SADRŽAJINFO pripremila: Jelena Ostojićzarez, xii /289-90, 2. rujna 2010. 2InfoJelena Ostojić 2, 55DruštvoArmatura lažljivosti Nataša Petrinjak 3Što ti muslimani uistinu žele?Andrej Nikolaidis 4-5Arhitektura Euroislama Irfan Hošić 6-7Zablude oko “Slučaja Matvejević”Vladimir-Đuro Degan 8Razgovor s Enverom Kazazom iVladimirom ArsenijevićemOmer Karabeg 10-11Dijagnoza splitskoga stanja umaBranko Malić 12-13KolumnaZen i umjetnost cijepanja drvaNenad Perković 9Kapetan Koma preporučujeZoran Roško 35Codex SeraphinianusNeven Jovanović 54Anarho scenaRazgovor s Arminom ProtulipcemSuzana Marjanić i Hrvoje Jurić 14-15Socijalna i kulturnaantropologijaEgzopedagogije i utopijska mašta:istraživanje supkultura vila Tyson Lewis i Richard Kahn 16-17FilmTko sanja naše snove?Igor Jurilj 18, 24Vizualna kulturaSedimenti Petra Vidović 19Izraziti svoj karakter Silva Kalčić 20-21EsejSpekulacije o mogućem svijetuJ. F. Martel 22-24Vizualna erotika mini-vjenčanjaRachel Poliquin 40-41Vado, vadis, vademus: u obranu jednogstanja Marko Pogačar 42-43TEMA BROJA:Zoom <strong>festival</strong>Priredila Nataša PetrinjakSpoj lokalnog i svjetskog 25Razgovor s Janezom JanšomDavor Mišković 26-27Krivi gledatelj Nicholas Ridout 28-29Razgovor s Lois WeaverUna Bauer 30-31Razgovor s Nikolinom PristašJasna Žmak 31O halucinaciji Joe Kelleher 32GlazbaŠareni bomboni Trpimir Matasović 33KazališteTri solista ili samonikla scenska umjetnostNataša Govedić 34-35Razgovor s Ivanom PeranićSuzana Marjanić 36-37Bijeli King Kong i crvena Annabel LeeSuzana Marjanić 38-39KnjigeBrački roman šoka svijestiIvica Ivanišević 43In the Ghetto Dario Grgić 44Kamen, škare i papir Marko Pogačar 45Hrvatska medijska laž BorisPostnikov 46-47Braća Hernandez se vraćajuBojan Krištofić 47-48PoezijaVaršavska krošnja ReikoOmura Elezović 43Roško se divio filadendronuRobert Roklicer 52In memoriamDevet haiku pjesama u prijevoduVladimira Devidéa (1925-2010) 49ProzaZloćudni grbavac Jason Rogers 50-51NatječajZvonimir i puška Marko Dejanović 53Po našem malom crnom tržištuToni Matošin 53O komercijalizacijiobrazovanjai plaćanjustudijaSenat Sveučilišta u Zagrebuna svojoj redovnoj četrnaestojsjednici održanoj 13. srpnjaove godine prihvatio je predložakugovora koji studentiprve godine preddiplomskih iintegriranih studija potpisujusa svojim budućim fakultetimaprilikom upisa studija. Ovdjeprenosimo reakciju studenataobjavljenu na slobodnifilozofski.com:“Neprihvatljivosttakvog ugovora i odnosa kojise stvara njegovim potpisivanjemproizlazi iz klauzule kojaodređuje da student sam podmirujetroškove svoga studijaukoliko Vlada RH, tj. nadležnoministarstvo, ne isplati obećanusvotu do kraja zimskogsemestra, dakle do mjesecaveljače sljedeće godine. Aktomodobrenja takvog predloškaugovora Senat Sveučilišta uZagrebu po tko zna koji putodigrao je ulogu promotora iaktivnog provoditelja komercijalizacijevisokog obrazovanja.Senat je jasno prihvatio ulogupartnera MZOŠ-a kao i ostatkapolitičkih struktura koje nesmetanoruše svaki oblik socijalnepolitike što u konačnicirezultira još većim društvenimraslojavanjima. Ovaj putnaša akademska elita učinilaje i eksplicitni korak “dalje” utom procesu prebacivši odgovornost(javnog) financiranjaobrazovanja s nadležne i (ne)odgovorne političke elite nasame studente. Vladina odlukaiz ožujka o tobože “besplatnim”prvim godinama studijakoju su mediji predstavili kaozadovoljenje naših zahtjeva nesamo da nije bila ostvarenjepotpuno javno financiranogobrazovanja za koje se zalažemo,nego je očito služila kaomehanizam smirivanja nabujalognezadovoljstva. Donošenjepredloška ovakvih ugovora dodatnopotvrđuje tezu o Vladinufingiranju besplatnog obrazovanja.Takvo djelovanje