GRADA BUZETA

More documents

Recommendations

Info

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 12 predstavljaju barijeru za kretanje podzemnih voda. Fliška zona između Roča i Nugle omogućuje površinsko tečenje, a podzemne vode s vapnenačkog područja Ćićarije teku ispod fliša. U širem području Buzeta, fliške naslage uvjetuju površinsko tečenje, a ujedno predstavljaju barijeru za kretenje podzemnih voda u vapnencima. Na dodiru fliša i vapnenaca javljaju se povremeni izvori - Pivka i Tombazin. U morfološki najbižem dijelu doline kod Buzeta podzemna voda iz vapnenaca probija fliške naslage i u vidu izvora Sv. Ivan izlazi na površinu. Površinsko otjecanje odvija se kroz bujične jarke do ulaženja u nanose kvartarnih materijala u najniže položenim jarcima i dolinama značajnih vodenih tokova. Podzemna voda nalazi se u zoni površinskog rastrošenog supstrata, te prati morfologiju terena kao diskontinuirani vodonosni horizont. Dubina podzemne vode ovisi o stupnju površinske rastrošenosti naslaga i kreće se od 0,0 do 10,0m. Brojni ulošci pješčenjaka, konglomerata, breča i laporovitih vapnenaca u laporovitoj sredini prazne se kroz bezbroj malih izvora i cjedina. To se posebice odnosi na flišnu zonu koja se proteže od Nugle preko Roča prema Lupoglavu, južno od Roča u slivu rijeke Pivke i u području Brnobića. Vrlo su interesantne i pojave malih izvorčića u koritu Rečine uzvodno od profila Pengari i pojave u koritu Mirne uzvodno od izvora Sv. Ivan. Voda izbija iz fliša. Izvorčići su rijetko vidljivi, jer su kod veće vode u koritu potopljeni, a u sušnom periodu vjerojatno presuše. Kvartarne tvorevine zastupljene su uglavnom aluvijalnim nanosom, a u nešto manjoj mjeri siparišnim materijalom. Poroznost ovih naslaga je međuzrnska, a propusnost ovisi o udjelu finoklastične komponente u sastavu naslaga. Aluvijalni nanos pretežito je izgrađen od pijesaka, šljunaka i gline, a karakterizira ga površinsko otjecanje. Nadalje, ima funkciju prikupišta vode temeljnice sa sporom filracijom i u tijesnoj je vezi s površinskim tokovima. Ove naslage leže na fliškim naslagama i s njima, u hidrogeološkom pogledu, čine cjelinu. Na području Grada Buzeta može se izdvojiti više hidrogeoloških cjelina. Jednu cjelinu predstavlja sliv izvora Sv. Ivan, drugu sliv potoka Bračana, zatim sliv rijeke Pivke i Rečine, dolina rijeke Mirne od izvora Sv. Ivan do utoka Butonige i sliv Butonige. Izvor Sv. Ivan nalazi se u dnu ljevkaste doline rijeke Mirne, oko 1km jugoistočno od Buzeta. Širina doline iznosi oko 500m, a nadmorska visina je oko 49m. Izvor je kaptiran i od 1935. godine uključen u vodoopskrbni sustav Istre u sklopu regionalnog vodovoda Istre (Veronese, 1939). Kaptažna armirano-betonska građevina iznad izvora kružnoga je oblika s polumjerom od 22m, a utemeljena je u laporima na oko 4-5m ispod razine terena. Iz zahvatne građevine voda se odvodi pomoću cijevi na oko 4m ispod razine terena do zgrade za kondicioniranje vode. U njoj su ugrađene crpke s usisnom košarom na oko 4m dubine, pa takvo rješenje zahvata omogućuje ostvarenje sniženja u sušnim razdobljima. Dio doline Mirne u kojemu se pojavljuje izvor Sv. Ivan izgrađuju fliške naslage prekrivene kvartarnim tvorevinama. U podlozi fliša nalaze se vapnenci. Na užem području izvora izvedeno je 7 istraživačkih bušotina dubine od 10 do 15m (Veronese, 1939.). Vapnenci su nabušeni u dvije bušotine, a na ostalih 5 bušotina bušenje je završeno u flišu. Pri iskopu temelja za novu halu za pročišćavanje vode lapori su registrirani na 6m dubine. Podzemna voda registrirana je u tri od šest sondažnih jama i to na dubini od 2,5 do 3m. Osim zahvaćenog izvora Sv. Ivan u neposrednoj blizini nalazi se još desetak manjih ili većih jezeraca iz kojih povremeno ili stalno istječe voda, a svi zajedno čine izvorišnu zonu. Prema geološkoj strukturi okružja i podacima o hidrauličkom ponašanju izvorišne zone zaključuje se da se prodor vode pojavio na tjemenu izlomljene i okršene prebačene antiklinale paleogenskih vapnenaca, a kroz tektonski ispucale fliške naslage. Tako je stvoreni pojas uzlaznih izvora iz krškog vodonosnika s dobrom povezanošću pojedinih mjesta izviranja. Izdašnost izvora je relativno ravnomjerna. Maksimalna izdašnost povremeno premašuje 2000l/s, dok u sušnom razdoblju opadne na crpnu količinu koja se kreće u rasponu od
