g oktobar - decembar 2009. g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go reFISKALNI RIZICIPri projektovanju makroekonomskih i fiskalnih indikatora uzeti su u obzir sledeći faktori, koji mogu da predstavljaju veći ilimanji rizik za javne finansije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u 2010. godini:• Stanje u bankarskom sektoru; Iako je toku konsolidacija bilansa bankarskog sektora, a primjetni su i trendovi porastalikvidnosti, postepenog smanjenja procenta nenaplaćenih potraživanja i povećanje nivoa depozita, veoma je neizvjesno da li ćese ostvariti rast kreditiranja u 2010. godini, što bi bio definitivan signal da Crna Gora izlazi iz recesije.• Nastavak izloženosti crnogorske ekonomije eksternim šokovima; Kao mala otvorena ekonomija zemlja je veoma zavisnaod ekonomskih kretanja u njenoj okolini, prije svega, u zemljama EU, pa će sporo obnavljanje privrednog rasta u tim zemljamaimati odražaja i na makroekonomska i fiskalna kretanja u Crnoj Gori u narednoj godini. Prelivanje krize kroz trgovinske tokovedo sada se najviše osjetilo kroz smanjenje izvoza aluminijuma, usljed smanjene eksterne tražnje, smanjene proizvodnje aluminijumau Crnoj Gori, ali i drastične redukcije njegove cijene na međunarodnom tržištu. Pored trgovinskog kanala kriza se preliva ucrnogorsku ekonomiju i putem bankarskih kanala. U 2009. godini došlo je do značajne kontrakcije kreditne aktivnosti banaka(kao posljedica smanjenog pristupa domaćih banaka kapitalu i značajnog rasta njegove cijene), a taj trend bi se mogao nastavitii u 2010. godini.• Zavisnost zemlje od kretanja na međunarodnom turističkom tržištu; Međunarodno tržište turističkih usluga, a time i CrnaGora kao turistička destinacija, je veoma izloženo spoljnim uticajima. Ljetnja turistička sezona u 2009. godini bila je približnona nivou iz prethodne godine, uz približno isti broj turista i finansijske efekte. Kretanja u narednim godinama dominantno će bitideterminisana rastom globalne ekonomije i međunarodnog turističkog tržišta. Takođe, da bi se privukao značajniji broj turistaveće platežne moći potrebno je unaprijediti smještajne kapacitete i vanpansionsku ponudu, gdje je potrebna podrška bankarskogsektora. Ovaj rizik je uvećan sa viznom liberalizacijom za zemlje iz regiona - turisti iz Srbije, Makedonije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> močiće samanje barijera i troškova da putuju u inostranstvo.• Neizvjesnost oporavka kompanija u sektoru teške industrije; Trenutne cijene aluminijuma i čelika na svjetskom tržištu neomogućavaju profitabilno poslovanje ovih kompanija, što im čak i na kratak rok ugrožava funkcionisanje. U toku je restrukturiranjeovih kompanija u cilju smanjenja troškova do nivoa koji bi mogao obezbijediti profitabilno poslovanje.• Smanjivanje javne potrošnje u 2010. godini u cilju obezbjeđenja održivosti sistema javnih <strong>finansija</strong>, imaće negativan efekatu vidu dodatne kontrakcije agregatne tražnje uslijed činjenice da javna potrošnja predstavlja značajan dio cjelokupne tražnje uCrnoj Gori.• Izdate garancije i druge implicitne obaveze države; Jedna od mjera podrške realnom sektoru pogođenom krizom bilo jeizdavanje garancija za odobrene kredite. Nagomilani dugovi privrednih subjekata će u slučaju nastavka negativnih kretanja urealnom sektoru povećati mogućnost aktiviranja izdatih garancija, što bi dodatno opteretilo izmirenje planiranih budžetskih izdataka,usljed porasta otplata duga.