po Operativnim programima 7Hrvatska se opredijelila za četiri Operativna programa i četiri operativne strukture (tri u okviru treće komponente i jednuu okviru četvrte komponente). Na čelu Operativne strukture se nalazi državni sekretar resornog ministarstva koje je ujednonadležno za Operativni program. Implementaciono tijelo se razlikuje od područja djelovanja 8 . Ovaj model je bliži modelu koji jekarakterističan za Strukturne fondove.U Makedoniji postoje dvije Operativne strukture, po jedna za obje komponente 9 .Šta nam predstoji?Glavna preporuka data Crnoj Gori od strane EK je da treba voditi računa o činjenici da su sredstva koja su nam na raspolaganjurelativno mala, tako da treba razmotriti i mogućnost da se u okviru treće komponente možemo opredijeliti samo za neke prioritete.Takođe, kao najbolje rješenje nam se nameće, u skladu sa tim i pojednostavljivanje struktura. Nakon imenovanja Strateškogkoordinatora, neophodno je donijeti odluku o Operativnim strukturama za III i IV komponentu, kao i o njihovim rukovodiocima.Nakon otpočinjanja projekta koji se finansira iz IPA 2009 programa „Jačanje sistema upravljanja i kontrole za finansijsku pomoćEU Crnoj Gori“, koji je predviđen za drugu polovinu 2009. godine, neophodno je sačiniti Nacionalnu mapu puta za DIS za III i IVkomponentu, i u skladu njom pristupiti sprovođenju svih šest faza predviđenih Mapom puta EK. Uporedo sa ovim procesom, morase raditi i na neophodnim strateškim dokumentima, čija izrada zahtijeva uključivanje velikog broja eksperata, kao i dugotrajnoangažovanje na izradi ovog krucijalnog dokumenta.Na našoj administraciji je da učini sve što je u njenoj moći kako bi se izbjegli negativni efekti koje nosi brži proces sticanjastatusa kandidata od procesa sticanja akreditacije za III i IV komponentu.Ovaj izazov treba shvatiti prije svega kao pripremu za korišćenje Strukturnih i Kohezionih fondova, odnosno učenje kroz rad.Što bolje uspostavimo strukture za ove dvije komponente, spremnije ćemo dočekati ulazak u EU i potencijalno veće mogućnostikorišćenja fondova.Bojana Kaluđerović,samostalni savjetnik ISektor za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći5 - Hrvatska je ovaj status stekla juna 2004. godine6 - Na snazi je od 01. januara 2007. godine7 - Izvor: Bender T. i Unterwuzerzacher: Prezentacija na seminaru „IPA kao priprema za kohezionu politiku“, Brisel, 24. mart 2009. godine8 - Osim Centralne agencije za finansiranje i ugovaranje (CFCA), kao Implementaciono tijelo u hrvatskoj strukturi se javljaju i Infrastruktura DOO, Hrvatske vode, Fondza zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Agencija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.9 - Za oba Operativna programa je zadužen CFCD (Central Finance and Contracting Department), koji je ujedno i implementaciono tijelo/agencija. Rukovodilac CFCDjaje i rukovodilac Operativne strukture.96