GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 64
Druga okosnica razvitka je zapadno-istarska obala, okosnica koja integrira turistička
područja zapadne Istre, a koja je u Hrvatskim mjerilima od prvorazrednog turističkog
značaja.
Treća okosnica, najmanjeg značaja, ali znatnih potencijalnih mogućnosti, je okosnica
prema Republici Sloveniji.
Plan naglašava u svojoj koncepciji nužnost intenzivnijeg policentričnog razvitka koji bi
bitno kvalitetnije usmjerio sadašnje procese iz pravca prenaglašene koncentracije u
središtu prema disperziji razvitka i urbanizacije na veći broj manjih urbanih žarišta.
Ocjenjuje se da manja lokalna središta trebaju dobiti veći značaj korištenjem
komparativnih prednosti svojih položaja u prostoru i svojih gravitacijskih područja.
Infrastruktura i infrastrukturni koridori prate položaj okosnica razvoja, pojačavaju njihov
integritet, naslanjajući se u tome na definirane i očekivane međuopćinske - regionalne i
makroregionalne infrastrukturne sustave.
Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori odnosno površine za
daljnji razvitak stanovništva i naselja, privrednih i neprivrednih djelatnosti i infrastrukturnih
sustava, na način da se očuvaju prirodne datosti i da se ne naruši prirodna ravnoteža.
Prirodna osnova, s obzirom na rasprostranjenost u prostoru Grada Buzeta u najvećoj
mjeri određuje namjenu ukupnog prostora. Prihvaćeno je generalno načelo da se
postojeće šumske površine ne bi trebale smanjivati i pored toga što je različit značaj
(privredni, zaštitni, rekreacijski i drugi) ovih šumskih zajednica. Mozaične površine
degradiranih šuma, livada, pašnjaka, kamenjara i poljoprivrednih kultura (u slučaju da su
na manje vrijednom poljoprivrednom zemljištu) moguće je pretvoriti u šumska područja -
zemljišta. To se posebno odnosi na one slabe poljoprivredne prostore, koji su u drugačijim
društveno-ekonomskim uvjetovanostima u prošlosti ondašnji stanovnici, iz nužde,
pretvarali u poljoprivredno zemljište. To su ujedno i prostori koje u sadašnjim uvjetima
privređivanja ni pod kojim uvjetima nije moguće racionalno koristiti u poljoprivrednoj
djelatnosti.
Poljoprivredne površine koje su visoko i srednje pogodne za poljoprivrednu proizvodnju
nalaze se najvećim dijelom u širem obalnom području vodotoka, a često i u neposrednoj
blizini Grada Buzeta. Iako ove površine nisu znatne (velike) one imaju veliko značenje za
lokalne potrebe i za povećanje stupnja autonomije kod prehrane stanovništva, kao i za
razvijanje specifične visokoproduktivne poljodjelske proizvodnje pa su kao takove i
posebno zaštićene. Prenamjena ovih zemljišta za druge privredne djelatnosti nije
dopuštena, a moguća je samo iznimno, kada postoji javni interes šire zajednice.
Odgovarajućim melioracijama - navodnjavanjem dio ovih zemljišta će postati
poljoprivredne površine najviše kategorije i bonitetne klase.
Namjena prostora za radne i privredne potrebe, obuhvaća naročito proizvodne površine
(lokacije, komplekse i zone). Njihovim prostornim rasporedom osigurava se povoljnije
korištenje prirodnih resursa, postojećih stambenih fondova, ravnomjerniji razvitak
prostornih cjelina i kvaliteta života u brojnim naseljima kao i očuvanje okoliša. Zaštićeni su
svi planirani infrastrukturni koridori.
Jedino cjelovitim valoriziranjem i zaštitom elemenata prirodne osnove može se ostvariti
ispravan pristup zaštiti prostora u cjelini. Zaštita voda je među tim elementima na prvom
mjestu. Vode u kršu treba štititi izravno na izvorima, ali i posredno na širem području kako
bi se spriječilo njihovo zagađivanje (podzemne vode). U zaštiti prostora treba posebno
naglasiti veliku vrijednost obalnog područja, gdje naglašavamo veliku ulogu slobodnih, još
neizgrađenih površina, koje treba trajno zaštititi kao prostore za rekreaciju stalnog
stanovništva i turista iz koncentriranih turističkih zona zapadne istarske rivijere.