• Povećanje stope nezaposlenosti i sniženje zarada može povećati pritisak na socijalne transfere iz budžeta; Slično kao usvim drugim zemljama pogodjenim krizom realno je očekivati da će nastavak krize pratiti povećanje broja nezaposlenih, a to ćesamo po sebi povećati pritisak na socijalne transfere iz budžeta. Taj rizik bi mogao postati izuzetno snačajan u kontekstu eventuelnogprekida proizvodnje u nekim od najvećih industrijskih pogona.• Neizvjesnost predviđenih privatizacija; U skladu sa usvojenim planom i u 2010. godini predvidjena je realizacija privatizacijenekih od privrednih subjekata koje su još uvjek u vlastništvu države. Ipak, produžavanje sadašnje ekonomske i finansijske krizemože dovesti do određenih problema kod realizacije tih planova odnosno rokova u kojima bi one bile realizovane.Uzimajući u obzir gore navedene fiskalne rizike, kao i činjenicu da bi visok nivo javne potrošnje doveo do dužeg i sporijegoporavka crnogorske ekonomije, fiskalna politika je za naredni srednjegodišnji period definisala sledeće osnovne ciljeve i usmerenja:• Uspostavljivanje održivog sistema javnih <strong>finansija</strong> kroz definisanje fiskalnih „sidara“ i pravila. Glavna fiskalna sidra u periodudo 2012. godine sadržana u „baznome scenariju“ su: smanjenje tekuće potrošnje i državnog duga na ispod 35%; balansiranibudžet u 2012; ograničavanje rasta fonda zarada i subvencija kroz istvremeno smanjivanje učešća mandatornih troškova, konstantankapitalni budžet na nivou od oko 3.5% BDP i mogućnost finansiranja kapitalnih projekata kroz modele privatno javnogpartnerstva, strukturni prihodi treba da pokrivaju tekuću potrošnju i najmanje 50% kapitalnog budžeta, dok bi nakon stabilizovanjaekonomske situacije budžetski saldo bi trebao ići u suficit na na nivou od oko 2% BDP-a. Na taj način, tekuća javna potrošnjabi se poslije 2012. godine kretala ka nivou od oko 30% BDP-a, dok bi dug išao ispod tog nivoa.• Završetak reformi na prihodnoj strani javnih <strong>finansija</strong> započetih u 2007. godini; Reforme koje se odnose na snižavanjestopa poreza na dohodak fizičkih lica započete u 2007. godini biće završene 2010. godine čime će Crna Gora mjereno po ovomparametru postati najkonkurentnija u regionu. Posle snižavanje stope poreza na dohodak fizičkih lica na 12% u 2009. godini onabi u 2010. godini trebalo da bude snižena na konačnih 9%. Ova mjera značajno utiče na stvaranje stimulativnijeg okvira za razvoj79
g Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go re g oktobar - decembar 2009.privatnog preduzetništva i povećanje konkurentnosti, kao i smanjenje zaposlenosti u okviru „sive ekonomije“ i uvođenje u legalnetokove. Istovremeno će doći do smanjenja stope doprinosa na teret poslodavca sa 14,5% u 2009. godini na 10% u 2010. godini.Smanjenje navedene stope u značajnoj mjeri utiče na rasterećenje obaveza poslodavaca, smanjenje biznis barijera i povećanjekonkurentnosti.• Nastavak reformi javne potrošnje usmjerenih u stvaranje stimulativnog ekonomskog ambijenta; U periodu 2010 – 2012biće nastavljene fiskalne i strukturne reforme sistema javne potrošnje usmjerene u stvaranje stimulativnog ekonomskog ambijenta.To će biti ostvareno kroz nastavak smanjenja poreskih opterećenja i eliminisanje biznis barijera, čime će se obezbijeditikonkurentnost ekonomije i dodatno privlačenje direktnih stranih investicija.