političkevlasti nikako ne znači i amnestijuodgovornih na Sveučilištukoji su u konačnici prihvatiliovakav nacrt teksta ugovora.Ugovori ni na koji način nečine pritisak spram strukturavlasti, nego se solidariziraju snjima, nauštrb solidarnosti sastudentima na koje se ovimugovorima i dugoročnom politikomvrlo jednostavno prebacujeodgovornost države ijavnog financiranja visokogobrazovanja. Ništa manje neodgovornonije bilo ni ponašanje‘studentskih predstavnika’ kojinisu uzimali u obzir zahtjevei odluke studenata koje predstavljaju.Njihovu računicu cijenaECTS-a i modela plaćanjaiznesenu na nedavnoj sjedniciHrvatskog studentskog zbora uMostaru u Bosni i Hercegovini,ne smatramo manje opasnomod sličnih modela i izračunakojima smo zasipani od straneraznih ad hoc komisija, rektora,zborova. Već više od dvije godineglas studenata, što ulicamagradova što ispunjenim predavaonicamatijekom plenuma,poziva na solidarnost, jedinstvoi društvenu odgovornost svihonih koji sačinjavaju universitas.Jedini jasan odgovor kojismo dobili od predstavnikaakademske zajednice jest jošneobjavljeno javno pismo rektoraBjeliša kojim poziva Etičkisavjet Sveučilišta u Zagrebu narazjašnjavanje ‘etičkih i akademskihaspekata’ studentskogdjelovanja posljednjih godinudana, počevši s blokadamafakulteta, nastavljajući se redovnimpritiscima i zadnjimprekidom sjednice Senata ulipnju. Riječ je o još jednomod provjerenih načina zaobilaženjasredišnjeg problema inašeg jedinog i univerzalnogzahtjeva. Strukture odlučivanjaSveučilišta u Zagrebu (kaoi ostalih sveučilišta) odabralesu potencijalno represivne metodekoje koriste i političkevlasti, istovremeno postajući islijepi izvršioci loših politikakoje su dovele ne samo do zatvorenostivrata fakulteta zaone iz najnižih slojeva, nego ido kriminalnih anomalija kojenisu do kraja i u cijelosti istražene.Ovakav sistem odlučivanjai vođenja visokog školstva iznanosti nužno vodi još većemnezadovoljstvu studenata inastavnika koji s pravom rušeono što se proklamira etičkimi akademskim principima uborbi za društvo i sveučilištejednakih bez obzira na njihovoimovinsko stanje. Jedini ugovorna koji ćemo pristati jestugovor koji garantira nastavakborbe za potpuno javnofinancirano obrazovanje svimsredstvima u okvirima autonomijesveučilišta koju se želidokinuti”.Novi mediji imaraton idejaZa vrijeme trajanja ovogodišnjegaZagreb Film Festivala tristručnjaka iz Velike Britanije,Kanade/Nizozemske i Danskeposjetit će Zagreb kako bi radilis talentiranim filmašima uokviru intenzivne radionice onovim medijima i novim načinimapripovijedanja priča.Traže se projekti čiji je ciljeksperimentiranje s novim načinimapripovijedanja i to korištenjeminterneta, igrica, mobitelai sličnih tehnika kao načinanadogradnje uobičajenogafilmskog iskustva. Projekt možebiti u ranijim fazama razvoja iliblizu završne verzije scenarija.Najbitnije je da se projektomžele otkriti novi načini pripovijedanjauz pomoć digitalnihplatformi. Budući da je natječajnamijenjen timovima, obveznoje zajedničko sudjelovanjebarem dviju osoba. Kombinacijeunutar timovasu sljedeće: redatelj/producent, redatelj/direktor fotografije,producent/scenarist,redatelj/producent/kreator igrica ilidrugih tehnika i programadigitalne podloge.Traže se timoviod dvije do tri osobe,a prednost imaju onikoji predstavljajuspoj kreativnih i produkcijskihvještina testudenti Akademijedramskih umjetnostiili drugih kreativnihobrazovanja. Određenistručnjaci i MediaDesk Hrvatskerazmotrit će pristigle prijaveprojekata i izabrati tri ili četiritima koji će sudjelovati u završnojfazi natječaja u novim medijimai maratonu ideja. Prijaves opisom svoga projekta šaljuse na adresu martina.petrovic@mediadesk.hr, a