Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 102<br />
U vezi modaliteta zaštite istarskog ruralnog prostora, potrebno je upozoriti da se ruralnim<br />
prostorom nipošto ne smatraju seoska naselja Istre u užem smislu riječi već da se<br />
ruralnim prostorom smatraju i krajolici, te osobito i onaj uži ili širi okoliš seoskog naselja<br />
koji čini njegovu zonu opstanka. S druge strane prema povijesnim načelima organizacije<br />
ruralnog prostora Istre, sama naselja dio su velikog prostranstva dotičnog suburbiuma i<br />
dotične seoske župe. Prema ovim povijesnim kriterijima organizacije prostora, pojam<br />
ruralnog prostora potrebno je sagledati prvo, širokim zoniranjem prostora i drugo u<br />
sagledavanju dotične strukture organizacije prostora, koje se očituje kao primarni osnov<br />
tog prostora, oblikovan i prema prirodnim i prema povijesnim načelima.<br />
Osnovna struktura seoskih naselja je struktura kuća i okućnica. Ove se strukture između<br />
sebe iskazuju kao jedan vlasnički prostor, jednog lokalnog imena i naziva. Ova struktura<br />
naselja bila bi podloga za osnovna urbanistička načela u smišljenom društvenom<br />
tretiranju istarskog sela. Što se tiče zaštite, odnosno uklapanja u život, prema užim<br />
graditeljskim i funkcionalnim odlikama sela, ista se zaštita može provesti samo u<br />
kontinuitetu života seoskih naselja. Dužnost ili pravo zaštite okušat će se ovdje u svom<br />
svojem složenom i teško rješivom pitanju, u poskupljenju gradnje, gradnjom koja je<br />
prirodna (a to je kamen, drvo i biljna gradnja) kada su u pitanju stare prostorne jezgre, ili u<br />
visoko kvalitetnim novim materijalima (stručno i znalački primjenjenim) kada su u pitanju<br />
nove građevine i nove namjene u novim prostornim i sadržajnim porukama sela. Za nove<br />
građevine društvenog standarda modaliteti zaštite traže lokaciju udaljeniju od starih jezgri<br />
naselja (ili lokaciju zajedničku za više naselja zajedno) i onu adekvatnu kvalitetnu poruku<br />
novih građevina. Nova arhitektura u naselju ne smije nametati, niti smije preuzeti glavni<br />
vizuelni ugođaj sela, jer sve ove građevine, kako god bile prostorno veće i na prvi pogled<br />
važnije od onih starih, tek su prateći element jednog davnog i od davnine kontinuiranog<br />
života, čije dokaze nemamo pravo podcijeniti, a još manje brisati.<br />
Jedan od primjera prividne nepotrebnosti prostora u novom životu sela, su lokve na ulazu<br />
ili izlazu naselja ili u sredini sela. Ti nepresušni izvori života u svakom seoskom naselju i<br />
danas se mogu uklopiti u planirani prostor naselja, ako predvidimo i omogućimo njihovo<br />
sanitarno i stručno tretiranje. Isto je sa starim studencima, šternama u naselju ili izvan<br />
naselja, gdje je to moguće i gdje takva izvorišta vode ne predstavljaju opasnost za okoliš.<br />
S druge strane, zajedništvo starih prostora u seoskim naseljima nije potrebno mijenjati<br />
novim, ako postoje svi uvjeti da se npr. i domaći i strani putnik odmori u hladu ladonje ili<br />
kostanja, kako se to tisućljećima već čini. Stara guvna, prostori pred crkvom (ako je u<br />
selu), citiramo kao kontinuirana središta zajedništva, pod uvjetom da se ista i otkupljuju<br />
ako bi to bio uvjet njihove zaštite u prilogu specifične vizure sela.<br />
Širi okoliš naselja, sa svojim stazama, sa prostornom interpretacijom kamena (suhozid)<br />
bila bi daljnja briga zaštite i njenih modaliteta ruralnog prostranstva. U svim se širokim<br />
prostorima istarskog ruralnog krajolika moraju sačuvati pješačke staze, sav opus pješačke<br />
kulture tisućljeća, toliko potrebne suvremenom čovjeku kao rekreacijski prostor i poruka.<br />
Posebne je važnosti, ono tretiranje prostorne spomeničke oznake Istre, koje se veže uz<br />
podjele na stare istarske župe i podžupe, prema osobito istarskom spomeniku<br />
prvorazredne važnosti: Istarskom Razvodu iz 1325. Prema ovom dokumentu pretpostavlja<br />
se pronaći originalne kamene međaše na graničnim međama starih župa, te kamene<br />
međaše koji tu podjelu kontinuiraju.<br />
Zaštita arheoloških lokaliteta<br />
Na području Grada Buzeta postoje brojni lokaliteti nastali od prethistorije do srednjega<br />
vijeka; od nekropola, gradina, do naselja koja imaju kontinuitet života iz tih vremena. Neki<br />
lokaliteti su istraživani, za neke se zna po slučajnim nalazima, a za neke se pretpostavlja<br />
da postoje. Pretpostavlja se da na ovom području ima još dosta neotkrivenih arheoloških
Change language