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 13 150 do 220l/s. Odnos minimalne i maksimalne izdašnosti izvora kreće se oko 10, a odnos Q max /Q min zbog mogućnosti sniženja vodostaja ispod razine terena više ovisi o crpnoj količini u sušnom razdoblju nego o maksimalnim izdašnostima. Relativno velika minimalna izdašnost i relativna ujednačenost maksimalnih izdašnosti u odnosu na uobičajene hidrološke uvjete na krškim izvorima omogućena je formiranim rubnim uvjetima i visokom propusnošću krškog vodonosnika. Pri tome presudnu ulogu u regulaciji maksimalnih izdašnosti na izvoru Sv. Ivan ima povremeni krški izvor Tombazin, koji u stvari predstavlja preljevanje podzemnih voda iz krškog vodonosnika pri ekstremnim vodostajima (Hlevnjak i dr., 1995). Izvor Tombazin se nalazi na rubu doline uz kontakt fliša i vapnenaca, neposredno nizvodno od sastavaka Rečine i Drage, dvadesetak metara od korita Mirne na mjestu gdje reverzni rasjed dodiruje rub doline Mirne. To je jako, povremeno krško vrelo, uzlaznog tipa, izdašnosti od 50l/s do 3420l/s (Istarski vodovod, 1984). Prema podacima, a i povremenim zapažanjima, količina istjecanja na izvoru Tombazin pri maksimalnim vodostajima je veća od maksimalne količine vode na izvoru Sv. Ivan. Na lijevoj obali rijeke Mirne, u blizini staroga korita rijeke pojavljuje se još jedan snažni povremeni izvor. Nalazi se u neposrednoj blizini reverznog rasjeda trasa kojaga vjerojatno prolazi i pokraj izvorišne zone Sv. Ivan, no pokrivenost kvartarnim naslagama otežava identifikaciju u ovom predjelu. Izvor nema svoga imena, vjerojatno zbog toga jer je bio maskiran starim rukavcima, u okolišu je žbunje. Aktivira se samo pri poplavnim vodama pa je vrlo nepristupačan opažanjima. Procjene njegove izdašnosti su oskudne, raspolaže se samo s podatkom da mu je izdašnost u jako kišnom razdoblju oko 1m 3 /s, te da su nakon povlačenja poplavnih voda redovito dobro vidljivi tragovi tečenja vode. U priljevnom području izvora, na višem morfološkom platou (202m n.m.), južno od Roča, podno zaselka Lusići, a na kontaktu fliških naslaga i vapnenca nalazi se i izvor Pivke. To je jako krško vrelo, uzlaznog tipa. Aktivira se samo pri vrlo obilnimkišnim razdobljima, odnosno kada količina poniranja vode premaši prijenosne domete krškog podzemlja. U kišnom periodu količina vode na izvoru iznosi više od 1m 3 /s. U svim ostalim prilikama podzemna voda cirkulira kroz vapnence ispod fliških naslaga i redovito se izlijeva na izvoru Sv. Ivan. Izvor Pivke pripada dijelom slivu izvora Sv. Ivan. Pri visokim vodostajima, kada razina podzemne vode poraste iznad razine površinskog dodira fliških naslaga u dolini Mirne i rubnih vapnenaca, tada se aktiviraju rubni izvori. Ovi izvori, kao i cijeli niz izvora uz korito Mirne, vjerojatno predstavljaju široku i raznoliku izvorišnu zonu istoga krškog vodonosnika značajnu s gospodarskog stajališta, budući da predstavlja značajnu akumulaciju podzemnih voda u sušnom razdoblju. Priljevno područje izvora Sv. Ivan prvi put je određeno u novije vrijeme, a u okviru napora na određivanju vodozaštitnih područja izvora (Magdalenić i dr., 1992.; Bonacci i Magdalenić, 1993.). Tom su prigodom kao kriteriji za ustvrđivanje priljevnog područja uzeti u obzir podaci o sigurno utvrđenim svezama ponora i izvora pomoću trasiranja, zatim hidrogeološke karakteristike stijena i strukturnih odnosa, te hidrološke analize, a u okviru njih poglavito korelacija količine istjecanja vode i količine oborina na odnosnom području. Ta površina iznosi oko 70km 2 , a od toga oko 41km 2 je na području Grada Buzeta. Novijim interpretacijama potaknutim proučavanjem učinka zagađenja na podzemne vode u Istri (akcidentno zagađenje na području R Slovenije - prevrtanje autocisterne sa 28m 3 D2 goriva na magistralnoj cesti Kozina - Rupa između mjesta Gradišće pri Materiji i mjesta Obrov) došlo se do zaključka o složenijim procesima otjecanja podzemnih voda i u tom smislu snažnijim učincima šire regionalne cirkulacije podzemnih voda. Stoga, ova površina treba se smatrati samo kao pretežito priljevno područje izvora (Urumović i dr., 1996.). Stvarno priljevno područje izvora Sv. Ivan veće je od ranije okonturenog razvođa i u stvarnosti doseže do najviših predjela karbonatne platforme. Pri tome postoje široke površine zajedničkog sliva s drugim izvorima u Istri, ali s različitim udjelom otjecanja, s tim da se udjeli otjecanja prema pojedinim izvorima mijenjaju ovisno o vodostaju u podzemlju i distribuciji pluviometrijskog režima.
Page 1 and 2: GRAD BUZET GRADSKO VIJEĆE GRADA BU
Page 3 and 4: Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 11: Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 63 and 64:
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129:
show all

GRADA BUZETA

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?