rok za prijavuje 20. rujna 2010.Blixa Bargeld iAlva NotoPoznat kao frontmen grupeEinstürzende Neubauten, alii kao bivši gitarist The BadSeedsa, Blixa Bargeld u Zagrebdolazi s novim projektomnaziva anbb. Na nastupu, kojise održava 3. rujna u Tvornicikulture, Blixi će društvo raditiAlva Noto, njegov dugogodišnjiprijatelj i elektronski glazbenikompozitor. Osim s Blixom,Alva Noto surađivao je s imenimakao što su Ryuichi Sakamoto,Ryoji Ikeda, Mika Vainio,Michael Nyman i ThomasKnak. Njihova suradnja počelaje u sklopu projekta anbb kojije nastao 2007. godine. Tu surazvili i glazbeni koncept kojise, kako sami ističu, temelji nakombinaciji improvizacije iapstrakcije. Nakon brojnih nastupaširom svijeta, u proljećeove godine izašao je im je prvistudijski album koji će predstavitii zagrebačkoj publici.Festival novogfilma15. Splitski filmski <strong>festival</strong> međunarodnije <strong>festival</strong> novogfilma, a ove godine održava seod 11. do 18. rujna. Program<strong>festival</strong>ske konkurencije dijelise na dugometražni film, kratkometražnifilm, video i novemedije. Najboljim radovimadodjeljuju se Grand Prix zasvaku kategoriju. Splitski filmski<strong>festival</strong> dodjeljuje i Posebnunagradu za izuzetan doprinosrazvoju umjetnosti pokretnihslika. Ovogodišnji dobitnik Posebnenagrade <strong>festival</strong>a je proslavljenieuropski filmski redateljMiklós Jancsó iz Mađarske.Jancsó će u Splitu boraviti od11. do 16. rujna.RadnodruštvenovrijemeU Društvu arhitekata Rijeka(Đure Šporera 8) od 10. do 12.rujna održat će se trodnevniarhitektonski simpozij Prepoznavanjeprakse. Okupitće osam različitih arhitektonskihpraksi, ARCHIsquad, JurajGlasinović, koFAKTOR,Leonid Zuban, NFO, Pulskagrupa, Roman Vlahović, Tim-Bolje, koje će prezentirati svojrad, iskustvo i problematiku skojom se susreću tijekom vlastitogproizvodnog puta. Ciljsusreta usmjeren je predočavanjunovonastalih uvjeta uprakticiranju arhitekture teotvaranju diskusije koja bi moglavalorizirati drugačije oblikepraksi. Naime, karakteristikakreativne proizvodnje, u kojuspada i arhitektura, je brisanjegranice između radnog i proizvodnogvremena. Kreativninastavak na stranici 55 –
društvozarez, xii /289-90, 2. rujna 2010. 3Armatura lažljivostiTrik tajnovitostije prastaripokeraški trik,tajnovitost mitaje uvijek prozirna.Skrivanje, ne višeniti znanja, negoinformacija, služisamo ovladavanjumjesta moći skojeg je mogućeizrabljivatidruge. Što jemanje znanja ikompetentnosti,laganje, skrivanjei falsificiranje jeveće, jer se drugone zna raditiNataša Petrinjak— “Optimističnasam jer znam štoHrvatska radi”, reklaje nametnuta nampremijerka. Zvučilijepo, ali građaniHrvatske kojipremijerku plaćaju –ne znaju. A plaćaju jeda bi znali, da bi i oniživjeli optimistično.Ne da bi ona znala onjima, nego oni o njoj.Gdje je, s kime je, zaštoje i kako troši njihovnovac —“Raspolažem količinomnovca kao nikada dosada, a ne mogu otplatitidugove i kredite” – zavapio je poznanikna društvenoj mreži, netom nakonkraćeg odmora u domovini. Kratkotrajnaradost šireg kruga prijatelja i poznanika“iz starog kraja” zbog, ipak, isplativostiodlaska u pečalbu, jer očigledno ima količinunovca kakvu nikada nije vidio uživotu, uslijedila je širokopojasna zabrinutost.Naime, svi okupljeni zamislili su senad radnjama koje obavljaju posljednjihmjeseci – pripremama za istovjetan odlazakiz Hrvatske. Svi okupljeni pred istomdilemom nalazili su se i prije dvadesetgodina; žalovanje što u ranim dvadesetimanisu odlučnije spakirali kofere, štosu naivno vjerovali da će ih netko u ovojzemlji trebati, eto samo da steknu još maloiskustva, nadopune temeljna obrazovanja,razvlači se tako poput žvakaće gume većdvadeset godina. Sve što su učinili, novei nove stupnjeve akademskog obrazovanja,dodatne edukacije, neposredna radnaiskustva, samoobrazovanja, pokazuje sene samo pogrešnim investicijama, negodapače, suludim projektima zbog kojih ihni danas, svim nuđenjima usprkos, u ovojzemlji nitko ne treba, a siromaštvo ih primoravana ponovni pogled prema drugimdestinacijama. Ovaj put, i ne pitaju mnogoo vrsti posla koji će raditi. I odmah, jerriječ je o ljudima koji su pošteni, radišnii vrijedni, javi se onaj inat, ona ljutnja,već uvelike poznati i opisani, u stvarnimi literariziranim svjedočanstvima – otporprema protjerivanju, odlaskupod prisilom, onom najgorem,kada je ugrožen život sam.Dokapitalizacijakriminala Posljednjedane kolovoza obilježilo jeisto podgrijavanje s hladnimtušem na kraju; čini se da suse čak i klimatske prilike prilagodilevladajućoj politici.Ista retorika istih političkihigrača, s usvojenim rebalansomdržavnog proračuna kojiće još jednom potvrditi čvrstinuarmature postavljeneprije dvadeset godina. Pravona život imaju tek malobrojni,njih nekoliko tisuća i sve što jeu ingerenciji državne upravevalja iskoristiti da bi služilosamo tom cilju. U pravu je,ma koliko je uvredljivo, bivši premijerIvo Sanader kad kaže: “Psi laju, karavaneprolaze” – prolaze godine, znamo sve (ilibarem ono bitno) o svim ubojstvima, pljačkama,prevarama, ali se ništa ne mijenja.Čak ni to što je nekoliko osoba završilo izarešetaka, ne otvara mogućnost da građanimaukradeno bude vraćeno. Nije dapačeni uloženo u stvaranje novih vrijednosti,koje poboljšavaju pojedinačne živote patime posredno i boljitak čitavog društva.Namjesto toga, dokapitalizirana je Hrvatskapoštanska banka. U pravu je i aktualniministar gospodarstva; čovjek koji bitrebao donijeti najvažnije ideje i razvojneprojekte za gospodarski razvoj zemlje (zato, naime, prima plaću), radije ispunjavapristupnice političkoj stranci koja je, koristećise doslovno kostima stanovnikaHrvatske, kreirala armaturu sigurnog skloništaza odabrane poslušnike. Situacija je,potvrdio je tim činom, kao ona devedesete,sirene tule, a građani, s vrećicama ilitek dronjcima na sebi, pokušavaju izbjećinove udarce, nova ranjavanja, nove smrti.Uz novopečenog HDZ-ova ratnika Popijača,s pitoresknog brdašca u Zagrebu, nadnevno baškarenje po dverima odlaze jošmnogi “stručnjaci”; ekonomisti, pravnici,stratezi, političari… ali će nametnuta nampremijerka o poduzetničkoj klimi razgovaratis predstavnikom udruge poslodavaca.Prvo, zašto s njime, pored toliko kolega, apotom, o čemu oni to namjeravaju razgovarati?Svatko tko zna tri osnovna pojmapoduzetništva kapitalizma zna da je riječo novom dijeljenju bogatstava. Razgovaratće samo za koje “investicije” da vladapripremi zakonski okvir. Nažalost, sveupućuje da je riječ o investicijama u trgovinu(koja uvijek računa i s rasprodajama)posljednjim bogatstvima kojimaHrvatska raspolaže, ali ako to osiguravaposao u dverima, još koju godinu, dok sesagrade kuće, podebljaju bankovni računi,za doba nakon kataklizme, svaki je dogovormoguć. Broj stanovnika Hrvatske, nanjihovu radost, zasigurno će se smanjiti;otići će ili poumirati od bijede i iznemoglosti,ali barem će biti više mjesta naplažama i cestama, za njih. Samo će manjibroj uništenih ljudi vidjeti lažan osmijeh,bjelinu kostimića i cakljenje broševa kadaza potrebe medijske sličice treba glasnoreći: Optimistična sam.Stari pokeraški trik Taj smiješanmarketinški cijuk, samopostavljenapremijerka s osobitom radošću uzvikivalaje “nekako s proljeća”. Svaki put nakonkakovog tajnog sastanka ili putovanja. Jošuvijek odzvanja onaj uzbuđen do granicadahtanja, nakon sastanka s Brammertzom:“Optimistična sam jer znam