GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 73
Tako je proces urbanizacije i s njim u vezi razvitak gradova i naselja nedjeljivo povezan s
razmatranjem problematike razvoja stanovanja u prostoru Grada Buzeta. To iz razloga što
je rješavanje stambenih potreba i stanovanja u cjelini ovisno o istraženim, shvaćenim i
kontroliranim procesima urbanizacije i razvitka naselja i gradova i s tim u vezi
usmjeravanim migracijskim kretanjima.
Grad Buzet je 1991. godine, kada je po tom pitanju izrađena posebna analiza, imao 2.066
domaćinstava, s 2,99 članova po domaćinstvu, bez zemlje bilo je 1.023 domaćinstava.
Ukupan broj stanova iznosio je 2.364, a stalno nastanjenih bilo je 1.971 stana. Preostalih
393 stana bili su nenastanjeni stanovi, povremeno nastanjeni za odmor i rad u
poljoprivredi te druge namjene. Ukupna površina stanova iznosila je 158.092m 2 , što iznosi
76,52m 2 po stanu. Od ukupnog broja stanova u Gradu Buzetu (Buzet, Fontana, Sv. Ivan,
Sv. Martin) je 864 stana (oko 42%) dok se preostalih 1.198 stanova (oko 58%) nalazi u
ostalim naseljima. Prosječna stambena površina po stanovniku iznosi 25,11m 2 .Broj
članova domaćinstava je u opadanju u odnosu na prijašnje razdoblje, a to je uzrok boljeg
životnog standarda i ograničavanje potomstva na 1-2 djeteta. Po istom kriteriju od 3,0
stanovnika po domaćinstvu valja planirati i budući razvoj naselja, te osiguranje preostalih
mogućnosti za njihov nesmetani razvoj. Tako bi 2010. godine Grad Buzet imao 2.200
domaćinstava, bez zemljišnog posjeda bi bilo oko 70% domaćinstava, dok bi ostalih 30%
domaćinstava bilo mješovito odnosno vrlo mali broj domaćinstava imao bi zemljišni posjed
i živio isključivo od poljoprivrede.
U traženju mogućnosti razvitka kvalitetnijeg stanovanja javlja se nužnost stvaranja
plodnijeg i efikasnijeg stambenog modela, koji će proizlaziti iz činjenice da veći dio
stanovništva ne raspolaže dostatnim financijskim viškovima, ali raspolaže viškovima
vremena koji mu omogućuje veće individualno angažiranje u procesu stambene
reprodukcije (posebno u procesu stambenog održavanja).
Gospodarski zahtjevi nalažu istraživanje i takvih modela stambene reprodukcije koji
dopuštaju postupno dovršavanje građevine, sukladno financijskim mogućnostima
investitora i sukladno promjenjenim aspiracijama tokom graditeljskog procesa.
“Postupnost dovršetka - rastuća kuća” ne znači drugo do li nužnost da se i promjene u
stambenoj praksi promatraju razvojno i da su napokon korespondentne promjenama u
urbanoj strukturi. Jednako tako će trebati istraživati i razvijati modele izgradnje stambenoturističkih
obiteljskih građevina (za sezonsko ili povremeno iznajmljivanje turistima-lovcima
i sl., na velikim građevinskim parcelama površine oko 2.000m 2 i sl.)
U planskim dokumentima (različite vrste i razine) stanovanje se često promatra kao
posljedica promjena u drugim razvojnim sferama. Međutim, koncepcija policentričnog
razvoja u uvjetima očekivane usporenije dinamike rasta u razdoblju do 2000. godine
upućuje na to da stanovanje i stambeni fond treba promatrati ne samo kao posljedicu
razvojnog resursa. Naročito na prostorima - područjima privredno nedovoljno razvijenim,
gdje je potrebno težiti sanaciji stanja (preusmjeravanju negativnih trendova) i razvijanju ili
formiranju novih inicijalnih žarišta razvitka.
Politika policentrične urbanizacije podrazumijeva da će se, njenom dosljednom
primjenom, usmjeriti i usporiti imigracijska kretanja u grad Buzet i da će se planskim
razmještajem privrednih djelatnosti u manja središnja naselja u velikoj mjeri zadržati
stanovništvo na prostorima gdje ima osigurane i riješene stambene potrebe.
Racionalno gospodarenje prostorom mora u buduće, u odnosu na stambenu izgradnju,
postati imperativ. U izgradnji svih naselja prioritetno treba koristiti nedovoljno izgrađene
dijelove naselja koji zahtijevaju urbanu obnovu. U okviru postojećih dijelova grada i
naselja nova stambena izgradnja će se vršiti interpolacijom ili dogradnjama postojećih
građevina.