najbolji izbor nekretnina /the best real estate offer - DalCasa

Spaljivanje Poklada / Burning up of carnival
Pokladna povorka / Carnival’s corrtege
Poznati dimnjaci Lastova /
Famous chimneys of Lastovo
Pitomi zeleni otok Lastovo zaštitni je znak odmora
u društvu s netaknutom prirodom. Na tom otoku
umočenom u plavetnilo jadranske pučine i
optočenom nizom srebrnih otočića, uživa se u
tisućljetnoj kulturi i vrhunskoj gastronomskoj ponudi. Još
su helenski državnici, rimski senatori i austrijski carevi pili
maslinovo ulje s Lastova. Za one koji život znaju živjeti punim
plućima, kojima ne smeta zvuk tišine, ovaj otok je
idealno mjesto za odmor.
Arhipelag Lastovo čini 46 otoka i grebena, ukupne površine
56,2 četvorna kilometra. Nalazi se južno od otoka
Korčule i 60 nautičkih milja od rta Gargano s talijanske
strane Jadrana. Glavni otok Lastovo površine je 46,9 četvornih
kilometara i četrnaesti je otok po veličini u Jadranskome
moru.
Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok, koji posjeduje
sve karakteristike mediteranskog podneblja. Ovdje
su zime vlažne, a ljeta sušna, duga i topla. Lastovo je
jedan od deset rajskih vrtova Sredozemlja koji se nalazi
na popisu Svjetske naklade za prirodu (WWF).
Već je sredinom 10. stoljeća bizantski car Konstantin
VII. Porfirogenet spominjao Lastovo, iako se prve važne
napomene o ovom otoku vežu uz događanja u 1000.
godini. Kao što je opisao Ivan Đakon (Johannes Diaconus)
u svojemu djelu “Chronicon Venetum”, venecijski
dužd Pietro Orseolo II. je tijekom svojeg upada u Dalmaciju
uništio utvrdu i grad na Lastovu kao odmazdu za
pljačkaške napade na venecijske trgovce. Time je htio
zaštititi slobodan prolaz u Mediteran. U iduća dva i pol
stoljeća Lastovo je palo u zaborav. Stanovnici su se posvetili
poljoprivredi i stočarstvu zanemarivši svoju pomorsku
tradiciju. Sredinom 13. stoljeća (1252.-1254.) Lastovo
se samovoljno priključilo Dubrovačkoj Republici nakon
što je ona obećala stanovnicima da će moći zadržati
svoje tradicionalne običaje. Tijekom 16. stoljeća Lastovo
je odolijevalo Turcima, do 18. stoljeća i ulcinjskim gusarima,
ali i Francuzima, vojskovođi Napoleonu, te bečkoj
vojsci i, na kraju, talijanskoj. Talijanska okupacija Lastova
1918. bila je posljedica tajnoga Londonskog ugovora,
potpisanog 1915. između Italije i Antante. Prema Rapalskom
ugovoru iz 1920., Kraljevina Italija je sebi pripojila
Lastovo i uključila ga u zadarsko okružje. Za talijansku
vlast nad Lastovom bilo je značajno gušenje narodnog
identiteta, porast broja stanovništva, ubrzana gradnja
i poboljšanje životnog standarda. Talijanska vlast nad
otokom je završila 1943. kapitulacijom Italije.
Danas otok Lastovo još zovu i carskim otokom, kako su
ga nekada zvali Rimljani, zbog brojnih polja, bujnih šuma,
prekrasnog vijenca otočića i hridi koje ga okružuju, te bezbrojnih
skrovitih uvala i obilja morske ribe. Kako Lastovo
45