što Hrvatskaradi”. Zvuči lijepo, ali građani Hrvatskekoji premijerku plaćaju – ne znaju. A plaćajuje da bi znali, da bi i oni živjeli optimistično.Ne da bi ona znala o njima, negooni o njoj. Gdje je, s kime je, zašto je i kakotroši njihov novac. I eto nas pred novomzamkom. Sve manje građana Hrvatskeradi, novca kao zamjenskog sredstva zavrijednost vrlo je malo i samo nas korakdijeli da čujemo (jer predsjedniku prveoporbene stranke to je već sugerirano)– ne plaćate me vi, nego Svjetska banka,MMF i NATO. Trik tajnovitosti je prastaripokeraški trik, tajnovitost mita je uvijekprozirna. Skrivanje, ne više niti znanja,nego informacija, služi samo ovladavanjumjesta moći s kojeg je moguće izrabljivatidruge. Što je manje znanja i kompetentnosti,laganje, skrivanje i falsificiranjeje veće, jer se drugo ne zna raditi. Dokazau posljednjih dvadeset godina, cijelepolitičke garniture Hrvatske, izuzetno jemnogo. Imali su priliku svi, ali prije životapojedinaca i ukupne društvene stabilnostipa čak i novca samog, važnija je stranačkaiskaznica. Bilo koja, samo da se ne narušiplemenska struktura. Koja mitu o znanju,stručnosti, kompetentnosti, dušobrižništvui dobroti priskrbljuje formu potrebnu zanovu reprodukciju.Infantilizacija većine Sredstvaprisile na pokoravanje su surova; ne trebaosobito čuditi što osobe, pojedinačno, pristaju.I na najmanja zrnca, jer život je,znamo, biološki ograničen. Ali upravozato, valja spustiti onaj hepek, da se kotačzla zaustavi – ne znaju ni Kosor, ni Kosorica,ni Popijač, ni Šuker (koji god), nipredsjednici (čega god) niti vlasnici ništaviše od tisuće nezaposlenih ili slabo plaćenih,koji čine potlačenu (svima nametnutoomražena riječ) radničku klasu (ikoju ne čine samo šloseri u tvornici). Ilinešto što bilo tko ne bi mogao naučiti, vrlobrzo. Nisu ljudi ni glupi niti lijeni, takvimaih čine strukture moći, infantilizirajući ih(i sebe same) oduzimanjem prilika da preuzmuodgovornost, za sebe i druge. Ovrijednostima (i novca, i rada, i života),vlado i vlasti, ali građani ponajprije! temehanizmima zaštite od korumpiranjavrijednosti, treba razgovarati. I neprikosnovenozahtijevati.
- Page 1: DVOTJEDNIK ZA KULTURNAI DRUŠTVENA
- Page 5 and 6: društvozarez, xii /289-90, 2. rujn
- Page 7 and 8: društvozarez, xii /289-90, 2. rujn
- Page 9 and 10: Kolumnazarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 11 and 12: Razgovorzarez, xii /289-90, 2. rujn
- Page 13 and 14: Društvozarez, xii /289-90, 2. rujn
- Page 15 and 16: ANARHO SCENAzarez, xii /289-90, 2.
- Page 17 and 18: Socijalna i kulturna antropologijaz
- Page 19 and 20: vizualna kulturazarez, xii /289-90,
- Page 21 and 22: vizualna kulturazarez, xii /289-90,
- Page 23 and 24: esejzarez, xii /289-90, 2. rujna 20
- Page 25 and 26: TEMA BROJA: zarez, xi1 /289-90, 2.
- Page 27 and 28: TEMAT: ZOOM FESTIVAL zarez, xi1 /28
- Page 29 and 30: TEMAT: ZOOM FESTIVALzarez, xi1 /289
- Page 31 and 32: TEMAT: ZOOM FESTIVALzarez, xi1 /289
- Page 33 and 34: Glazbazarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 35 and 36: KAZALIŠTEzarez, xii /289-90, 2. ru
- Page 37 and 38: azgovorzarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 39 and 40: KAZALIŠTEzarez, xii /289-90, 2. ru
- Page 41 and 42: Esejzarez, xii /289-90, 2. rujna 20
- Page 43 and 44: Knjigezarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 45 and 46: knjigezarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 47 and 48: knjigezarez, xii /289-90, 2. rujna
- Page 49 and 50: in memoriamzarez, xii /289-90, 2. r
- Page 51 and 52: Prozazarez, xii /289-90, 2. rujna 2
- Page 53 and 54:
natječajzarez, xii /289-90, 2. ruj
- Page 55 and 56:
infozarez, xii /289-90, 2. rujna 20