• Uspostavljivanje održivog zdravstvenog i penzijskog sistema; Kroz integrisanje u sistem državnog Trezora od 2010. godine daljeprimici i izdaci Fonda PIO i Fonda za zdravstveno osiguranje biće evidentirani i procesuirani preko državnog trezora. Na taj načinpoboljšaće se transparentost budžeta i kontrola trošenja budžetskih sredstava, a istovremeno i likvidnost. Istovremeno, u toku jetransformacija Fonda za razvoj, koji će od 2010. godine funkcionisati kao državni investicioni fond, i neće biti potrošačka jedinica.Kod ostvarivanja tih ciljeva i usmerenja koristiće se i sljedeće mjere odnosno instrumenti ekonomske, a posebno fiskalnepolitike:(i) stvaranje uslova za fleksibilniju poziciju Vlade u kreiranju budžetske potrošnje, prije svega, kroz smanjenje mandatornihobaveza u odnosu na diskrecionu potrošnju, (ii) vođenje stroge politike zapošljavanja u vidu racionalizacije broja zaposlenihi korišćenja internih transfera (zakonska mogućnost prelaska zaposlenog iz jedne potrošačke jedinice u drugu), (iii) prikazivanjetransfera po ekonomskoj klasifikaciji što će poboljšati kontrolu i unaprijediti transparentnost trošenja javnih resursa, (iv)utvrđivanje metodologija i procedura za definisanje osnovnih makroekonomskih i fiskalnih indikatora, kao što su na primjernivo tekuće i kapitalne potrošnje, deficit i javni dug, (iv) korištenje jednokratnih prihoda budžeta, prije svega, za prijevremenuotplatu duga nastalog u 2009. i 2010. godini, a u određenim slučevima i za jednokratne isplate troškova za tehnološke viškoveili prekvalifikacije radne snage, (v) upotreba pretpristupnih fondova EU – IPA fondova, pri čemu su Crnoj Gori kao potencijalnomkandidatu u periodu 2011-2012 biti na raspolagu godišnje korišćenje do nivoa od oko 33 mil. €, (vi) povećanje tekuće potrošnjesamo za razvojne projekte, uz istovremeno ukidanje neracionalnih programa javne potrošnje.Krizni scenarioZa razliku od budžetskog scenarija, „krizni scenario” bazira se na makroekonomskim projekcijama, prema kojima će se i u2010. godini nastaviti trend pada BDP-a odnosno da će stopa privredng rasta biti negativna i to na nivou od -2% Potrebno jenaglasiti da bi do realizacije „kriznog scenarija“ moglo pod uslovima istovremene realizacije negativnih trendova o kojim je bilogovora u dijelu posvećenom fiskalnim rizicima.Krizni scenario u tabeli pokazuje koliko brzo može doći do pogoršanja fiskalnih pokazatelja u slučaju manje povoljnih uslovaod datih u osnovnom scenariju i zašto fiskalna politika treba da ostane konzervativna.Makroekonomski i fiskalni okvir (u % BDP-a) scenario -2%MakroekonomskipokazateljiFiskalnipokazatelji2010.Projekcija2011.Projekcija2012.Projekcija2013.ProjekcijaNominalni rast BDP-a 1.9% 6.1% 7.6% 8.0%Realni rast BDP-a -2.0% 3.0% 4.5% 4.0%Inflacija 2.0% 3.0% 3.0% 3.5%Uvoz 50.9% 52.0% 52.9% 53.5%Izvoz 33.2% 33.7% 34.1% 35.0%Deficit tekućeg računa 15.9% 15.9% 16.0% 16.0%Neto strane direktne I ostale investicije 15.9% 16.8% 16.9% 16.0%Domaći krediti 77.7% 76.1% 77.8% 78.0%Bankarski depoziti 52.6% 54.1% 54.1% 54.6%Javni prihodi 40.2 40.3 39.4 38.1Konsolidovana javna potrošnja 46.0 43.5 41.1 38.7Deficit/Suficit -5.8 -3.2 -1.7 -0.6Kamate 1.04 1.04 1.03 0.96Primarni deficit/suficit -4.8 -2.2 -0.6 0.3Povećanje / smanjenje depozita -4.28 -2.1 -1.62 -1.4380