GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 75
Sekundarno (povremeno) stanovanje (kuće i stanovi za odmor i rekreaciju) kao
stimulativni vid revitalizacije ruralnih naselja
Građevinama za povremeno stanovanje potrebno je posvetiti posebnu pažnju.
Nekontrolirana i nedovoljno organizirana izgradnja novih građevina kao i obnova
postojećih na neprimjereni način, predstavlja veliku opasnost za prostor uopće, a posebno
za područja pogodna za rekreaciju i za razvoj turizma.
Građevine povremenog stanovanja (bilo da su u posebnim naseljima ili unutar postojećih
naselja) često su rađene bez plana ili nisu poštivale plan, pa su u neskladu s prostorom i
raskošno koriste površine, bez funkcionalne povezanosti i ukomponiranosti u strukturu
naselja. Stoga građevine povremenog stanovanja često remete izgled okolice, što je u
nekim slučajevima ublaženo kultiviranom vegetacijom. Stručno usmjerene - organizirane
građevine povremenog stanovanja trebaju, pored osobne koristi vlasniku, doprinijeti i opće
društvenoj koristi, daljem razvitku turizma, a napose trebaju biti velika selektivna dopuna
svim vrstama turističkih kapaciteta (lovni i izletnički).
Na temelju stručnih prostorno - planerskih spoznaja i analize stanja u Gradu Buzetu,
navodimo neke konstatacije, problematiku i alternativne mogućnosti daljnjeg razvoja
povremenog stanovanja u prostoru grada:
- ne postoje detaljni podaci (osim službenih podataka koje vodi Statistika) o vrstama
(tipovima) građevina te o njihovom rasporedu u prostoru prema mikrolokacijama,
- nisu izučavani problemi i nesklad koji se javlja u prostoru,
- nisu istraženi interesi i nastojanja stanovništva bližih urbanih i udaljenih naselja (jačih
regionalnih centara) s posebnim afinitetima po vrstama (tipovima) građevina te po
lokacijama i područjima, npr. u perifernim urbaniziranim područjima u turističkorekreativnim
područjima i drugim područjima,
- sekundarni tip stanovanja u sadašnjim uvjetima ima određene pogodnosti i
ograničenja, kako s obzirom na mogućnosti zadovoljavanja potreba i interesa, tako i s
obzirom na prostorno razvojne mogućnosti,
- isticanje prednosti malih naselja posebno za turizam: specifična turistička ponuda,
- kombinacija klasičnog i seoskog turizma: isticanje vrijednosti tradicionalne
poljoprivrede,
- izletnički turizam i vikend boravci u suradnji s većim turističkim središtima;
organiziranje tradicionalnih folklornih manifestacija.
U procesu daljnjeg planiranja nužno je tu vrstu stanovanja promatrati kao jedan od bitnih
planskih elemenata, ali uz razvojno usmjerenje i detaljne, konkretne mjere s uvjetima za
izvođenje. Načelno bi povremeno stanovanje trebalo usmjeravati (uz određene uvjete
izgradnje), u postojeća naselja ili dopunjavati već stvorene turističke zone (aleja
glagoljaša i dr.), te spriječiti izgradnju novih građevina na do sada neurbaniziranim
područjima. Propisivanjem određenih uvjeta gradnje u ruralnim naseljima, možemo u
velikoj mjeri zaštititi sliku naselja.
Urbanističko-arhitektonskoj tradicionalnoj izgradnji novu neprimjerenu izgradnju ili
adaptaciju treba sprečavati određivanjem uvjeta građenja (korištenje onih građevinskih
elemenata koji su karakteristični za tradicijsku gradnju, ali koji se mogu koristiti i u
suvremenoj arhitekturi). Ujedno bi se trebao poštivati i tradicionalni oblik građevne čestice
i položaj građevine unutar parcele, te međuodnos susjednih građevina, te na kraju obrada
pročelja koja je uobičajena za dotična naselja uz respektiranje orijentacije kuće u odnosu
na strane svijeta.
Adaptaciju ili izgradnju građevina ili stanova tzv. povremenog tipa stanovanja trebalo bi
usmjeravati ili ograničiti na slijedeće zone: